Nedavno istraživanje je ukazalo na važnost usaglašavanja vremena obroka i vežbanja. Naime, u zavisnosti od toga da li doručkujemo pre ili posle fizičke aktivnosti menja se efekat samog vežbanja na telo i zdravlje uopšte.
Serotonin je neurotransmiter koji reguliše raspoloženje i utiče na to da se osećamo dobro i zadovoljno. Međutim, u slučaju nedostatka serotonina dolazi do neprijatnih simptoma kao što su poremećaji sna, zabrinutost, loše raspoloženje, povećan ili smanjen apetit...
Reč je o jednom od omiljenih letnjih sportova, koji jača mišiće celog tela i sagoreva mnogo kalorija. Za samo pola sata zahvaljujući ovom sportu možete potrošiti 200 do 300 kalorija...
Bilo da imate običaj da radite vežbe istezanja ujutru kad ustanete, kad dugo sedite tokom dana, ili pre ili posle vežbanja, reč je o dobroj navici budući da ove vežbe zaista poboljšavaju cirkulaciju i smanjuju šanse za povredu.
Verovatno ste čuli za preporuku Svetske zdravstvene organizacije po kojoj bi svakoga dana trebalo da načinimo 10.000 koraka da bismo ostali u dobroj formi. Ovaj broj koraka bi odgovarao pređenoj putanji od 7,5 km dnevno...
Ukoliko nas muče masne naslage u predelu ruku, stomaka, zadnjice, logično je pomisliti da će nam vežbe za konkretne grupe mišića pomoći da izgubimo višak u ovim delovima tela...
U ranijim tekstovima govorili smo o ulozi redovne fizičke aktivnosti u cilju održavanja zdravlja kardiovaskularnog sistema i dobrog mentalnog zdravlja. Osim trajanja i učestalosti vežbanja, ono na šta bi još bilo dobro obratiti pažnju jeste i vreme treninga...
Nedavna studija španskih naučnika otkrila je da trčanje pomaže u očuvanju gustine koštane mase kod starijih osoba oba pola. Da bi došli do ovog zaključka, naučnici su pratili 120 dobrovoljaca koji su se spremali za maraton i 80 dobrovoljaca koji su se spremali za polumaraton.
Ukoliko želite da smršate, za početak je važno da ne postavljate sebi nerealne ciljeve. Sa prevelikim očekivanjima najčešće dolaze i razočaranja, pa je tako važno da, pre nego što se obeshrabrite i odustanete od novog režima ishrane, uzmete u obzir sve faktore koji utiču na brzinu mršavljenja...
Rezultati nedavne australijske studije ukazuju na značaj fizičke aktivnosti u borbi protiv anksioznosti i depresije. Da bi došli do ovog zaključka, tim australijskih naučnika koristio je podatke iz studije o zdravlju žitelja norveškog okruga Severni Trendelag...
Nedavna kanadska studija pokazala je da trčanje može da pomogne osobama koje žele da prestanu da puše. Kanadski naučnici su tokom 10 nedelja pratili 168 učesnika programa Run to quit, čiji je cilj...
Naučnici su utvrdili da čak ni redovno vežbanje ne može da poništi negativne efekte višesatnog sedenja tokom dana. Vežbanje je svakako preporučljivo, ali ono najčešće traje jedan sat dnevno, tako da je važno da i tokom ostatka dana budemo aktivni.
Američki istraživači nedavno su objavili rezultate studije koja je ispitivala kako redovno vežbanje tokom adolescencije kod žena utiče na rizik od raka i smrti uopšte.
Redovna fizička aktivnost bi mogla da smanji potrebu za jelom između obroka, slatkišima, i to naročito za čokoladom. Vežbanje nam pomaže da se osećamo bolje, raspoloženije i aktivnije.
Rezultati studije kanadskih naučnika pokazali su da muzika može da umanji osećaj napora tokom vežbanja, te da nas čak čini jačima. Koja muzika najviše podstiče ovaj efekat?
Plivanje zasigurno predstavlja jedan od omiljenih letnjih sportova koji jača mišiće celog tela i sagoreva mnogo kalorija - za pola sata plivanja umerenim tempom potrošićete 200 do 300 kalorija...
Telu nije uvek lako da podnese visoke temperature i visok procenat vlažnosti vazduha. Po toplom vremenu se zato ne preporučuju napornije fizičke aktivnosti, osim ako ih praktikujete tokom najhladnijeg dela dana.
