Kvalitetan san je od ključnog značaja za odmor i regeneraciju organizma, i uopšte za dug život. Nedavna studija je pokazala ustaljena rutina kada je spavanje u pitanju - odlazak na spavanje i ustajanje u približno isto vreme svakog dana - može da se poveže sa dužim životom...
Rezultati nedavne studije upozoravaju na negativne efekte svakodnevnog višesatnog gledanja televizije po zdravlje. Naime, osobe koje televiziju gledaju 2 do 4 sata dnevno...
Život u prometnim ulicama nepovoljno utiče na zdravlje, time što povećava rizik od srčanih oboljenja i dijabetesa. Naučnici smatraju da su dva mehanizma odgovorna za negativni uticaj buke na zdravlje...
Nedavna studija švedskih istraživača pokazala je da ekstrakt brokolija može da smanji nivo glukoze u krvi. Naime, sulforafan, aktivni sastojak koji se nalazi u ovom povrću...
Za mnoge od nas dudinje predstavljaju jednu od najslađih asocijacija na detinjstvo. Poslednjih godina, verovali ili ne, ovo jagodičasto voće polako, ali sigurno u celom svetu stiče status superhrane!
Nedavno smo govorili o tome kako cimet pomaže u regulaciji nivoa šećera u krvi. Međutim, pokazalo se da cimet može da pomogne i u kontroli nivoa lipida u krvi.
Naučnici su već dugo uvereni da cimet pomaže u prevenciji naglih skokova nivoa šećera u krvi i štiti od insulinske rezistencije. Međutim, sam mehanizam iza pozitivnih zdravstvenih efekata cimeta nije sasvim jasan...
Sledeći put kad vam neko kaže da kafa nije zdrava, pokažite mu današnji tekst! Kafa je bogata antioksidansima, tako da redovno pijenje ovog napitka može čak da pomogne u prevenciji kardiovaskularnih oboljenja...
Prema rezultatima istraživanja američkih naučnika, gojazne osobe (čiji je indeks telesne mase veći od 30) mogle bi bitno da poboljšaju svoje zdravlje ukoliko izgube 5% telesne težine.
Preterana žeđ, glad, zamagljen vid, nekontrolisan gubitak težine, umor i slabost, česte infekcije, trnjenje u rukama i nogama, osetljive desni i osetljiva koža, samo su neki od simptoma dijabetesa koji se u prvi mah mogu učiniti bezazlenim, ali zapravo mogu biti poziv na uzbunu!
Orasi, lešnici, indijski orasi i kikiriki osim što pomažu u prevenciji kardiovaskularnih oboljenja, jačaju imunitet i smanjuju podložnost infekcijama za 75%.
Da bi utvrdili zdravstvene efekte lešnika, oraha, indijskih i makadamija oraha, pinjola i kikirikija na zdravlje, britanski i norveški naučnici su uzeli u obzir 29 studija u kojima je učestvovalo preko 800.000 ispitanika.
Orašasti plodovi obiluju antioksidansima, mineralima, vlaknima i nezasićenim masnim kiselinama, što ih čini vrlo hranljivim i zdravim međuobrokom, kao i desertom.
Rezultati nedavne studije američkih naučnika pokazali su da aspartam, veštački zaslađivač koji često ulazi u sastav dijetalnih napitaka i hrane, ipak ne pomaže u mršavljenju.
Vitamini su sveukupno važni za zdravlje svih ljudi, a naročito za trudnice koje osim sopstvenih potreba, treba da podmire i bebine potrebe za mnoštvom hranljivih materija neophodnih za rast i razvoj.
Manji, češći obroci olakšavaju proces varenja. Ovakav režim ishrane preporučuje se kod problema sa nadutošću, otežanim varenjem i kod lošeg apetita, naročito kod starijih osoba.
Istraživači sa Univerziteta Jejl utvrdili su da osobe koje dosta čitaju, duže i žive. Koliko bi trebalo da čitamo svakog dana da bismo duže i kvalitetnije živeli?
Američki istraživači su utvrdili da osobe čija se ishrana zasniva pre svega na biljnim namirnicama imaju znatno manji rizik od razvoja dijabetesa tipa 2.
Pored genetskih faktora, za budućnost i dobrobit dece bitni su i faktori okoline. Tokom oplodnje, jajna ćelija i spermatozoid prenose embrionu mnoštvo gena na čije stanje utiču godine starosti roditelja, ali i neki drugi faktori.
Prema nedavnom istraživanju australijskih naučnika, ljudi koji jedu više hrane bogate vlaknima imaju manji rizik za pojavu bolesti koje se često javljaju u starijem životnom dobu.
Jagode imaju nizak glikemijski indeks i bogate su vlaknima tako da ovo voće neće izavati nagle promene nivoa glukoze u krvi. Jagode isto tako sadrže jedan aktivni sastojak koji bi mogao da ublaži pojedine komplikacije izazvane dijabetesom.
Zbog holesterola koji sadrže, jaja su dugo bila na listi namirnica koje bi trebalo izbegavati jer mogu da povećaju rizik od srčanih oboljenja. Od tada je više studija istraživalo ovu povezanost.
DASH ishrana je bogata antioksidansima, vitaminima, mineralima (naročito kalijumom i magnezijumom koji pomažu u regulaciji krvnog pritiska) i proteinima biljnog porekla.
Brojne studije su tokom poslednjih godina pokazale da DASH režim ishrane smanjuje rizik od mnogih oboljenja, među kojima su kardiovaskularne bolesti i dijabetes tipa 2.
DASH režim ishrane osmislili su američki lekari 1997. godine da bi pomogli osobama sa hipertenzijom da regulišu krvni pritisak putem ishrane, bez uzimanja medikamenata.
Više studija je pokazalo da konzumiranje 30 g kikirikija ili jedne supene kašike putera od kikirikija dnevno može da smanji izglede za pojavu brojnih oboljenja.
Pojedina zdravstvena stanja ili okolnosti povećavaju rizik za razvoj kamena u žučnoj kesi, pa samim tim i upale žučne kese. O kojim faktorima rizika je reč?
Nedavno istraživanje švedskih naučnika, pokazalo je da bismo uključivanjem ječma u ishranu mogli da smanjimo rizik od dijabetesa i snizimo nivoe šećera u krvi.
Prema nedavnoj studiji američkih istraživača redovno konzumiranje zaslađenih gaziranih pića ubrzava starenje ćelija imunog sistema što čini organizam podložnijim hroničnim oboljenjima.
Velika studija u kojoj je učestvovalo 187.382 ispitanika oba pola pokazala je da bi redovno konzumiranje voća kao što su borovnice, grožđe i jabuke moglo da smanji rizik od razvoja dijabetesa tipa 2.
Povoljno dejstvo većeg unosa vlakana na zdravlje ne završava se na prevenciji plućnih bolesti. Ranija istraživanja su pokazala da vlakna pomažu i u prevenciji dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih oboljenja.
Zeleno lisnato povrće je bogato vitaminima, mineralima i raznim antioksidansima tako da povoljno deluje ne samo na zdravlje naše kože i kose, već i učestvuje u prevenciji dijabetesa, pojedinih vrsta kancera, kao i katarakte.
Iz ishrane ste izbacili punomasno mleko i jogurte i prešli na mlečne proizvode sa 0% masti, pijete dijetalne verzije omiljenih gaziranih pića, u kafu ili čaj dodajete zaslađivač, ali kilogrami viška nikako da odu. U čemu je problem?
Koenzim Q10 je supstanca nalik na vitamine, koja se prirodno nalazi u ljudskom telu, naročito u srcu, jetri, bubrezima i pankreasu. Koenzim Q10 igra ključnu ulogu u proizvodnji energije u ćelijama.
Prema nedavnom naučnom istraživanju, veštački zaslađivači, kojih danas ima sve više u “dijetalnim” pićima i hrani, mogu da potpomognu razvoj dijabetesa i gojaznosti.
Nekada se grčevi u nogama javljaju usled konkretnog oboljenja, stanja ili aktivnosti, npr. kod intenzivnog vežbanja (naročito ukoliko je vreme toplo i znojenje je povećano pa se gubi dosta natrijuma).
