Alergija na kikiriki je najčešći uzročnik anafilakse, teške alergijske reakcije koja može biti i pogubna po život. Kikiriki se, međutim, nalazi u velikom broju prehrambenih proizvoda, nekad samo u tragovima, ali čak i vrlo mala količina može biti problematična za osobe sa ozbiljnom alergijom...
Istraživanja na životinjama pokazala su da ekstrakt celera štiti digestivni trakt i jetru od štetnog dejstva akrilamida. Akrilamidi su potencijalno toksične materije koje nastaju reakcijom šećera i aminokiselina prilikom pečenja i prženja hrane.
Američki istraživači su utvrdili jednostavan način pomoću kojeg bi mogao da se spreči razvoj alergije na kikiriki kod dece kod koje postoje faktori rizika za ovu alergiju.
Ranija istraživanja su ukazala na povoljna zdravstvena svojstva kikirikija i orašastih plodova, a jedna nova studija je utvrdila da nas ove zdrave grickalice štite od smrti usled brojnih bolesti.
Kikiriki je bogat izvor polifenola resveratrola, koji je jak antioksidant. Resveratrol štiti naš organizam od kancera, kardiovaskularnih oboljenja, neurodegenerativnih bolesti, Alchajmerove bolesti, kao i od virusnih i gljivičnih oboljenja.
Kikiriki sadrži brojne hranljive materije - vitamine, minerale i antioksidanse koji povoljno utiču na naše zdravlje. Može se jesti sirov, pržen, pečen, kao grickalica, ili pak u različitim slanim i slatkim jelima.
U samo 50g ovog neobičnog povrća nalazi se tolika količina mangana da možemo na ovaj način zadovoljiti čak trećinu dnevnih potreba za ovim hemijskim elementom. U kikirikiju se nalaze i triptofan, niacin ili vitamin B3, folati i bakar.
Kada su u pitanju koštunjave voćke, i u njima se naravno nalazi pravo malo bogatstvo u vidu kalcijuma. Ipak, bademi su ti koji drže primat kada je kalcijum u pitanju. U 100 g badema se nalazi oko 300 mg kalcijuma, dok ga znatno manej ima u istim količinama kikirikija ili lešnika.
Zemlje slične našoj nemaju veliki problem sa osobama obolelih od posledica niskih vrednosti vitamina B1, ali u drugim zemljama taj problem svakako postoji. Vitamin B1 može se naći u mahunarkama, pšeničnim klicama, u kvascu, kikirikiju, pečurkama, ribi i mesu.
Ukoliko ste ljubitelj jabuka, pokušajte da usvojite da barem u jednoj užini tokom dana jedete kombinaciju jabuka i putera od kikirikija. U ovom spoju voća i putera od kikirikija je kombinacija ugljenih hidrata, proteina i dobrih masnoća koji će Vam dati dovoljno energije za par sati u toku dana.
Osobe koje boluju od dijabetesa treba da znaju koje su to namirnice. Namirnice sa visokim glikemičkim indexom su lubenica, grožđe, cvekla, pirinač, musli, integralni krekeri, beli hleb. Dok su namirnice sa niskim indexom soja, zeleno povrće, puter, kikiriki, riba, sir, ječam i voćni šećeri.
Ukoliko tokom dana pojedete dnevno preporučenu dozu kikirikija, i to naravno ne onog usoljenog i prženog, možete bti sigurni da će takav kikiriki ići uvek u prilog Vašoj želji da regulišete telesnu masu.
Kikiriki sadrži nutrijente koji, po istraživanjima, smanjuju rizik od maligniteta kolona za 58% kod žena i 27% kod kuškaraca. Folati i antioksidansi is kikirikija stvaraju odličnu ravnotežu hemijskih elemenata koji stimulišu noramalan rad creva i naravno sprečavaju stvaranje maligniteta.
Kikiriki je odličan izvor vitamina E, niacina ili vitamina B3 i folata, proteina i mangana. Ali kikiriki sadrži i resveratrol, fenolni antioksidans koji se nalazi i u crnom grožđu i crnom vinu pa će konzumiranje kikirikija, ali i crnog vina, izazvati čuveni Francuski paradoks.
Kikiriki se vrlo često se smatra nezdravom grickalicom, ali zapravo nije tako. U samo 50g ovog neobičnog povrća nalazi se tolika količina mangana da možemo na ovaj način zadovoljiti čak trećinu dnevnih potreba za ovim hemijskim elementom.
Iako većina nas misli da kikiriki pripada grupi slanih grickalica poput lešnika, oraha i pistaća, on je zapravo član porodice biljaka kojima pripadaju i sočivo i grašak. Ovaj neobični plod kikiriki drveta raste neubičajeno i uvek na isti način.