Pregledna studija koja je uključila rezultate preko 100 istraživanja otkrila je da 3 životna faktora koja doprinose opštem zdravlju, naročito povoljno utiču na prevenciju raka dojke...
Još jedno nedavno istraživanje ukazalo je na značaj fizičke aktivnosti - naime, visok nivo fizičke aktivnosti usporava starenje ćelija i pomaže nam da duže ostanemo mladi i vitalni...
Američko udruženje kardiologa nedavno je ukazalo na poseban značaj redovne fizičke aktivnosti za oporavak starijih srčanih bolesnika. Kardiolozi naglašavaju da posle srčanog udara...
Neposredno posle intenzivnih treninga, telo je podložnije infekcijama. Što je fizička aktivnost napornija, to je imunom sistemu potrebno više vremena da bi se oporavio i vratio u uobičajen režim.
Brojna naučna istraživanja potvrdila su da umerena fizička aktivnost povoljno utiče na zdravlje tako što smanjuje rizik od kardiovaskularnih oboljenja, dijabetesa i nekih oblika karcinoma. Međutim, kako tačno naporni treninzi utiču na imunitet?
Nedavna studija pokazala je da depresija može bitno da oteža procese razmišljanja i rešavanja problema. Ovu bolest karakteriše opšte usporavanje organizma i često se javlja i intenzivan umor, promene u apetitu, problemi sa snom, otežana koncentracija.
Koleno je važan zglob koji se naročito mnogo "troši". Čak i tokom obične šetnje, kolena trpe tri do četiri puta veće opterećenje od naše telesne težine. Čašica kolena upravo ima ulogu da poput poluge raspoređuje opterećenje koje koleno trpi.
Naučnici su utvrdili u kojoj meri bavljenje fizičkim aktivnostima štiti žene od pojave raka dojke - redovno vežbanje smanjuje rizik od ove bolesti za 20% do 40%.
Još jedan razlog da tokom hladnijih dana ne prestanete sa vežbanjem: prema rezultatima nedavne američke studije, redovno bavljenje raznovrsnim fizičkim aktivnostima skraćuje trajanje kijavice.
Nedavna studija je pokazala da 20 minuta umerene fizičke aktivnosti (kao što je npr. hodanje) svakog dana stimuliše imuni sistem i deluje antiinflamatorno kod pacijenata koji pate od hroničnih bolesti kao što su artritis i fibromialgija.
Američki naučnici su utvrdili da vežbanje može pomoći kod problema sa nesanicom. Vežbe takođe mogu biti bolje rešenje nego lekovi, budući da su oni kod starijih osoba često odgovorni za gubitak pamćenja ili padove.
Dosadašnje studije su pokazale da vežbanje ujutru, na gladan stomak, ubrzava sagorevanje masti i na taj način podstiče mršavljenje. A šta se dešava ukoliko nam više odgovara da vežbamo uveče?
Nedavna belgijsko-nemačka studija ispitivala je terapeutski efekat muzike i otkrila da mišići troše manje energije ukoliko tokom fizičkih napora slušamo muziku.
Ako je bruksizam povezan sa stresom, prevencija se svodi na tehnike smanjivanja stresa i napetosti kod pacijenta. Redovno vežbanje ili bavljenje sportom jedan je od najboljih načina da se oslobodite stresa.
Nedavna švedsko-švajcarska studija pokazala je da bi redovna fizička aktivnost mogla da nas zaštiti od neželjenih efekata stresa, kao i da osobe koje redovno vežbaju imaju manje faktora rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti.
Za ublažavanje aerofagije važno je ne samo šta jedemo, već i kako jedemo. Jedite i pijte polako, nikako u žurbi. Izdvojte dovoljno vremena za obrok, čak i ako hoćete samo da popijete čašu vode.
Za pravilnu izgradnju koštane mase i prevenciju osteoporoze u starijem životnom dobu, devojčice bi pre puberteta trebalo da počnu da se redovno bave sportom.
Nedavna australijska studija pokazala je kako redovno praktikovanje joge utiče na nivo stresa i raspoloženje. U dvomesečnom istraživanju je učestvovalo 116 žena koje su pre studije bile pod umerenim ili visokim nivoom stresa u trajanju od bar mesec dana.
Pozitivna osećanja i raspoloženja kontinuirano nas štite od različitih kardiovaskularnih, ali i drugih oboljenja. Naučnici smatraju da je razlog za to činjenica da su optimističnije osobe sklonije vežbanju i zdravijoj ishrani.
