Hipertenzija

Svi tekstovi označeni sa Hipertenzija

Čili paprike kao lek za duži život?

Rezultati nedavne studije pokazali su da ljudi koji redovno jedu čili paprike imaju niži rizik od smrti nego oni koji nikad ne jedu ovo povrće. Kako to čili paprike deluju na zdravlje?

Ove namirnice pomažu kod povišenog krvnog pritiska

Hipertenzija ili visok krvni pritisak je problem koji ne bi trebalo zanemarivati budući da povećava rizik za pojavu srčanih oboljenja, moždanog udara i bolesti bubrega. Pored terapije koju je prepisao lekar, trebalo bi povesti računa i o ishrani...

Čaša vina dnevno za bolje zdravlje?

Sve je više istraživanja koja potvrđuju povoljan uticaj vina na zdravlje. Za početak, grožđe, a samim tim i vino, bogato je polifenolima koji ublažavaju zapaljenja i smanjuju oksidativni stres u organizmu.

Kod kojih tegoba pomažu bobice aronije?

Poslednjih godina sve više se može se čuti o lekovitosti aronije. Ovo bobičasto voće poreklom je iz Severne Amerike, a vremenom je počelo da se gaji i u Evropi...

Koje namirnice pomažu u snižavanju povišenog krvnog pritiska?

Visok krvni pritisak (hipertenzija) predstavlja faktor rizika za srčana oboljenja, moždani udar, bolesti bubrega i druge tegobe. Redovno bavljenje fizičkim aktivnostima, kao i odgovarajuća ishrana, bogata određenim nutrijentima, mogu pomoći u regulaciji krvnog pritiska...

6 razloga da češće koristite limun u ishrani

Limun je popularno citrusno voće koje se najčešće koristi za pravljenje napitaka i preliva za salate, a retko se jede samostalno, za razliku npr. od pomorandži i mandarina. Predstavlja dobar izvor vitamina C i flavonoida koji doprinose boljem zdravlju...

Zašto bi trebalo češće jesti celer?

Idealan sastojak salata, smutija, kao i kuvanih jela - celer će ne samo obezbediti neverovatnu aromu vašim obrocima, već i obilje korisnih nutrijenata. Celer predstavlja dobar izvor vitamina B-kompleksa i vitamina C, kao i kalijuma, mangana i gvožđa...

Borovnice nas štite od kardiovaskularnih bolesti?

Ranija istraživanja već su pokazala da borovnice ublažavaju upalu desni kao i da pomažu u prevenciji demencije i Parkinsonove bolesti, a nedavno se pokazalo da, kada se konzumiraju redovno, borovnice pružaju zaštitu od kardiovaskularnih bolesti...

Zašto bi trebalo češće da jedemo heljdu?

Verovali ili ne, heljda nije žitarica, već zapravo zeljasta biljka srodna sa rabarbarom. Seme heljde predstavlja seme ploda, i zbog njegovog visokog sadržaja kompleksnih ugljenih hidrata, heljda se može svrstati u takozvane pseudožitarice, uz amarant i kinou...

Koji su pozitivni zdravstveni efekti eteričnog ulja grejpfruta?

Eterično ulje grejpfruta, koje se dobija iz kore ploda ovog citrusa, često se koristi u aromaterapiji. Kao i ulja drugih citrusa, i ulje grejpfruta pozitivno utiče na raspoloženje, daje energiju, ali i umiruje. Koji su još pozitivni zdravstveni efekti ulja grejpfruta?

Zašto je sve zdravo jesti kakao?

Kakao je najpoznatiji kao sastojak čokolade, ali se, verovali ili ne, u prošlosti najviše koristio upravo zbog povoljnih efekata po zdravlje. Koji su to povoljni efekti?

Pozitivni efekti vitamina C na zdravlje

Kada govorimo o značaju vitamina C, uglavnom naglašavamo da je on bitan za jak imuni sistem, da pomaže u borbi protiv bora i akni, kao i protiv kardiovaskularnih bolesti, dok pojedina istraživanja ukazuju da bi vitamin C mogao da smanji rizik od pojedinih tipova karcinoma.

Kako boravak u sauni utiče na kardiovaskularno zdravlje?

Ranija istraživanja ukazala su na povezanost između korišćenja saune i smanjenog rizika od koronarnih i respiratornih bolesti, kao i hipertenzije i demencije. Nedavna studija imala je za cilj da prouči efekte boravka u sauni na kardiovaskularni sistem...

10 namirnica koje pomažu kod hipertenzije

Ishrana igra važnu ulogu u prevenciji i lečenju hipertenzije. Istraživanja su pokazala da je u ove svrhe najbolje jesti hranu siromašnu natrijumom tj. solju, a bogatu kalcijumom, magnezijumom i kalijumom.

