Sve je više istraživanja koja potvrđuju povoljan uticaj vina na zdravlje. Za početak, grožđe, a samim tim i vino, bogato je polifenolima koji ublažavaju zapaljenja i smanjuju oksidativni stres u organizmu.
Med se najčešće preporučuje kao prirodno sredstvo za jačanje imuniteta i ublažavanje simptoma prehlade, ali zanimljivo je da ovaj pčelinji proizvod povoljno deluje i na nivoe lipida u krvi...
Poslednjih godina sve više se može se čuti o lekovitosti aronije. Ovo bobičasto voće poreklom je iz Severne Amerike, a vremenom je počelo da se gaji i u Evropi...
Pirinač spada u najstarije žitarice budući da se uzgaja već preko 5000 godina. Bogat je ugljenim hidratima, sadrži male količine proteina i skoro da ne sadrži masti...
Osim što će nam tokom vrućina pomoći da nadoknadimo izgubljenu tečnost, lubenica će nam istovremeno obezbediti mnoštvo vitamina, minerala i antioksidansa...
Biber je jedan od najpoznatijih začina na svetu, ali osim što jelima dodaje karakterističnu aromu, ovaj začin poseduje i brojna povoljna zdravstvena svojstva...
Pistaći su bogati antioksidansima, kao i vitaminima B-kompleksa i mineralima poput kalijuma, magnezijuma, gvožđa, bakra i mangana. Sadrže i l-arginin koji arterije čini elastičnijima i smanjuje rizik od formiranja krvnih ugrušaka...
Veći unos proteina može nam pomoći ukoliko želimo da izgradimo mišiće, izgubimo koje kilo viška i uopšte da budemo sitiji posle obroka. Ranija istraživanja pokazala su da ishrana bogata proteinima pomaže u regulaciji nivoa triglicerida i ukupnog holesterola u krvi...
Kakao je najpoznatiji kao sastojak čokolade, ali se, verovali ili ne, u prošlosti najviše koristio upravo zbog povoljnih efekata po zdravlje. Koji su to povoljni efekti?
Iako su bogati mastima (a samim tim i kalorijama), ukoliko se umereno konzumiraju, orašasti plodovi će obogatiti vašu ishranu i doprineti boljem zdravlju...
Bilo da je reč o belom, crvenom ili crnom luku, ovo povrće zaista povoljno utiče na zdravlje. Sadrži manje količine vitamina i minerala i obilje antioksidansa...
Iako sadrže holesterol, jaja bi mogla da budu značajno oružje u borbi protiv kardiovaskularnih bolesti - ovo je zaključak nedavne studije kineskih i britanskih naučnika koji su ispitivali povezanost između konzumiranja jaja i kardiovaskularnih bolesti, srčanog i moždanog udara.
Napitak čiji recept danas delimo sa vama pomoći će vam da pročistite organizam, ubrzate metabolizam i povećate nivo energije. Najbolje je da ga pijete 20 minuta pre doručka ili ručka...
Da biste smanjili rizik od kardiovaskularnih oboljenja, trebalo bi da u ishranu uključite što više namirnica biljnog porekla. Kako ova hrana može da unapredi kardiovaskularno zdravlje?
Danas govorimo o hrani koja se prema anketama i istraživanjima smatra najzdravijom i koju bi bilo dobro da uključite u svakodnevnu ishranu. Verovali ili ne, nije reč o novim i skupim egzotičnim supernamirnicama, već o namirnicama koje su nam uglavnom lako dostupne.
Kada je nivo HDL holesterola u pitanju, najčešće se govori o problemu niskog HDL (dobrog) holesterola. Međutim, visok nivo HDL holesterola isto može nepovoljno da deluje na kardiovaskularno zdravlje...
Prethodno pomenuta studija o sedenju i njegovom nepovoljnom uticaju po zdravlje donela je i neke optimistične zaključke. Šta se dešava ukoliko počnemo manje da sedimo tokom dana?
Prema rezultatima nedavnog istraživanja, više kretanja, pa čak i samo stajanja, umesto sedenja povoljno utiče na kardiovaskularno zdravlje i metabolizam.
Pojedine studije pokazale su da bi karvakrol, aktivni sastojak origana, mogao da pomogne u regulaciji nivoa holesterola u krvi tj. da poviši nivo HDL i smanji nivo LDL holesterola.
Pojedine namirnice aktivno doprinose regulaciji nivoa holesterola i njihovim uključivanjem u uravnoteženu ishranu možemo držati holesterol pod kontrolom...