Prema rezultatima pomenute studije, rizik od srčane aritmije kod žena može da se smanji do 10% praktikovanjem brzog hodanja ili laganom vožnjom bicikla. Koliko često treba da praktikujemo ove aktivnosti?
Bol u kolenu je relativno čest problem koji u određenoj meri možemo olakšati promenama u pojedinim životnim navikama, vežbanjem i gubitkom viška kilograma.
Jedan od načina da pomognete svom organizmu u borbi protiv stresa jeste uravnotežena i raznovrsna ishrana bogata magnezijumom i vitaminima B-kompleksa.
Sve je više istraživanja koja potvrđuju pozitivan efekat fizičkih aktivnosti na misaone funkcije ljudi. Jedna prošlogodišnja studija je tako pokazala da redovno vežbanje povećava dostupnost kiseonika u delovima mozga koji su zaduženi za mišljenje, pamćenje i učenje.
Nova studija britanskih naučnika pokazala je da su pozitivni zdravstveni efekti hodanja i vožnje bicikla, čak i u gradovima gde je vazduh bitno zagađen, veći od rizika koji sa sobom nosi udisanje zagađenog vazduha.
Fizički aktivni učesnici u eksperimentu bi pri istim merenjima u istom trenutku počeli da osećaju bol, ali su mogli duže da ga podnesu nego ispitanici koji se nisu bavili sportom.
Tokom šest nedelja 12 ispitanika je triput nedeljno tokom 30 minuta vozila sobni bicikl, dok je ostalih 12 učesnika nastavilo da živi kao i inače. Pre eksperimenta, istraživači su testirali osnovnu toleranciju na bol.
Ranija istraživanja su već pokazala da vežbanje pomaže kod tegoba kao što su migrena i bolovi u leđima, dok je posebna australijska studija potvrdila povezanost između fizičke aktivnosti i osetljivosti na bol.
Nedavna studija švedskih istraživača pokazala je da bi, na duže staze, trčanje moglo da bude efikasna zamena za lekove protiv bolova koji nekada imaju neprijatne neželjene efekte.
Američki naučnici sproveli su istraživanje u kojem su utvrdili da ljudi koji ostaju budni do kasno u noć obično imaju manju motivaciju da redovno vežbaju.
Istraživači sa Univerziteta Djuk želeli su da utvrde efikasnost redovnog vežbanja u lečenju depresije, u poređenju sa terapijom antidepresivom sertralinom.
Redovno vežbanje poboljšava fizičku kondiciju i smanjuje rizik od gojaznosti, srčanih bolesti i dijabetesa tipa 2. U kojoj meri vežbanje pomaže u borbi sa depresijom?
Naučnici su utvrdili da čak ni redovno vežbanje ne može da poništi negativne efekte višesatnog sedenja tokom dana. Vežbanje je svakako preporučljivo, ali ono najčešće traje jedan sat dnevno, tako da je važno da i tokom ostatka dana budemo aktivni.
Ukoliko se sportom bavite u večernjim časovima, postoji mogućnost da će vas ta aktivnost razbuditi, te da kasnije nećete moći lako da zaspite. Koji sportovi najviše razbuđuju?
Aktivnosti kao što su joga i tai-či mogle bi da pomognu kod problema sa glavoboljom. Ove aktivnosti kombinuju vežbe istezanja, disanja i meditacije i pomažu vam da odagnate stres.
Prema rezultatima istraživanja kineskih naučnika, tai či i druge tradicionalne kineske veštine blagotvorno deluju na zdravlje osoba sa kardiovaskularnim bolestima.
U istraživanju u kojem je učestvovalo 300.000 odraslih Amerikanaca utvrđeno je koje dve životne navike u kombinaciji bitno smanjuju rizik od moždanog udara.
Pojedine izmene u načinu života mogle bi da smanje rizik od pojave kamena u žučnoj kesi, pa samim tim i od upale ovog digestivnog organa. Preporučujemo vam da se pridržavate ovih saveta, naročito ukoliko su kod vas prisutni neki od faktora rizika za kalkulozu žučne kese o kojima smo juče govorili.
Američki istraživači su utvrdili da bi kombinacija dveju navika u velikoj meri mogla da poboljša raspoloženje i ublaži simptome depresije kao što su tuga, umor, hipersenzitivnost, nervoza... O kojim navikama je reč?
Osim što su brojna istraživanja dokazala da redovno vežbanje ublažava simptome kod blage i umerene depresije, nedavna studija je pokazala da fizička aktivnost ima još jedan povoljan efekat na zdravlje osoba koje pate od depresije.