5 razloga da češće pijete čaj od hibiskusa

Čaj od cveta hibiskusa se najčešće koristi kao osnova za razne voćne čajeve i čajne mešavine, ali i sam po sebi poseduje mnoga povoljna zdravstvena svojstva. Pročitajte zašto bi trebalo češće da pijete ovaj čaj!

Zašto neki ljudi loše podnose kofein?

Ranija istraživanja su pokazala da osobe koje redovno piju 2 do 3 šoljice kafe dnevno imaju manji rizik od dijabetesa tipa 2, bolesti jetre, moždanog udara i demencije...

Da li su vlasnici pasa boljeg zdravlja?

Ranija istraživanja su ukazala na potencijalne prednosti vlasnika pasa kada je zdravlje u pitanju. Naime, pas kao kućni ljubimac pozitivno deluje na krvni pritisak (snižava ga) i smanjuje nivoe stresa kako kod odraslih tako i kod dece. Nedavno istraživanje pokazalo je i...

Zašto bi trebalo izbegavati veštačke zaslađivače?

Veštački zaslađivači su dugo predstavljani kao zamena za šećer i efikasan način za smanjenje unosa kalorija. Međutim, nova kanadska studija upozorava da konzumiranje veštačkih zaslađivača može da poveća rizik od...

Avokado smanjuje rizik od metaboličkog sindroma

Osobe koje svakodnevno jedu avokado imaju manji rizik za razvoj metaboličkog sindroma. O metaboličkom sindromu se govori kada je prisutno barem 3 od više zdravstvenih faktora: nagomilavanje sala u predelu stomaka, povišeni nivoi triglicerida u krvi...

Kako mentalni stres utiče na srčano zdravlje?

Sve je više istraživanja koja potvrđuju da mentalni stres može da utiče na srčano zdravlje. Jedno istraživanje tako je pokazalo da kod muškaraca i žena kardiovaskularni sistem različito reaguje na mentalni stres...

Klasična muzika kao rešenje za stres i hipertenziju?

Može li klasična muzika da bude rešenje za stres i povišen krvni pritisak? Nedavno istraživanje nemačkih naučnika pokazalo je da 25 minuta slušanja kompozicija Mocarta i Johana Štrausa Mlađeg efikasno ublažava nivo stresa...

5 sjajnih efekata amaranta na naše zdravlje

Pozitivni efekti amaranta na zdravlje bili su predmet proučavanja brojnih naučnih studija. Prema studiji iz 2008. pojedini sastojci u amarantu pomažu u regulaciji visokog krvnog pritiska.

5 razloga da redovno jedete tahini

Semenke susama sadrže lignane sezamin i sezamol koji nam pomažu u održavanju telesne težine. Za ove aktivne sastojke istraživanja su pokazala i da pomažu u regulaciji nivoa holesterola.

Bolje varenje uz manje, a češće obroke?

Manji, češći obroci olakšavaju proces varenja. Ovakav režim ishrane preporučuje se kod problema sa nadutošću, otežanim varenjem i kod lošeg apetita, naročito kod starijih osoba.

DASH ishrana ublažava simptome gihta

DASH režim ishrane, koji pomaže ljudima sa hipertenzijom da snize arterijski krvni pritisak bez lekova, mogao bi da pomogne i u ublažavanju simptoma gihta.

Klasična muzika snižava krvni pritisak?

Može li klasična muzika da bude rešenje za povišen krvni pritisak? Prema nemačkim naučnicima, muzička dela određenih kompozitora ne samo što usporavaju srčani ritam, već i regulišu krvni pritisak.

Da li su preporuke za dnevni unos soli preniske?

Kanadski naučnici tvrde i da su trenutne preporuke za dnevni unos soli suviše niske. Da podsetimo, prema preporukama Svetske zdravstvene organizacije, naš dnevni unos soli ne bi trebalo da bude veći od 1 kafene kašičice (5 grama) soli.

Koje su prednosti DASH režima ishrane?

DASH ishrana je bogata antioksidansima, vitaminima, mineralima (naročito kalijumom i magnezijumom koji pomažu u regulaciji krvnog pritiska) i proteinima biljnog porekla.

Kome je namenjena DASH ishrana?

Brojne studije su tokom poslednjih godina pokazale da DASH režim ishrane smanjuje rizik od mnogih oboljenja, među kojima su kardiovaskularne bolesti i dijabetes tipa 2.

Značaj lanenog ulja za kardiovaskularno zdravlje

Laneno ulje obiluje omega-3 masnim kiselinama, i to naročito alfa-linoleinskom kiselinom. Više istraživanja je ukazalo na značaj ove omega-3 masne kiseline kada je u pitanju prevencija i ublažavanje postojećih kardiovaskularnih oboljenja.

Kako preveliki unos soli šteti zdravlju?