Primarni uzrok povišenog holesterola je genetika, ali se povišeni nivoi holesterola mogu javiti i usled dijabetesa, bolesti jetre ili bubrega, smanjene aktivnosti štitne žlezde...
Holesterol je važna supstanca za naš organizam - nalazi se u svakoj telesnoj ćeliji, ima važnu ulogu u varenju hrane (tj. u sintezi žučnih kiselina), neophodan je za stvaranje hormona i sintezu vitamina D...
Nedavno smo govorili o tome kako cimet pomaže u regulaciji nivoa šećera u krvi. Međutim, pokazalo se da cimet može da pomogne i u kontroli nivoa lipida u krvi.
Seme korijandera se može koristiti za ublažavanje pojedinih zdravstvenih tegoba kao što su problemi sa varenjem, nadutost i zatvor. Kod kojih još zdravstvenih stanja pomaže korijander?
Začini i začinske biljke osim što poboljšavaju ukus jela i napitaka, pomažu i kod mnogih zdravstvenih tegoba. Danas govorimo o 5 glavnih začina koje bi bilo dobro da imate u kuhinji i redovno koristite u pripremi hrane.
Nar se već hiljadama godina koristi u Južnoj Americi, na Bliskom Istoku i u Aziji za ublažavanje gastrointestinalnih tehoba. Blagotvorna svojstva nara potvrđena su i naučnim istraživanjima.
Orasi, lešnici, indijski orasi i kikiriki osim što pomažu u prevenciji kardiovaskularnih oboljenja, jačaju imunitet i smanjuju podložnost infekcijama za 75%.
Da bi utvrdili zdravstvene efekte lešnika, oraha, indijskih i makadamija oraha, pinjola i kikirikija na zdravlje, britanski i norveški naučnici su uzeli u obzir 29 studija u kojima je učestvovalo preko 800.000 ispitanika.
Orašasti plodovi obiluju antioksidansima, mineralima, vlaknima i nezasićenim masnim kiselinama, što ih čini vrlo hranljivim i zdravim međuobrokom, kao i desertom.
Artičoka je pravi saveznik tokom dana praznika pošto poboljšava varenje i ublažava mamurluk. Ova biljka poboljšava funkcije jetre i lučenje žuči i zahvaljujući tome podstiče varenje masti.
Pozitivni efekti amaranta na zdravlje bili su predmet proučavanja brojnih naučnih studija. Prema studiji iz 2008. pojedini sastojci u amarantu pomažu u regulaciji visokog krvnog pritiska.
Napomenuli smo da amarant obiluje mineralima - sto grama kuvanog amaranta sadrži 2.1 mg gvožđa i samim tim podmiruje 12% dnevnih potreba za ovim mineralom.
Semenke susama sadrže lignane sezamin i sezamol koji nam pomažu u održavanju telesne težine. Za ove aktivne sastojke istraživanja su pokazala i da pomažu u regulaciji nivoa holesterola.
Brzo gubljenje viška kilograma i potom vraćanje izgubljenih kilograma (tzv. jo-jo efekat) ne samo što trud da se telesna težina smanji čini uzaludnim, već i loše utiče po zdravlje.
Zahvaljujući visokom sadržaju antioksidansa, šipurak može da pomogne u snižavanju nivoa holesterola i sistolnog (gornjeg) krvnog pritiska, čije povišene vrednosti predstavljaju faktore rizika za pojavu kardiovaskularnih oboljenja.
Manji, češći obroci olakšavaju proces varenja. Ovakav režim ishrane preporučuje se kod problema sa nadutošću, otežanim varenjem i kod lošeg apetita, naročito kod starijih osoba.
Podaci sakupljani 20 godina na slučajevima preko 80.000 žena pokazali su da bi redovno konzumiranje badema moglo da smanji rizik za nastanak kamena u žuči.
Bademi sadrže obilje vitamina i minerala, kao i zdrave, nezasićene masne kiseline i dijetetska vlakna. Šaka badema podmiriće 50% dnevnih potreba organizma za biotinom i 32% za vitaminom E.
Žumance jajeta sadrži fosfatidilholine, lipide koji podstiču stvaranje neurotransmitera acetilholina u mozgu. Sam acetilholin igra ključnu ulogu u moždanim aktivnostima.
Osobe koje imaju viši nivo HDL holesterola obično imaju manji rizik od srčanih bolesti, šloga i raznih drugih zdravstvenih problema. HDL holesterol uklanja loš, LDL holesterol iz krvi i transportuje ga u jetru gde se on prerađuje.
Zbog holesterola koji sadrže, jaja su dugo bila na listi namirnica koje bi trebalo izbegavati jer mogu da povećaju rizik od srčanih oboljenja. Od tada je više studija istraživalo ovu povezanost.
Povišeni nivoi holesterola i triglicerida predstavljaju faktore rizika za nastanak kardiovaskularnih oboljenja. Uravnotežena ishrana uz konzumiranje pojedinih namirnica kao što je avokado može bitno da pomogne u regulaciji nivoa lipida u krvi.
Nedavna američka studija pokazala je da je deo tela na kom nam se najviše nakupljaju masne naslage pouzdaniji pokazatelj moguće kardiovaskularne bolesti u budućnosti nego težina ili indeks telesne mase.
Više studija kanadskih naučnika pokazalo je da redovno konzumiranje sočiva, leblebija i pasulja pomaže u borbi protiv gojaznosti zahvaljujući tome što ove mahunarke produžavaju osećaj sitosti.
Crveni kupus je bogat antocijaninima koji ne samo što imaju antikancerogena svojstva, već mogu i da ublaže zapaljenja koja dovode do kardiovaskularnih oboljenja.
Suncokretove semenke sadrže fitosterole za koje su istraživanja pokazala da mogu da smanje nivo holesterola u krvi i na taj način snize rizik od razvoja kardiovaskularnih oboljenja.
Ukoliko vam mleko stvara probleme sa varenjem ili izbegavate mlečne proizvode iz nekog drugog razloga, verovatno ste probali sojino ili neka druga biljna mleka. Ukoliko još niste, evo nekoliko razloga zbog kojih bi to trebalo da učinite.
Rezultati dvadesetogodišnje Nurses' Health studije u kojoj je učestvovalo čak 80.000 žena pokazali su u kojoj meri konzumiranje orašastih plodova smanjuje rizik za pojavu kamena u žučnoj kesi.
Stručnjaci smatraju da bi izbalansirana ishrana bogata voćem i povrćem, i integralnim žitaricama koje obiluju biljnim vlaknima mogla da smanji rizik od pojave kamena u žučnoj kesi.
Iako se orasi često nalaza na listi zabranjenih namirnica kod osoba sa povišenim holesterolom, istraživanja su pokazala da orasi zapravo pomažu u regulaciji nivoa lipida u krvi.
Zahvaljujući visokom sadržaju vlakana, brokoli pomaže u regulaciji nivoa holesterola u krvi. Takođe, kao i ostalo povrće iz porodice kupusnjača, brokoli sadrži fitonutrijente koji pomažu organizmu da se oslobodi od toksina.
Jabuka je s razlogom jedna od najpopularnijih voćki, budući da osim osvežavajućeg slatko-kiselkastog ukusa u sebi krije i važne vitamine i minerale, antioksidanse i vlakna.
Povoljno dejstvo većeg unosa vlakana na zdravlje ne završava se na prevenciji plućnih bolesti. Ranija istraživanja su pokazala da vlakna pomažu i u prevenciji dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih oboljenja.
Istraživanja su pokazala da osobe kod kojih je heljda svakodnevno zastupljena u ishrani obično imaju niži nivo LDL holesterola, kao i manje šanse za razvoj hipertenzije.
Kada se kurkuma koristi kao začin, ona podstiče proizvodnju i izlučivanje žuči i samim tim olakšava probavljanje masti iz hrane. Aktivni sastojak kurkumin takođe pomaže kod povišenih nivoa lipida u krvi.
Crno vino sadrži flavonoide i saponine koji štite organizam od kardiovaskularnih oboljenja, kao i resveratrol, jedan od najmoćnijih antioksidansa koji pomaže našem organizmu da ukloni zasićene masti nakupljene u arterijama.
Zbog velike količine dijetarnih vlakana (8 g u 100 g leblebija), leblebije podstiču funkcije digestivnog trakta. Isto tako, jedna trećina tih vlakana je rastvorljiva a upravo taj tip se povezuje sa pozitivnim dejstvom na kardiovaskularni sistem.
Kesten predstavlja dobar izvor mononezasićenih masnih kiselina poput oleinske kiseline (omega-9) i palmitoleinske kiseline (omega-7), a uz to je bogat i vlaknima.
Visok sadržaj vlakana u čija semenkama pomaže nam da se duže osećamo sitima, smanjuje potrebu za hranom, što može da nam pomogne u borbi sa viškom kilograma.
Brusnice predstavljaju dobar izvor vitamina C, vitamina E, kalijuma i mangana, a sadrže i niz raznih fitonutrijenata koji imaju antiinflamatorno i potencijalno antikancerogeno dejstvo.
Osim što pomažu kod problema sa varenjem, nadutošću, dijarejom i opstipacijom, stručnjaci veruju i da probiotici jačaju naš imuni sistem i smanjuju simptome intolerancije na pojedine namirnice.
Nedavna studija pokazala je šta se dešava u organizmu kada ljudi koji konzumiraju alkohol umereno često prestanu da piju alkoholna pića tokom 4 nedelje.
Bademi sadrže zdrave, nezasićene masne kiseline, dijetetska vlakna i mnoštvo bioaktivnih molekula poput fitosterola i antioksidansa, koji mogu da pomognu u prevenciji bolesti kardiovaskularnog sistema.
Prema nedavnoj studiji izraelskih istraživača, osobe koje imaju običaj da popodne uz obrok popiju čašu crnog vina, čine odličnu stvar za svoj kardiovaskularni sistem i zdravlje uopšte.
Bundeva je idealan sastojak supa i čorbi, salata, kao i deserta - pečena bundeva sama po sebi je zdrav i lagan desert. Koje je vaše omiljeno jelo sa ovim ukusnim povrćem?
Čaj od crvenog grma može pomoći u prevenciji visokog krvnog pritiska. Rooibos takođe sadrži polifenole koji sprečavaju nastanak zapaljenja i smanjuju rizik od nastanka ateroskleroze.
Ranija istraživanja pokazala su da konzumiranje oraha u okviru uravnotežene ishrane koja se preporučuje za prevenciju kardiovaskularnih oboljenja smanjuje nivo holesterola u krvi.
Semenke lana obiluju mineralima, omega-3 masnim kiselinama i rastvorljivim vlaknima, a svi ovi sastojci doprinose zdravlju kardiovaskularnog i digestivnog sistema.
Nedavno istraživanje je pokazalo da nam konzumiranje jela sa ljutom paprikom pomaže duže da živimo, ali to nije jedino povoljno dejstvo ovog začina. Kapsaicin, aktivni sastojak ljute paprike ima značajno antiinflamatorno i analgetsko dejstvo.
Bademi smanjuju rizik od srčanih oboljenja, i njihovo prisustvo u ishrani povezuje se sa poboljšanjem nivoa masnoća u krvi i uopšte unapređenjem zdravlja kardiovaskularnog sistema.
Tikvice sadrže nutrijente koji pomažu u održavanju zdravlja kardiovaskularnog sistema. Najpre je to kalijum, važan mineral koji pomaže u snižavanju krvnog pritiska.
Prema studiji Univerziteta Perdju visok sadržaj likopena u lubenici mogao bi da smanji rizik od srčanih oboljenja. Na kardiovaskularno zdravlje povoljno utiču i dve aminokiseline koje se nalaze u lubenici.
Čaj od žalfije tradicionalno se koristi za ublažavanje simptoma prehlade, kod nervoze i digestivnih smetnji. Žalfija je bogata antiinflamatornim sastojcima i antioksidansima koji štite ćelije organizma od štetnog dejstva slobodnih radikala.
Crveni grejpfrut sadrži sjajnu kombinaciju vitamina C, kalijuma, likopena, holina i vlakana, a svi ovi sastojci doprinose zdravlju kardiovaskularnog sistema.
Nedostatak hroma može dovesti do povećanog nivoa glukoze u krvi, povećanog nivoa holesterola i triglicerida, što povećava rizik od srčanih oboljenja i dijabetesa.
Prva stvar koju treba da učinite kada je reč o ishrani kod hipertenzije jeste da smanjite so na minimum. Obratite pažnju koliko solite jela, nikako ne dosoljavajte, i čitajte sastav na prehrambenim proizvodima. Jedite dosta voća i povrća, a izbegavajte masnu hranu, bogatu holesterolom.
Preporučuje se da dnevno pojedete najmanje 5 porcija voća i povrća, naročito ukoliko imate srčanih problema. Voće i povrće se pokazalo kao zaštitni faktor po kardiovaskularni sistem (i to pre svega borovnice, pomorandže, papaja, zatim brokoli, spanać i paradajz).
Poznato je da su orašasti plodovi inače korisni za zdravlje kardiovaskularnog sistema, a ovo je slučaj i sa pinjolima. Pinjoli su bogati hranljivim materijama, sadrže zdrave masti, bogati su vlaknima, kao i antioksidantnim vitaminima i mineralima koji su zdravi za srce.
Hidroksitirozol je antioksidans koji se nalazi u maslinama i igra ključnu ulogu kada je reč o povoljnom dejstvu maslinovog ulja po naše zdravlje. Ovaj antioksidans deluje protiv-zapaljenski, povoljno deluje na zdravlje kardiovaskularnog sistema i smanjuje nivo lošeg holesterola.
Studija sprovedena u Nemačkoj pokazala je da umereno konzumiranje vina može da smanji rizik od infekcije helikobakterom, koja je usko povezana sa gastritisom i čirom na želucu i duodenumu.
Naučnici su dugo bili začuđeni pred manjim brojem kardiovaskularnih bolesti i niskim nivoom holesterola kod Francuza, iako francuska hrana sadrži dosta zasićenih masti. Mnoge studije su zaključile da je to upravo zbog redovnog konzumiranja crnog vina.
Kada se kurkuma koristi kao začin, ona poboljšava probavu i smanjuje nadimanje. Takođe, podstiče proizvodnju i izlučivanje žuči i samim tim olakšava probavljanje masti iz hrane.
Pored eritrocita, leukocita i sedimentacije, nivoa šećera u krvi, analize koje odrežuju nivo masnoća u krvi su najčešće laboratorijske analize koje se rade u našoj zemlji. Holesterl i trigliceridi su svima već poznate reči ali koliko znamo o tome šta oni zapravo predstavljaju.
Monozasićene masti koje se nalaze u mesu avokada su zapravo najvebitniji deo ovog voća. Ove masti su zdrave po naš organizam i one utiču na ukupan holesterol. Hrana poput avokada, bogata nezasićenim mastima, tj. masnim kiselinama čini da se snizi nivo LDL holesterola.
Pogledajte se u ogledalo i pogledajte da li su Vaši očni kapci otečeni ili su promenjene boje ili se po njima skupljaju bele naslage u vidu grizlica. Ovo je znak povišenih masnoća u organizmu, triglicerida i holesterola pre svega.
Poslednjih desetak godina, đumbir je sa puno razloga postala jedna od najčešće korišćenih začinskih biljaka i u našoj zemlji. Polako i sigurno se uvlačio u naša jela, a ako do sada niste znali, danas ćete saznati zašto je to dobro po naše zdravlje.
Kod nas se pinjole mogu sresti kao sastojak salate ili tople paste u restoranu, u prodavnicama koje prodaju neobičnije namirnice. Pinjole sadrže nezasićene i jako dobre masti koje snižavaju nivo ukupnog lošeg holesterola i na taj način preveniraju oboljenaj kardio-vaskularnog sistema ali i bubrega.
U drugoj grupi humanih hormona nalaze se prostaglandini, prostaciklini i tromboksan. Ova grupa hormona se naziva i grupa lokalnih hormona, hormoni koji stimulišu stvaranje esencijalnih masnih kiselina u ljudskom organizmu. Regulišu rad imunog sistema, centralnog nervnog sistema.
U manje od 100 g sirovog ljubičastog kupusa se nalazi 3 g vlakana, što je oko 10% preporučene dnevne količine za jednu odraslu osobu. Vlaknasta hrana reguliše nivo holesterola i obezbeđuje nesmetan protok krvi kroz naše vene i arterije.
Kokosovo mleko sadrži i laurinsku kiselinu, masnu kiselinu, koja ima značajnu ulogu u održavanju našeg imunog odgovora na visokom nivou. Laurinska kiselina kada se nalazi u našem organizmu direktno aktivira supstancu pod nazivom monolaurin koja uništava viruse i bakterije.
Susam sadrži lignan i sezamolin koji direktno utiču na smanjenje nivoa ukupnog holesterola u krvi. Redovnim unosom susama možemo u velikoj meri prevenirati pad imuniteta i poboljšavati oksidativne procese u organizmu.
Jabuke u velikoj meri smanjuju rizik od nastanka raka debelog creva, prostate i pluća. Najpre zbog velike količine vitamina C koji sadrži, jabuka povoljno deluje i na osobe sa srčanim oboljenjima, povišenim holesterolom i raznim neurološkim oboljenjima.
Možda i najvažniji element koji pistaći sadrže jeste oleinska kiselina. Redovan unos ove kisleine će smanjivati nivo ukupnog ali pre svega lošeg holesterola (LDL holesterol) a u isto vreme će s epodizati nivo dobrog holesterola (HDL holesterol).
Vitamin A koji možete uneti putem cvekle će prevenirati oboljenja oka, a posebno stvaranje katarakte. Vlakna koja se nalaze u cvekli pomažu smanjenju nivoa holesterola i triglicerida, koji su glavni uzročnici aterosklerotičnih promena na krvnim sudovima.
Veliki broj naučnih istraživanja je potvrdio da cimet reguliše nivoa šećera u krvi, što ga čini savršenim začinom za sve osobe koje boluju od šećerne bolesti, jer cimet na najprirodniji način snižava nivo šećera u krvi ali i podiže nivo našeg raspoloženja i održava dnevnu energiju na visokom nivou.
Oleinska kiselina je jedna od zdravih masti koje se nalaze i u maslinovom ulju, stearinska kiselina je zasićena masnoća koja snižava nivo holesterola dok je palmitinska kiselina ta koja povećava rizik od nastanka oboljenja srca.
Čokolada sadrži flavonoide i to vrstu flavonoida koji se mogu samo naći u zrnima kakaoa, nema ih u drugim biljkama i proizvodima. Crna čokolada, koja sadrži 70% kakao udela, snižava krvni pritisak i nivo lošeg holesterola u krvi i na taj način prevenira oboljenja kardio-vaskularnog sistema.
Paradajz sadrži likopen, antioksidans koji prevenira oštećenje ćelija. Kalijum koji se nalazi u paradajzu prestavlja dozu zdravlja za naše srce i stimuliše proces stvaranja crvenih krvnih zrnaca. Jedna od mnogih kiselina koje se nalaze u paradajzu ima moć snižavanja holesterola u krvi.
Bez obzira na visoku kaloričnu vrednost male količine badema, bademi zapravo mogu da pomognu tokom procesa redukcije telesne težine. U bademima nalaze dobre masnoće koje stimulišu stvaranje dobrog holesterola, tako da kada jedemo badem imamo u želudcu kvalitetan osećaj sitosti a bez mnogo masti.
Krastavci sadrže veoma malo kalorija, nimalo holesterola, masnoća i soli. Sastoje se u najvećem procentu od vode i izvanredan su diuretik, jer sadrže i veliki rpocenat vlakana a veoma malo kalorija i samo 1g proteina u 100g svežeg krastavca.
Žitarice, posebno ovas, smanjiju količinu i ukupnog holesterola ali pre svega čak LDL ili lošim holesterolom. Upravo ovaj holesterol može stvoriti velike probleme u našem organizmu ukoliko se u dužem vremenskom periodu nalazi u povišenim količinama.
Sveži plod aronije sadrži i veliki broj minerala, mangan, jod, forfor, kalcijum, kalijum, gvožđe. Sadrži veliku količinu vode i specifičan voćni sok, sorbitol. Zbog svoj specifičnog sastava, aronija je višestruko blagotvorna. Aronija utiče na normalnizaciju nivoa triglicerida i holesterola u krvi.
Same semenke bundeve su odličan izvor dijetarnih vlakana i masnih kiselina koje su odlične za zdravlje našeg srca. Bogate su proteinima, mineralima i korisnim vitaminima. Semenke bundeve ne sadrže holesterol a sadrže triptofan koji je koristan u ishrani mozga i procesima transmisije unutar mozga.
U najvećem broju slučajeva problem visokih vrednosti masnoća se rešava promenom režima ishrane, regulacije ritma spavanja i psihološkom terapijom u cilju smanjenja stresa.
U redovnim krvnim pretragama koje treba da uradimo barem jednom u godini dana lekar uvek daje nalog da se uradi analiza određivanja količine masnoća u krvi. LDL, holesterol niske gustine za razliku od HDL, holesterola visoke gustine, je loš za nas.
Holesterol i trigliceridi su najčepće pominjane masnoće koje se nalaze u našem organizmu. U pitanju su dve različite vrste masti koje imaju podjednako veoma važne uloge za pravilno funkcionisanje ljudskog organizma. Bez holesterola i triglicerida naš život bi bio nemoguć.
Jedan od fantastičnih komercijalizovanih proizvoda današnjice je maslinovo ulje. Najbitnija stvar koju moramo da znamo o maslinovom ulju jeste da je ovaj proizvod potpuno prirodan i ne može naštetiti našem organizmu ni na koji način.
Masna hrana može, na prvom mestu, dovesti do povećanja telesne mase i po život opasne gojaznosti. Masnom hranom i gojaznošću možemo povisiti krvni pritisak, povećati rizike od oboljenja kardiovaskularnog sistema, možemo uzrokovati pojavu šećerne bolesti.
Prvomajski uranak nam se opet približio a sa njim i preterano uživanje u hrani i piću. Holesterol i trigliceridi su najčešće pominjane masnoće našoj krvi. U pitanju su dve skoro potpuno različite vrste masti koje imaju podjednako veoma važne uloge za pravilno funkcionisanje našeg organizma.
Vitamin A nas oslobađa slobodnih radikala i toksina i tako obezbeđuje da uvek imamo lepu i zdravu kožu. Redovnim unošenjem namirnica koje sadrže vitamin A smanjićete rizik od nastanka kalcifikata ili kamena u organima urinarnog trakta.
Dobro je poznati da su ugljeni hidrati glavni i najbolji izvor energija za naše telo i čine da naš mozak radi na vrhuncu svojih mogučnosti tokom dana. U pirinču se ne nalazi holesterol, niti bilo koja loša masnoća pa se veoma često preporučuje osobama koje imaju kardiovaskulana oboljenja.
Kokošija jaja se koriste u celom svetu podjednako, bez obzira na kulturu ili navike u ishrani. Unutar ljuske jajeta nalazi se solidna količina proteina i masti, veoma malo ugljenih hidrata i 0% dijetetskih vlakana. Jaje srednje veličine sadrži oko 80 kalorija.
Naučnici konstantno ispituju sva povoljna dejstva ovog jednostavnog voća, i tvrde da u velikoj meri smanjuju rizik od nastanka raka debelog creva, prostate i pluća. Upravo zbog velike količine vitamina C koji sadrži jabuka povoljno deluje i na osobe sa srčanim oboljenjima, povišenim holesterolom.
Kafa ne samo da nam daje energiju i pomaže našem umu da produktivnije radi, već isto tako smanjuje rizik od srčanog udara, dijabetesa tip 2, oboljenja jetre i kamena u žuči, povičenog holesterola u organizmu ali i raka prostate kod muškaraca.
Dva osnovna fiziološka i biohemijska mehanizma koja ovas stimuliše i menja jesu, na prvom mestu, smanjenje serumskog holesterola kod osoba koje imaju povišen holesterol i smanjenje odgovora organizma na unos glukoze nakon jela.
Kafa, ne samo da nam daje energiju i pomaže našem umu da bolje i produktivnije radi, već isto tako smanjuje rizik od srčanog udara, dijabetesa tip 2, oboljenja jetre i kamena u žuči, povičenog holesterola u organizmu ali i raka prostate kod muškaraca.
Vitamin E će čuvati elastičnost krvnih sudova, steroli su supstance koje snižavaju nivo holesterola u krvi i tako preveniraju nastanak karidovaskularnih oboljenja. L-arginin je supstanca koja jača zidove arterija, prevenira lepljenje masti za zid arterije i omogućava nesmetanu cirkulaicju.
Zasićene masne kiseline koje sadrže koštunjave voćke imaju blagotvorno dejstvo na krvne sudove. Dovoljno je da pojedete samo 40 g koštunjavog voća dnevno i da smanjite rizik od nastanka srčanih oboljenja.
Ukoliko konzumirate hranu bogatu masnim kiselinama, poput sardina, lososa, haringe, maslinovih ulja i maslinki, obezbedićete smanjenje nivoa lošeg holesterola i trigcerida a samim tim smanjiti i rizik od srčanog udara, visokog krvnog pritiska i stvaranja trombova.
Dovoljno je da se posavetujete sa nutricionistom oko izbora namirnica koje treba da uvedete u svakodnevnu ishranu ukoliko imate visoke vrednosti holesterola ili triglicerida. Promene u ishrani su za većinu ljudi velike promene, ali morate znati da ne morate da gladujete i narušite svoje zdravlje.
U redovnim krvnim pretragama koje treba da uradimo barem jednom u godini dana lekar uvek daje nalog da se uradi analiza određivanja količine masnoća u krvi. LDL, holesterol niske gustine za razliku od HDL, holesterola visoke gustine, je loš za nas.
Sve masti koji naš organizam treba da sadrži mogu se ili uneti u organizam putem hrane ili se same stvaraju u organizmu. Holesterol i trigliceridi se, an primer, najalze najviše u hrani životinjskog porekla i zasićenim mastima.
Masnoće su sastavni deo našeg organizma i bez njih ne bismo mogli da funkcionišemo kako treba, svi naši organi i procesi b ibili ugroženi. Holesterol ima veoma važnu ulogu, učestvuje u stvaranju važnih hormona ali isto tako pomaže stvaranje drugih masnoća koje čine ovojnice nervnih ćelija.
