Na početku smo nove godine i idealno je vreme za usvajanje novih, zdravijih životnih navika. Kada je reč o generalnim načelima zdrave ishrane, poslednjih godina je sve više istraživanja koja ukazuju na povoljne zdravstvene efekte mediteranske ishrane...
Neizbalansirana ishrana sa dosta brze hrane, suviše soli i nedovoljno hranljivih sastojaka, ne samo što ne utiče dobro na opšte zdravlje već može i negativno da utiče na izgled i zdravlje kože.
Pirinač spada u najstarije žitarice budući da se uzgaja već preko 5000 godina. Bogat je ugljenim hidratima, sadrži male količine proteina i skoro da ne sadrži masti...
Ukoliko tražite recepte za zdrave užine kojima ćete zameniti povremenu čokoladicu ili grisine između obroka, današnji recepti bi trebalo da vam budu od pomoći.
Istraživanja su pokazala da vođenje dnevnika ishrane predstavlja jednu od najefikasnijih tehnika za regulaciju telesne težine. Ova tehnika podrazumeva zapisivanje svega što pojedete i popijete tokom dana, tačnu količinu kao i kako ste spremali ta jela ili napitke...
Poslednjih godina sve više možemo čitati o tome koliko su dijetetska vlakna važna za dobro zdravlje - adekvatan unos vlakana smanjuje rizik od kardiovaskularnih oboljenja, pomaže nam da bolje spavamo i čak nas štiti od alergija na hranu...
Vitamin C je moćan antioksidans, od ključne važnosti za imunitet i sintezu kolagena koji predstavlja važnu komponentu kostiju, hrskavice, zuba, kože i krvnih sudova...
Nedavna američka studija, koju su sproveli istraživači sa Univerziteta u Južnoj Floridi, ispitivala je kako muzika utiče na to koju hranu biramo da jedemo.
Prethodnih godina govorili smo o trikovima koji vam mogu pomoći da istrajete u novogodišnjim odlukama. Ove godine preporučujemo vam da se na listi promena koje želite da ostvarite u Novoj godini obavezno nađu i neke od sledećih odluka...
Ishrana igra važnu ulogu u prevenciji i lečenju hipertenzije. Istraživanja su pokazala da je u ove svrhe najbolje jesti hranu siromašnu natrijumom tj. solju, a bogatu kalcijumom, magnezijumom i kalijumom.
Veštački zaslađivači su dugo predstavljani kao zamena za šećer i efikasan način za smanjenje unosa kalorija. Međutim, nova kanadska studija upozorava da konzumiranje veštačkih zaslađivača može da poveća rizik od...
Nedavna studija imala je za cilj da utvrdi kako roditelji dugoročno mogu uticati na detetove navike u ishrani. Kako roditelji mogu pomoći detetu da stekne zdrav odnos prema hrani?
Čija semenke možete, slično kao lanene semenke, dodavati ovsenim pahuljicama i kašama od žitarica, šejkovima, jogurtu, salatama, i koristiti prilikom pripreme hleba i peciva. Danas sa vama delimo i jednostavan recept za čija puding.
Ukoliko često imate potrebu za slatkišima ili slanom hranom kasno uveče, umesto da posegnete za omiljenim grickalicama, radije pokušajte da pričekate neko vreme...
Ukoliko ste primetili da vas kasno uveče često uhvati glad ili pak nervoza i imate potrebu za hranom iako ste već večerali, mogli biste da odredite vreme posle kojeg nikako nećete jesti.
Veliki broj ljudi ne uspeva da ispoštuje preporuke o tri obroka dnevno. Primera radi, svaka četvrta osoba preskače doručak što za posledicu ima često užinanje i potrebu za grickalicama tokom dana...
Jedna od najčešćih preporuka koja se može čuti jeste da bi za dobro zdravlje trebalo jesti 5 porcija voća i povrća dnevno. Međutim, britanski naučnici smatraju da bi tu preporuku trebalo duplirati!
Manji, češći obroci olakšavaju proces varenja. Ovakav režim ishrane preporučuje se kod problema sa nadutošću, otežanim varenjem i kod lošeg apetita, naročito kod starijih osoba.