Ukoliko često jedete slane grickalice, trebalo bi da imate u vidu koliko soli unosite svakog dana. Svetska zdravstvena organizacija preporučuje oko 5 grama soli dnevno, ali pojedine osobe unose i nekoliko puta više od te količine.

Kardioprotektivno dejstvo probiotika

Već smo prilično upoznati sa pozitivnim dejstvom probiotika na digestivni trakt, a nedavna istraživanja ukazala su i na njihove povoljne efekte na krvni pritisak.

Nutritivne razlike limuna i limete

Limun i limeta su voćke iz roda citrusa. Kao najupečatljivije razlike najpre se nameću boja i ukus - limun je žut i kiselog ukusa, dok je limeta zelene boje i obično nešto manje kiselog ukusa.

Rooibos čaj za kardiovaskularno zdravlje

Čaj od crvenog grma može pomoći u prevenciji visokog krvnog pritiska. Rooibos takođe sadrži polifenole koji sprečavaju nastanak zapaljenja i smanjuju rizik od nastanka ateroskleroze.

Zdrave grickalice pune magnezijuma

Lešnici predstavljaju odličan izvor magnezijuma - u 100 g lešnika ima 163 mg ovog minerala (46% preporučene dnevne doze). Ovim mineralom su bogate i semenke bundeve i susama, bademi i mahunarke.

Ko bi trebalo da ograniči unos kafe?

Mlade osobe sa blagom hipertenzijom bi trebalo da ograniče dnevni unos kafe da bi smanjili rizik od razvoja ozbiljnijih kardiovaskularnih oboljenja u kasnijim periodima života.

Zašto se grožđe smatra "superhranom"?

Brojne naučne studije ispitivale su zdravstvene efekte redovnog konzumiranja grožđa i utvrdile zdravstvena svojstva koja bi ovo voće mogla da svrstaju u "superhranu".

Dinja za prevenciju kardiovaskularnih oboljenja

Kantalupe dinja predstavlja odličan izvor jednog minerala koji je od ključne važnosti za kardiovaskularno zdravlje. Ovaj mineral je isto tako neophodan za pravilan rast i razvoj, i za izgradnju mišićne mase.

Koji su najbolji prirodni izvori mangana?

Za odrasle osobe preporučena dnevna doza za mangan iznosi 2 do 2,5 mg i smatra se da je nedostatak ovog minerala redak. Velike količine dva važna minerala mogu da smanje apsorpciju mangana u organizmu.

Kako buka šteti kardiovaskularnom sistemu?

Pomenuta britanska studija utvrdila je da osobe koje su svakodnevno izložene buci većoj od 60 decibela imaju za 4% veći rizik od moždanog udara nego osobe koje borave u mirnom okruženju.

Zašto treba češće jesti koren komorača?

Koren komorača sadrži aktivne sastojke koji pomažu kod različitih zdravsvtenih problema. Da li se ovo neobično povrće jede sveže ili ga je prethodno potrebno termički obraditi?

Lubenica u borbi protiv srčanih oboljenja

Prema studiji Univerziteta Perdju visok sadržaj likopena u lubenici mogao bi da smanji rizik od srčanih oboljenja. Na kardiovaskularno zdravlje povoljno utiču i dve aminokiseline koje se nalaze u lubenici.

Jagode štite od komplikacija kod dijabetesa

Fisetin predstavlja još jedan značajan aktivni sastojak jagoda. Reč je o flavonoidu za koji se smatra da bi mogao da ublaži komplikacije izazvane dijabetesom poput bolesti bubrega i neuropatije.

Banane u prevenciji kardiovaskularnih oboljenja

Banane su izuzetno bogate kalijumom dok istovremeno sadrže malo soli. Količina od 100 g banane sadrži čak 358 mg kalijuma zbog čega bi ovu voćku trebalo uključiti u ishranu kod visokog krvnog pritiska.

Ishrana za prevenciju Alchajmerove bolesti

Američki istraživači su osmislili režim ishrane koji bi trebalo bitno da umanji rizik od razvoja Alchajmerove bolesti. Ovaj dijetetski režim simbolično je nazvan MIND dijeta.

Zašto je hrom značajan mineral?

Hrom je oligoelement koji učestvuje u metabolizmu proteina, ugljenih hidrata i lipida te je vrlo važno da ga kroz ishranu unosimo u dovoljnoj količini.

Kalcijum i kardiovaskularni sistem

Kalcijum reguliše kontrakciju mišića, uključujući tu i kontrakcije srca. Takođe igra ključnu ulogu u koagulaciji krvi. Neophodan je za otpuštanje hormona i enzima, i pomaže krvnim sudovima u nesmetanoj cirkulaciji krvi u telu.

