Ovseno mleko je bogato beta-glukanima, rastvorljivim vlaknima koja usporavaju apsorpciju ugljenih hidrata i sprečavaju nagle promene u nivou glukoze u krvi, čime pomažu u kontroli apetita.
Samo 100g pirinča u toku dana može imati veliki uticaj na naš organizam, konstantno željan vitamina i minerala. Redovan unos pirinča, posebno pirinča punog zrna, će nam pružiti veliku količinu nerastvorljivih vlakana koja stimulišu pokrete naših creva.
Sitna zrva pirinča možda deluju nebitno ali su zapravo veoma dobar izvor vitamina i minerala. Pirinač je odličan izvor vitamina E, B1, B2 i vitamina B6, a od minerala sadrži natrijum, fosfor, magnezijum, gvožđe, kalijum, kalcijum i jod.
Pirinač je namirnica koja nam pruža momentalnu energiju, stimuliše pokrete naših creva, na prirodan način reguliše nivo šećera u krvi i odličan je izvor vitamina B1 koji je preko potreban našem organizmu. Ukoliko svakodnevno konzumiramo pirinač naša koža će biti sjajna i glatka.
Verovali ili ne, ali širom sveta se nalazi ukupno oko 40 000 različitih vrsta pirinčanog zrna. Ova kultura je veoma neobična i podložna promenama, ali svaka vrsta ima neke zajedničke pozitivne efekte po ljudsko zdravlje. Pirinač je kultura koja uspeva u izuzetno vlažnim uslovima.
Jedna od namirnica koja se koristi na svakom kontinentu, svakoj državi, je svakako pirinač. Pirinač je veoma korisna i zdrava žitarica koja pripada porodici Rosacea biljaka, i u pitanju je jednogodišnja biljka koja potiče iz Afrike i Azije. Pirinač se koristi za ljudsku ishranu, pre svega.
Proteine unosite kroz povrće, a unosom vlaknastog povrća ćete isto tako ubrzati proces varenja hrane. Smanjite unos alkoholnih pića, a kada birate mlečne proizvode trudite se da to budu proizvodi sa manjim procentom masnoće.
Veliki broj studija i istraživanja se poslednjih decenija bavi žitaricama. Cereralije ili dehidrirane žitarice mogu biti napravljenje od najrazličitijih žitarica. Najčešće su to pšenica, ovas, raž, pirinač ali kod nas su najzastupljenije one od kukuruza ili kornfleks.
Pirinač sadrži kalijum koji pomaže našem srcu da ostane zdravo. Pirinač je bogat nerastvorljivim vlaknima koja imaju moć ubrzavanja metabolizma i izbacivanja toksina iz organizma i na taj način nas u velikoj meri štite od malignih oboljenja.
Vitamin D, niacin, kalcijum, tiamin, riboflavin, gvožđe, kalijum su samo neki od hemijskih elemenata koji se nalaze vešto skriveni u sitnim zrnima pirinča. Pirinač tokom kuvanja oslobađa pirinčano brašno koje ima veoma povoljno dejstvo na proces varenja.
Dobro je poznati da su ugljeni hidrati glavni i najbolji izvor energija za naše telo i čine da naš mozak radi na vrhuncu svojih mogučnosti tokom dana. U pirinču se ne nalazi holesterol, niti bilo koja loša masnoća pa se veoma često preporučuje osobama koje imaju kardiovaskulana oboljenja.
Nutritivne vrednosti variraju od vrste do vrste ali uglavnom je sastav sličan, u najvećem procentu pirinač sadrži uvek ugljene hidrate, zatim vodu, proteine, dijetarna vlakna, i veoma malu količinu masti i šećera. U toku dana, svi lekari preporučuju da se pojede barem 100g pirinča.
Jedna on najrasprostanjenijih namirnica na našoj planeti, pored krompira, je svakako pirinač ili riža. Pirinač nam pruža dovoljno energije za svakodnevne aktivnosti a u isto vreme stabilizuje nivo šećera u krvi i pruža nam veliku količinu vitamina B1.
Osobe koje boluju od dijabetesa treba da znaju koje su to namirnice. Namirnice sa visokim glikemičkim indexom su lubenica, grožđe, cvekla, pirinač, musli, integralni krekeri, beli hleb. Dok su namirnice sa niskim indexom soja, zeleno povrće, puter, kikiriki, riba, sir, ječam i voćni šećeri.