Verovatno ste čuli za trend uzimanja češćih, ali manjih obroka tokom dana u cilju bržeg mršavljenja. Koliko bi često trebalo jesti? I koliko bi ti obroci trebalo da budu manji?
Ako se trudite da jedete zdravo i pokušavate da izgubite koji kilogram viška, potrudite se da obroke u toku dana jedete na miru, koncentrišući se na samo jelo.
Australijski psiholozi su utvrdili da jedna logička video-igra može da umanji žudnju za hranom, alkoholom i kafom, cigaretama i pojedinim aktivnostima.
Za početak izbegavajte brze dijete - ukoliko gubite više od 1 kg nedeljno, brzo ćete se iscrpeti i oslabiti imunitet. Cilj je da postepeno usvajate nove navike kojih ćete se pridržavati i ubuduće u životu.
Pozitivna osećanja i raspoloženja kontinuirano nas štite od različitih kardiovaskularnih, ali i drugih oboljenja. Naučnici smatraju da je razlog za to činjenica da su optimističnije osobe sklonije vežbanju i zdravijoj ishrani.
Loša prenatalna ishrana majke može da ostavi posledice po zdravlje deteta, kao i da poveća rizik od bolesti, pa čak i da dovede do prevremenog porođaja.
Pored genetskih faktora, za budućnost i dobrobit dece bitni su i faktori okoline. Tokom oplodnje, jajna ćelija i spermatozoid prenose embrionu mnoštvo gena na čije stanje utiču godine starosti roditelja, ali i neki drugi faktori.
Prema jednoj australijskoj naučnoj studiji objavljenoj u medicinskom časopisu Science, roditelji ne prenose deci samo genetski kod, već i pozitivne kao i negativne efekte svog načina života.
Stručnjaci smatraju da bi ishrana siromašna zasićenim mastima, mesom i mlečnim proizvodima, a bogata voćem i povrćem, mogla da spreči pojavu raka prostate, kao i napredovanje ove bolesti.
Dijeta koje se pridržavala grupa učesnika u eksperimentu bila je osmišljena tako da oni ne budu gladni jer su upravo to trenuci kada žudnja za određenom hranom može da "prevlada".
Ponovljenim konzumiranjem rafinisane hrane, stvara se zavisnost prema tom tipu hrane što otežava promenu navika u ishrani. Da bi utvrdili kako se ove naviek menjaju, istraživači su proučavali deo mozga koji se povezuje sa nagradom i zavisnošću.
Američki istraživači su utvrdili da čak i ako niste ljubitelj voća, povrća, integralnih žitarica i sl. možete vremenom navići mozak da voli zdravu hranu.
DASH ishrana je bogata antioksidansima, vitaminima, mineralima (naročito kalijumom i magnezijumom koji pomažu u regulaciji krvnog pritiska) i proteinima biljnog porekla.
Brojne studije su tokom poslednjih godina pokazale da DASH režim ishrane smanjuje rizik od mnogih oboljenja, među kojima su kardiovaskularne bolesti i dijabetes tipa 2.
DASH režim ishrane osmislili su američki lekari 1997. godine da bi pomogli osobama sa hipertenzijom da regulišu krvni pritisak putem ishrane, bez uzimanja medikamenata.
Laneno ulje se dobija iz semenki koji obiluju antioksidansima i omega-3 nezasićenim kiselinama. Ovi nutrijenti doprinose zdravlju nervnog, kardiovaskularnog i digestivnog sistema
Stručnjaci smatraju da bi 50% slučajeva kolorektalnog karcinoma moglo da se spreči kombinacijom životnih navika koje se odnose na ishranu, nivo fizičke aktivnosti i održavanje zdrave telesne težine.
Da se ne biste ugojili tokom praznika, osim što možete da smanjite količine različitih jela koja ćete probati, pokušajte i da jedete iz manjih tanjira. Istraživanja su pokazala da se na taj način kalorijski unos smanjuje i do 22%!
Studija iz 2014. godine pokazala je da je ishrana ljudi koji redovno jedu beli ili integralni pirinač generalno zdravija. U istraživanju je učestvovalo preko 14000 odraslih Amerikanaca.
Svi znaju koliko je važno ne preskakati obroke, naročito kada se govori o doručku, međutim, mnogi ljudi i dalje nastavljaju sa ovom lošom navikom. Procenjuje se da oko 60% tinejdžera preskoči doručak bar četiri puta nedeljno.
Pažljiva nega i zaštita kože lica može u određenoj meri odložiti pojavu bora, ali je bitno da posvetimo pažnju i nezi kože iznutra, tj. da se uravnoteženo hranimo, redovno vežbamo i dovoljno spavamo.
Da li nedostatak sna utiče na rizik od razvoja kardiovaskularnih oboljenja? U kojoj tačno meri poremećaji sna povećavaju rizik od srčanog i moždanog udara?
Bitno je usvojiti nekoliko jednostavnih pravila o ishrani koja će nam pomoći da tokom dana izbegnemo veće oscilacije u energiji. Najpre je važno da ne preskačemo obroke.
Postoje različiti faktori koji utiču na to koliko se odmorno, odnosno umorno osećamo. Nedostatak sna, stalni stres, ali i loša ishrana - svi ovi faktori samo doprinose našem osećaju umora.
Multipla skleroza je autoimuna bolest centralnog nervnog sistema od koje trenutno u Srbiji boluje oko 6000 osoba. Ovo hronično oboljenje karakterišu različiti simptomi.
Više studija na životinjama pokazalo je određeni sastojci u blitvi pomažu u regulisanju nivoa šećera u krvi. Blitva sadrži siringinsku kiselinu, flavonoid koji inhibira aktivnost enzima koji učestvuje u razgradnji složenih ugljenih hidrata na proste šećere.
Ako vam je teško odjednom da se odreknete ustaljenih prehrambenih navika, krenite korak po korak. Dodajte po porciju povrća za ručak i za večeru. Voće jedite uz obrok, ili kao užinu.
Prva stvar koju treba da učinite kada je reč o ishrani kod hipertenzije jeste da smanjite so na minimum. Obratite pažnju koliko solite jela, nikako ne dosoljavajte, i čitajte sastav na prehrambenim proizvodima. Jedite dosta voća i povrća, a izbegavajte masnu hranu, bogatu holesterolom.
Sada kada znamo koji nutrijenti su bitni za naše mentalno zdravlje, postavlja se pitanje koje bi namirnice trebalo češće jesti da bi ishranom popunile zalihe ovih hranljivih materija. Integralni pirinač i ovsene pahuljice, paprike, brokoli odlični su izvori vitamina B1, B3, B5, B6 i selena.
Voće i povrće možete jesti u svim varijantama - sveže, zamrznuto, sirovo ili kuvano, u vidu sokova ili šejkova, pa čak i konzervirano, ali prednost ipak dajte svežem obliku! Takođe, obratite pažnju na dodati šećer kod različitih sokova i kompota.
Preporučuje se da dnevno pojedete najmanje 5 porcija voća i povrća, naročito ukoliko imate srčanih problema. Voće i povrće se pokazalo kao zaštitni faktor po kardiovaskularni sistem (i to pre svega borovnice, pomorandže, papaja, zatim brokoli, spanać i paradajz).
Znamo već da je voće i povrće dobro za naše sveukupno zdravlje. Međutim, zbog visokog sadržaja vitamina, minerala i vlakana, voće i povrće naročito povoljno deluje kod srčanih oboljenja.
Drugi zaključak do kog su istraživači sa Harvarda došli je da je rizik od dijabetesa tipa 2 manji ukoliko jedemo više voća! Ovaj tip dijabetesa obično se javlja posle 40. godine kod ljudi čija je ishrana često sadržala suviše šećera i masti i koji su fizički slabo aktivni.
Bilo da vas je zadesila prehlada ili grip, u vašem telu se vodila prava bitka između vašeg imunog sistema i virusa ili bakterije koji su izazvali infekciju, i organizam je posle bolesti iscrpljen. Da biste se brzo oporavili, povedite računa o raznovrsnoj i uravnoteženoj ishrani.
Unosom kvalitetnih i zdravih namirnica primetićete da manje žudite za hranom i pićem koji vas goje. Sledeći korak biće da kontrolišete količinu tj. već dobro poznati savet - jedite manje ali češće.
Kada identifikujete koja vas hrana ili piće deblja, potrebno je da obratite pažnju na njihov dnevni unos. Nikako nemojte tražiti brzo rešenje tako što ćete početi da preskačete obroke.