Magnezijum je važan za zdravo srce

Manjak magnezijuma povećava rizik od zapaljenja u organizmu, naročito kada je u pitanju kardiovaskularni sistem. Ukoliko je u telu nivo magnezijuma nizak, smanjuje se i metabolizam lipida i povećava se krvni pritisak što nepovoljno deluje na arterije i može da izazove aterosklerozu.

Hronični problemi usled manjka magnezijuma

Usled nedostatka magnezijuma može da dođe i do hroničnih zdravstvenih posledica poput kardiovaskularnih problema (aritmija, ateroskleroza, hipertenzija), kamena u bubregu i osteoporoze, kao i do depresije i astme.

Učestali stres kao faktor rizika

U stresnoj situaciji telo pojačano luči hormone koji povišavaju krvni pritisak tako što ubrzavaju rad srca i sužavaju krvne sudove. Nema dokaza da stres sam po sebi izaziva dugoročno visok krvni pritisak.

Kako stres utiče na krvni pritisak?

Stres je danas postao deo svakodnevnog života. Suviše stresa može da dovede do psiholoških, pa čak i fizičkih problema kao što su srčana oboljenja, nepravilan rad srca i povišen krvni pritisak.

Alkohol i povišen krvni pritisak

Više od dva alkoholna pića dnevno povišava vaš krvni pritisak, ali često, prekomerno pijenje alkohola može da dovede do dugoročne hipertenzije. Osobe koja redovno dosta piju, i pate od hipertenzije, treba postepeno da smanje unos alkohola.

Hipertenzija? Smanjite unos kofeina...

Prema nekim naučnicima, posle pijenja kafe ili drugih kofeinskih pića dolazi do naglog skoka krvnog pritiska, zbog toga što kofein blokira hormon koji vaše arterije održava proširenim.

Hipertenzija i preporuke za ishranu

Prva stvar koju treba da učinite kada je reč o ishrani kod hipertenzije jeste da smanjite so na minimum. Obratite pažnju koliko solite jela, nikako ne dosoljavajte, i čitajte sastav na prehrambenim proizvodima. Jedite dosta voća i povrća, a izbegavajte masnu hranu, bogatu holesterolom.

Fizičkom aktivnošću protiv hipertenzije

Različiti su uzroci visokog krvnog pritiska. Ako nije u pitanju sekundarna hipertenzija, lečenju se, pored eventualne terapije koju bi prepisao vaš lekar, najčešće pristupa promenama u načinu života.

Hipertenzija ili povišen krvni pritisak

Hipertenzija podrazumeva povećan pritisak na krvne sudove, a razlozi su brojni, pušenje, gojaznost, fizička neaktivnost, stres, genetske predispozicije, hronična insuficijencija bubrega, poremećaj rada tiroidne žlezde, ishrana bogata solima i mastima.

Hipertenzija se dijagnostikuje češće od sniženog krvnog pritiska

Hipertenzija ili povišen krvni pritisak je već stanje i oboljenje koje se karakteriše stalnim patološko povišenim krvnim pritiskom koji se ne može sanirati nikako drugačije osim lekovima. Vrednosti normalnog krvnog pritiska su do 120 mm živine skale za sistolni pritisak i do 70 mm za dijastolni.

Konzumirajte so u umerenim količinama

Dokazano je da ukoliko konzumiramo preveliku količinu soli u dužem vremenskom periodu možemo doprineti razvoju hipertenzije. Ali ukoliko so kao začin koristite u normalnim i preporučenim dozama, onda ne treba da se plašite da ćete imati problema sa hipertenzijom.

Wellness i SPA


Newsletter

Besplatno se prijavite na naš newsletter i dobijajte redovno naše najnovije vesti direktno u vaše
e-mail sanduče.

NetDoktor


Najčitanije



Anketa


doktor.rs zajednica


Niste član? Pridružite se besplatno!
doktor.rs zajednica broji 94648 članova
Šta sve dobijam besplatnom registracijom?

Zdravstveni forum

Kalendar događaja

PoUtSrČePeSuNe
    123
45678910
11121314151617
18
19
2021222324
25262728293031
Nema predstojećih događaja u skorije vreme.

Znate za medicinski događaj?
Besplatno ga prijavite!

Mapa zdravlja

Mapa zdravlja
Pronađite brzo apoteku, zdravstvenu ustanovu, stomatologe, fitness centre...
u vašoj blizini!
Traži:

BMI kalkulator

NetDoktor Dnevnik telesne težine
Pratite svakodnevno vaš Body Mass Index (BMI) i smršajte jednostavno uz NetDoktor Dnevnik telesne težine.
NetDoktor, vaš pouzdani zdravstveni partner »
 
Besplatno preuzmite doktor.rs aplikaciju za Vaš Android uređaj!
Ili skenirajte QR kôd sa vašim Android uređajem za najbrže preuzimanje: