Med se najčešće preporučuje kao prirodno sredstvo za jačanje imuniteta i ublažavanje simptoma prehlade, ali zanimljivo je da ovaj pčelinji proizvod povoljno deluje i na nivoe lipida u krvi...
Verovali ili ne, breskve se gaje već preko 8000 godina i smatra se da su potekle iz Kine. Breskva kao i nektarine, šljive, kajsije, trešnje, višnje i bademi pripadaju porodici ruža...
U našim krajevima čaj i marmelada od šipka su prilično popularni, a da li ste znali koliko je šipak zapravo zdrav? Danas delimo sa vama nova otkrića u pogledu povoljnih zdravstvenih efekata konzumiranja šipka.
Verovali ili ne, heljda nije žitarica, već zapravo zeljasta biljka srodna sa rabarbarom. Seme heljde predstavlja seme ploda, i zbog njegovog visokog sadržaja kompleksnih ugljenih hidrata, heljda se može svrstati u takozvane pseudožitarice, uz amarant i kinou...
Da biste smanjili rizik od kardiovaskularnih oboljenja, trebalo bi da u ishranu uključite što više namirnica biljnog porekla. Kako ova hrana može da unapredi kardiovaskularno zdravlje?
Volite da pijete čajeve, ali ste primetili da se obično držite uvek istih tipova ovog napitka. Ukoliko vam treba malo inspiracije kao i informacija kako koji biljni čaj može da doprinese vašem zdravlju, današnji tekst je upravo za vas!
Kada je nivo HDL holesterola u pitanju, najčešće se govori o problemu niskog HDL (dobrog) holesterola. Međutim, visok nivo HDL holesterola isto može nepovoljno da deluje na kardiovaskularno zdravlje...
Osobe koje svakodnevno jedu avokado imaju manji rizik za razvoj metaboličkog sindroma. O metaboličkom sindromu se govori kada je prisutno barem 3 od više zdravstvenih faktora: nagomilavanje sala u predelu stomaka, povišeni nivoi triglicerida u krvi...
Naučnici smatraju da, zbog visokog sadržaja antioksidansa i vlakana, patlidžan smanjuje rizik od kardiovaskularnih oboljenja, što su i potvrdila pojedina istraživanja na životinjama.
Pojedine studije pokazale su da bi karvakrol, aktivni sastojak origana, mogao da pomogne u regulaciji nivoa holesterola u krvi tj. da poviši nivo HDL i smanji nivo LDL holesterola.
Pojedine namirnice aktivno doprinose regulaciji nivoa holesterola i njihovim uključivanjem u uravnoteženu ishranu možemo držati holesterol pod kontrolom...
Primarni uzrok povišenog holesterola je genetika, ali se povišeni nivoi holesterola mogu javiti i usled dijabetesa, bolesti jetre ili bubrega, smanjene aktivnosti štitne žlezde...
Holesterol je važna supstanca za naš organizam - nalazi se u svakoj telesnoj ćeliji, ima važnu ulogu u varenju hrane (tj. u sintezi žučnih kiselina), neophodan je za stvaranje hormona i sintezu vitamina D...
Čaj od crvenog grma može pomoći u prevenciji visokog krvnog pritiska. Rooibos takođe sadrži polifenole koji sprečavaju nastanak zapaljenja i smanjuju rizik od nastanka ateroskleroze.
Američki naučnici utvrdili su da osobe koje žive u zonama povišenog zagađenja vazduha imaju niži nivo HDL (dobrog) holesterola u krvi. HDL holesterol štiti nas od kardiovaskularnih oboljenja tako što pomaže u eliminaciji LDL (lošeg) holesterola iz arterija.
Kada se konzumira u kombinaciji sa paradajzom, jedna namirnica povećava antioksidativno dejstvo likopena iz paradajza koji povoljno deluje na kardiovaskularno zdravlje i smanjuje rizik od raka prostate.
Za povoljne efekte crne čokolade po zdravlje zaslužni su pre svega flavonoidi - katehini, epikatehini i procijanidini. Ova jedinjenja deluju protivzapaljenski i antioksidativno.
Vitamin B5 nam je neophodan za metabolizam masti, proteina i ugljenih hidrata iz hrane koju jedemo. Međutim, jedna studija je ukazala i na značaj ovog vitamina u regulaciji povišenih nivoa holesterola i triglicerida u krvi.
Pozitivni efekti amaranta na zdravlje bili su predmet proučavanja brojnih naučnih studija. Prema studiji iz 2008. pojedini sastojci u amarantu pomažu u regulaciji visokog krvnog pritiska.
Semenke susama sadrže lignane sezamin i sezamol koji nam pomažu u održavanju telesne težine. Za ove aktivne sastojke istraživanja su pokazala i da pomažu u regulaciji nivoa holesterola.
Tim iranskih naučnika utvrdio je da dnevna doza probiotika tokom 3 meseca može da poboljša pamćenje i misaone sposobnosti kod pacijenata s Alchajmerovom bolešću.
Tikvice sadrže nutrijente koji pomažu u održavanju zdravlja kardiovaskularnog sistema. Najpre je to kalijum koji smanjuje štetne efekte soli na organizam.
Nedavna američka studija pokazala je da bi visok sadržaj likopena u lubenici mogao da smanji rizik od srčanih oboljenja. 100 g lubenice sadrži 4532 mcg likopena dok se u istoj količini kuvanog paradajza nalazi 3041 mcg ovog antioksidansa.
Kineski naučnici nisu mogli sa sigurnošću da izdvoje konkretne razloge zašto proteini smanjuju rizik od moždanog udara, ali veruju da je to delimično zbog toga što oni utiču na snižavanje krvnog pritiska.
Nedavno istraživanje finskih naučnika pokazalo je da nedostatak sna može da poveća nivo "lošeg" (LDL) holesterola, kao i da smanji nivo "dobro" (HDL) holesterola u krvi.
Indijski orasi sadrže mononezasićene i polinezasićene masne kiselina za koje su istraživanja pokazala da pomažu u regulaciji nivoa LDL holesterola i triglicerida u krvi.
Povišeni nivoi holesterola i triglicerida predstavljaju faktore rizika za nastanak kardiovaskularnih oboljenja. Uravnotežena ishrana uz konzumiranje pojedinih namirnica kao što je avokado može bitno da pomogne u regulaciji nivoa lipida u krvi.
Nedavno istraživanje kanadskih naučnika preciziralo je koliko bi dnevno trebalo da jedemo mahunarki da bi se to povoljno odrazilo na našu liniju i nivo holesterola u krvi.
DASH ishrana je bogata antioksidansima, vitaminima, mineralima (naročito kalijumom i magnezijumom koji pomažu u regulaciji krvnog pritiska) i proteinima biljnog porekla.
Iako se orasi često nalaza na listi zabranjenih namirnica kod osoba sa povišenim holesterolom, istraživanja su pokazala da orasi zapravo pomažu u regulaciji nivoa lipida u krvi.
Osim oleuropeina, masline sadrže još aktivnih sastojaka kojima se pripisuju brojna povoljna zdravstvena svojstva. Jedan od njih je antioksidans hidroksitirozol.
Redovnim konzumiranjem jabuka možete da smanjite rizik od kardiovaskularnih oboljenja. Jabuke pomažu u regulaciji nivoa HDL i LDL holesterola u krvi i na taj način doprinose kardiovaskularnom zdravlju.
Jabuka je s razlogom jedna od najpopularnijih voćki, budući da osim osvežavajućeg slatko-kiselkastog ukusa u sebi krije i važne vitamine i minerale, antioksidanse i vlakna.
Seme korijandera se može koristiti za ublažavanje pojedinih zdravstvenih tegoba kao što su problemi sa varenjem, nadutost i zatvor. Kod kojih još zdravstvenih stanja pomaže korijander?
Istraživanja su pokazala da osobe kod kojih je heljda svakodnevno zastupljena u ishrani obično imaju niži nivo LDL holesterola, kao i manje šanse za razvoj hipertenzije.
Zbog velike količine dijetarnih vlakana (8 g u 100 g leblebija), leblebije podstiču funkcije digestivnog trakta. Isto tako, jedna trećina tih vlakana je rastvorljiva a upravo taj tip se povezuje sa pozitivnim dejstvom na kardiovaskularni sistem.
Nar sadrži specifične sastojke, punikalagine, koji imaju dominantnu ulogu kada je reč o antioksidativnom dejstvu ovog voća. Punikalagini se nalaze samo u naru.
Kesten predstavlja dobar izvor mononezasićenih masnih kiselina poput oleinske kiseline (omega-9) i palmitoleinske kiseline (omega-7), a uz to je bogat i vlaknima.
Visok sadržaj vlakana u čija semenkama pomaže nam da se duže osećamo sitima, smanjuje potrebu za hranom, što može da nam pomogne u borbi sa viškom kilograma.
Ranija istraživanja su pokazala da, zahvaljujući visokom sadržaju fitonutrijenata, brusnice izuzetno povoljno deluju na zdravlje kardiovaskularnog sistema.
Ishrana bogata biljnim namirnicama povezuje se sa smanjenjem rizika od raznih zdravstvenih problema. Brojne studije potvrdile su da konzumiranje biljnih proizvoda kao što je tofu smanjuje rizik od gojaznosti i dijabetesa.
Mandarine su bogate i drugim fitohemikalijama koje pomažu u prevenciji kancera i ublažavanju zapaljenja, a takođe ispoljavaju i neuroprotektivno dejstvo.
Bundeva je idealan sastojak supa i čorbi, salata, kao i deserta - pečena bundeva sama po sebi je zdrav i lagan desert. Koje je vaše omiljeno jelo sa ovim ukusnim povrćem?
Grožđe sadrži resveratrol, kvercetin i katehine, flavonoide za koje se pokazalo da sprečavaju oksidaciju LDL holesterola i pomažu u regulisanju nivoa HDL i LDL holesterola u krvi.
Nedavna studija je pokazala da likopen može bitno da smanji nivo LDL holesterola u krvi i i da na taj način umanji rizik od kardiovaskularnih oboljenja.
Omega-3 masne kiseline imaju mnogostruke uloge u našem organizmu. Dovoljan unos omega-3 je važan za prevenciju mnogobrojnih oboljenja i zdravstvenih stanja.
Istraživanja su pokazala da ishrana bogata mononezasićenim mastima kakva je mediteranska ishrana efikasnije snižava nivo triglicerida i LDL holesterola, i podiže nivo HDL holesterola u krvi, nego što je to slučaj sa režimima ishrane sa niskim unosom masti.
Nisu sve masti loše za naš organizam - treba samo odabrati zdrave alternative koje regulišu nivoe HDL i LDL holesterola i tako doprinose našem kardiovaskularnom zdravlju!
Korišćenje kari mešavine začina u ishrani poboljšava antioksidativnu zaštitu organizma i samim tim i rizik od hroničnih oboljenja. Kurkuma, začin koji kariju daje karakterističnu žutu boju, pomaže u snižavanju nivoa ukupnog i LDL holesterola u krvi.
Prema jednoj američkoj naučnoj studiji pokazalo se da voće kao što su breskve, nektarine i šljive pomažu u prevenciji oboljenja koja mogu pratiti gojaznost.
Zašto je magnezijum važan za naš kardiovaskularni sistem? Koje bolesti se mogu sprečiti dovoljnim unosom ovog minerala, a koji problemi se javljaju usled njegovog manjka?
Koji sastojci u korenu komorača doprinose zdravlju našeg kardiovaskularnog sistema? Kako redovno konzumiranje komorača utiče na nivoe triglicerida, HDL i LDL holesterola?
Čaj od žalfije tradicionalno se koristi za ublažavanje simptoma prehlade, kod nervoze i digestivnih smetnji. Žalfija je bogata antiinflamatornim sastojcima i antioksidansima koji štite ćelije organizma od štetnog dejstva slobodnih radikala.
Poznato je da su orašasti plodovi inače korisni za zdravlje kardiovaskularnog sistema, a ovo je slučaj i sa pinjolima. Kojim nutrijentima su bogati pinjoli?
Pistaći su bogati antioksidansima, kao i vitaminima B-kompleksa i mineralima poput kalijuma, magnezijuma, gvožđa, bakra i mangana. Međutim, bogati su i mastima - da li to znači da treba da se odreknete ovih ukusnih grickalica?