Analizom rezultata 23 studije u kojima je učestvovalo oko 31.000 ljudi, australijski istraživači su zaključili da je vežbanje najbolji način prevencije bolova u leđima.
Posle obroka preporučljivo je da se krećete, da šetate, jer ćete na taj način ubrzati eliminaciju masti i toksina, i istovremeno ubrzati varenje i umanjiti nadutost.
Bilo da vas bole leđa ili ne, trebalo bi da usvojite neke svakodnevne navike da biste pomogli sebi i predupredili bolove u leđima. Za početak - redovno se krećite.
Nekada se grčevi u nogama javljaju usled konkretnog oboljenja, stanja ili aktivnosti, npr. kod intenzivnog vežbanja (naročito ukoliko je vreme toplo i znojenje je povećano pa se gubi dosta natrijuma).
Prema rezultatima nedavne studije kanadskih istraživača, 30 minuta vežbanja svakog dana moglo bi da pomogne u ublažavanju simptoma astme kod odraslih osoba.
Nedavna studija američkih istraživača pokazala je da menjanje brzine hoda tokom šetnje može da nam pomogne da sagorimo 20% više kalorija nego kada hodamo ujednačenom brzinom.
Često pišemo o pozitivnom dejstvu redovnog vežbanja na razne aspekte našeg zdravlja. Redovna fizička aktivnost takođe može da ublaži i posledice procesa starenja.
Kako redovno bavljenje fizičkom aktivnošću u periodu od 13. do 19. godine može da utiče na zdravlje u starijem dobu? Kako nam vežbanje pomaže da duže živimo?
Prema rezultatima nedavne australijske studije više kretanja, pa čak i samo stajanja, umesto sedenja povoljno utiče na naše kardiovaskularno zdravlje i metabolizam.
Američki istraživači nedavno su objavili rezultate studije koja je ispitivala kako redovno vežbanje tokom adolescencije kod žena utiče na rizik od raka i smrti uopšte.
Pažljiva nega i zaštita kože lica može u određenoj meri odložiti pojavu bora, ali je bitno da posvetimo pažnju i nezi kože iznutra, tj. da se uravnoteženo hranimo, redovno vežbamo i dovoljno spavamo.
Našem telu nije uvek lako da podnese visoke temperature i visok procenat vlažnosti vazduha. Po toplom vremenu se zato ne preporučuju napornije fizičke aktivnosti, osim ako ih praktikujete tokom najhladnijeg dela dana.
Koliko je kretanje važno po naše zdravlje potvrdila je i britanska studija koja je pokazala da osobe koje na posao idu biciklom ili peške ne samo da su bolje raspoložene, već i imaju niži indeks telesne mase.
Kada je reč o pozitivnim efektima šetnje, i škotski naučnici su utvrdili da hodanje povoljno deluje na raspoloženje, slično kao bavljenje intenzivnim fizičkim aktivnostima.
Redovno spremanje kuće pozitivno utiče na raspoloženje i na sveukupno zdravlje ljudi svih godina. A nedavno je i jedna američka studija pokazala da ova aktivnost naročito pomaže starijim osobama da ostanu dobrog fizičkog i psihičkog zdravlja.
Redovno vežbanje pomaže nam da steknemo bolju fizičku kondiciju i bolju toleranciju na stres, kao i da preveniramo pojedine bolesti poput osteoporoze, bolova u leđima i gojaznosti.
Prema austrijskim naučnicima, petnaest minuta vežbanja više puta u toku dana smanjiće potrebu za jelom kada ste pod stresom ili kada su grickalice, slatkiši i druga hrana koju volite tu pred vama.
Različiti su uzroci visokog krvnog pritiska. Ako nije u pitanju sekundarna hipertenzija, lečenju se, pored eventualne terapije koju bi prepisao vaš lekar, najčešće pristupa promenama u načinu života.
Svi mi želimo rezultate u najkraćem vremenskom periodu, ali to sa vežbanjem i jačanjem mišićne snage nije u srazmeri. Svi mišići imaju funkcije koje se mogu nadograditi i usavršiti ali ne preko noći. Za pravilan trening i zdravo kondicionirano telo je potrebno puno rada i to svakodnevnog rada.
Svaki trening treba biti kombinacija aerobnih vežbi, vežbi snage, vežbi disanja i istezanja. Aerobne vežbe su vežbe bez dodatnog otpora, vežbe snage se sprovode statičkim kontrakovanjem mišića ili dodavanjem dodatnog otpora dok se istezanje mišića sprovodi tokom treninga i na kraju svakog treninga.