Holesterol i trigliceridi su najčepće pominjane masnoće koje se nalaze u našem organizmu. U pitanju su dve različite vrste masti koje imaju podjednako veoma važne uloge za pravilno funkcionisanje ljudskog organizma.
U oko 30g crne čokolade nalazi se sasvim dovoljno pozitivnih kakao materija koje imaju moć da smanje krvni pritisak ali i da snize vrednosti lošeg holesterola u krvi, za čak 10%. Dakle, čokolada je zdrava za naše srceali pre svega čini da se osećamo veoma dobro.
Vitamin B ili niacin je vitamin koji snižava nivo holesterola i smanjuje rizik od nastanka srčanog udara. Niacin se nalazi u namirnicama poput svežeg ćurećeg mesa, integrane riže, pastrmke, jetre životinja ili džigerice, lososa ali se nalazu u velikoj količini i u kikirikiju, ali sa crvenom opnom.
Jednostavnom analizom krvi možemo utvrditi vrednosti ova dva lipidna parametra, a u cilju snižavanja vrednosti holesterola u svakodnevni jelovnik moramo uključiti fitosterole iz kukuruza, soje, lanenog semena i graškastog povrća.
U tuni se nalaze omega 3 masne kiseline (EPA i DHA) u toliko količini da je dovoljno da samo par puta tokom nedelje kao obrok imate tunu i da svom srcu i krvnim sudovima obezbedite zdravu sredinu i dugotrajan život.
Dokazano je da svi agrumi imaju vrlo bitnu ulogu u prevenciji kardiovaskularnih oboljenja, prvenstveno zbog činjenice da agrumi svojim sastavom, folatima, preveniraju povišene količine triglicerida i lošeg holesterola u krvi i na taj način štite krvne sudove od ateroskleroze.
Bademi sadrže veliku količinu masti koje ako se konzumiraju svakodnevno, u preporučenim dozama, mogu i do 45% smanjiti rizik od nastanka kardiovaskularnih oboljenja i znatno umanjiti količinu LDL holesterola.
Omega tri masne kiseline koje se nalaze u sočnom mesu lososa primarno imaju protiv-zapaljensko dejstvo. Ali zapaljenski procesi u organizmu su u najvećem broju odgovorni za nastanak raznih oboljenja.
Sva istraživanja do sada su pokazala da su brusnice odlične za sve one koji imaju problema sa masnoćama u krvi, posebno visokim vrednostima holesterola u krvi.
Minerali i kiseline koje sadrži patlidžan imaju antikancerogeno dejstvo. Patlidzan isto tako ima i antivirusno dejstvo i deluju kao lek na sve mikroorganizme koji se zateknu u organizmu. Patlidžan u znatnoj meri smanjuje nivo LDL holesterola ima blago diureticko dejstvo.
Đumbir je poznat kao antioksidans, ima antuzapaljensko ali i antikancerogeno dejstvo. Istraživanja su pokazala da đumbir u velikoj meri može prevenirati nastanak malignog tumora debelog creva.
Celer je veoma dobar izvor vitamina C, što ga čini namirniciom koja se uvek ubraja u dijetetske režime ishrane kod ljudi koji imaju problema sa imunim sistemom, anemijama, visokim krvnim pritiskom, holesterolom.
Celer sadrži supstance koje pomažu stvaranje žuči i snižavaju nivo ukupnog holesterola u krvi. Isto tako sadrži i kumarin, veoma uticajan fito element koji sprečava oštećenje ćelija i stimuliše stvaranje belih krvnih zrnaca pa samim tim i pojačava odbrambene snage našeg organizma.
Kupus ne samo da je ukusna namirnica vec može da prevenira nastanak kardiovaskularnih oboljenja I komplikacija koje nastaju kod dugotrajno povišenog nivoa masnoća u krvi.
Sve materije koje kupus sadrži ga čine nezamenjivom namirnicom u dijetama. Vlaknaste materije koje kupus sadrži potpomažu varenje ali nakon kratkog kuvanja u vreloj vodi. Kuvan kupus isto tako lakše i efikasnije snižava nivo holesterola u krvi, ali naravno da je dobro jesti i svež kupus.
Dinje sadrže puno vitamina C koji sprečava nastanak oboljenja. Ali isto tako je idealna sa sve osobe koje žele da smanje telesnu masu. Ona je namirnica sa dovoljnom količine natrijuma, pri tom ne sadrži masti i holesterol, bogata je vodom i u jednoj velikoj činiji dinje ima samo oko 60 kalorija.