Nema velike filozofije i komplikovanih pravila koje treba da ispunimo da bi naučili odgovorno i pravilno da vežbamo. Ako još niste pronašli svoju fizičku aktivnost pokušajte se pridružiti prijatelju ili prijateljici na jednom treningu sporta kojim se oni bave.
Kada rešimo da se posvetimo svom telu i izaberemo fizičku aktivnost za sebe veoma je važno od prvog dana naučiti kako pravilno izvoditi vežbe, jer se svaki napredak u treningu svodi na pravilno izvođenje pojedinačnih vežbi. Ako želimo da postignemo neki efekat potrebno je da radimo na tome.
Kako bi obezbedili sebi kvalitetan san trudite se da pre spavanja ne jedete začinjenu hranu sa visokim procentom masnoće ili šečera. Šećer i masnoće koje unesemo putem hrane će se metabolisati tokom spavanja i mogu dovesti do opterećenja unutrašnjih organa i velikih promena u nivou šećera u krvi.
Nakon vežbanja od 30 minuta pokrenućete pravu reku hemijskih jedinjenja unutar centralnog nervnog sistema. Adrenalin će stimulisati seksualne hormone, oni će stimulisati serotonin i dopamin a kao rezultat svega toga Vi ćete se osečati opuštenije i mnogo srećnije.
Uobičajeni saveti koje svi već dobro znamo, ako smo ikada želeli da smršamo malo, jesu sledeći: jedite manje i vežbajte više. Ali svako ko je pokušao da dođe do rezultata na taj način, nije baš dobro prošao. Ako u velikoj meri smanjite unos kalorija možete usporiti svoj metabolizam još više.
Osetljivost mišića, bolovi u njima, osećaj zatezanja i pritiska mogu biti posledica nepravilnog ritma vežbanja, savladavanja mnogo većih otpora, težina, nego što to naši mišići mogu da savladaju, ali su jako često posledica nedovoljne prokrvljenosti mišića, malo odmora, nakupljanja mlečne kiseline.
Osobe koje imaju bolove u leđima kao posledicu povrede leđa moraju da miruju određeno vreme, jer svaki pokret može dodatno ugroziti zdravlje pacijenta. Čak i u fazi mirovanja se preporučuju vežbe, delova tela koji ne izazivaju istezanje leđnih mišića i ne stvaraju bolove.
Redovno vežbanje je jedini pravi lek za bolove u leđima. Kada se pojave bolovi u leđima vežbanje nije dobro, ali nakon te prve, bolne, faze nastupa faza u kojoj vežbe moraju biti glavno oružje u borbi protiv nastanka komplukacija i povećavanja bolova.
Ljudi koji žive u gradovima imaju manju telesnu masu od onih koji žive u predgrađu a razlog je šetnja. Šetnja po užinu ili ručak, plaćanje računa ili ragledanje izloga, svejedno je u pitanju fizička aktivnost koja polako ulazu u svakodnevnu rutinu tj. nemate osećaj da vežbate.
Saveti koje svi dobro znamo, kada želimo da smršamo jesu sledeći: jedite manje i vežbajte više. Ali ako u velikoj meri smanjite broj kalorija koje unosite u toku dana i tako mučite svoj organizam možete usporiti svoj metabolizam još više.
Pripazite na telesnu težinu. Vaš koleni zglob raduje se svakoj redukciji telesne mase.Izbegavajte nošenje teških tereta, posebno uzbrdo ili uz i niz stepenice stepenicama. Rasteretite svoj zglob koliko god je to moguće, izbegavanjem hodanja po stepenicama ili korištenjem štapa.
Period zime donosi sa sosbom imanje fizičke aktivnosti a to može u velikoj meri uticati na Vaše osnovno oboljenje. Redovno uzimajte prepisanu terapiju i, ukoliko Vam je dozvoljeno, vežbajte svaki dan barem 20 minuta tokom jutarnjeg i popodnevnog dela dana.
Ako niste aktivan sportista onda pronađite sport ili aktivnost koja će Vam biti dovoljno zanimljiva i koja će Vas stimulisati da izađete iz kuće i provedete vreme fizički aktivni. Ako pak niste ljubitelj aktivnosti na snegu onda se naravno svojim fizičkim zdravljem možete baviti u sali za vežbanje.
Ukoliko to nije moguće, ili vremenske prilike nisu baš najbolje, onda uvek možete naći odgovarajući prostor za vežbanje u kom na tred-mil traci možete jako precizno meriti sve determinante hoda.