Grčevi u nogama, a naročito u listovima, relativno su česta pojava i najčešće se dešavaju tokom mirovanja ili sna. Reč je o iznenadnim, bolnim nevoljnim kontrakcijama mišića nogu.
Osim što pomažu kod problema sa varenjem, nadutošću, dijarejom i opstipacijom, stručnjaci veruju i da probiotici jačaju naš imuni sistem i smanjuju simptome intolerancije na pojedine namirnice.
In vitro studije i ispitivanja na životinjama pokazali su da jedan aktivni sastojak u peršunu može da pomogne u lečenju i prevenciji dijabetesa. O kom sastojku je reč?
Mlade osobe sa blagom hipertenzijom bi trebalo da ograniče dnevni unos kafe da bi smanjili rizik od razvoja ozbiljnijih kardiovaskularnih oboljenja u kasnijim periodima života.
Stručnjaci smatraju da polifenoli, koje kinoa sadrži, igraju važnu ulogu u prevenciji kardiovaskularnih oboljenja, karcinoma, osteoporoze i dijabetesa.
Postoji li povezanost između nivoa buke kojoj smo svakodnevno izloženi i rizika od moždanog udara? Kolika jačina buke povećava rizik od moždanog udara?
Ranija istraživanja su ukazala na povoljna zdravstvena svojstva kikirikija i orašastih plodova, a jedna nova studija je utvrdila da nas ove zdrave grickalice štite od smrti usled brojnih bolesti.
Kivi predstavlja zdravu i niskokaloričnu namirnicu, idealnu kada pokušavamo da izgubimo koje kilo viška, a zahvaljujući dijetetskim vlaknima pomaže nam kod opstipacije i prirodnog procesa oslobađanja od toksina.
Višnje predstavljaju nezamenljivi sastojak slatke zimnice, voćnih pita i drugih deserta, kao i okrepljujućih šejkova sa voćem i povrćem. Bogate su antocijaninima, antoksidansima kojima se pripisuju mnoga povoljna zdravstvena dejstva.
Fisetin predstavlja još jedan značajan aktivni sastojak jagoda. Reč je o flavonoidu za koji se smatra da bi mogao da ublaži komplikacije izazvane dijabetesom poput bolesti bubrega i neuropatije.
Dodata fruktoza u hrani i piću nikako nije dobra po naše zdravlje. Međutim, znamo da se ovaj šećer prirodno nalazi u voću i povrću, i kada se konzumira u okviru ovih namirnica, fruktoza ne povećava rizik od razvoja metaboličkih poremećaja.
Stručnjaci preporučuju restriktivnije preporuke kada je reč o konzumiranju dodatnih šećera da bi se ljudi zaštitili od dijabetesa i njegovih posledica po kardiovaskularni sistem.
Iako dosadašnje preporuke o ishrani dozvoljavaju da 25% ukupnog dnevnog kalorijskog unosa čine kalorije od dodatog šećera u namirnicama, stručnjaci upozoravaju na povećani rizik od dijabetesa tipa 2.
Više studija na životinjama pokazalo je određeni sastojci u blitvi pomažu u regulisanju nivoa šećera u krvi. Blitva sadrži siringinsku kiselinu, flavonoid koji inhibira aktivnost enzima koji učestvuje u razgradnji složenih ugljenih hidrata na proste šećere.
Nedostatak hroma može dovesti do povećanog nivoa glukoze u krvi, povećanog nivoa holesterola i triglicerida, što povećava rizik od srčanih oboljenja i dijabetesa.
Hrom je oligoelement koji učestvuje u metabolizmu proteina, ugljenih hidrata i lipida te je vrlo važno da ga kroz ishranu unosimo u dovoljnoj količini.
Voće i povrće možete jesti u svim varijantama - sveže, zamrznuto, sirovo ili kuvano, u vidu sokova ili šejkova, pa čak i konzervirano, ali prednost ipak dajte svežem obliku! Takođe, obratite pažnju na dodati šećer kod različitih sokova i kompota.
Preporučuje se da dnevno pojedete najmanje 5 porcija voća i povrća, naročito ukoliko imate srčanih problema. Voće i povrće se pokazalo kao zaštitni faktor po kardiovaskularni sistem (i to pre svega borovnice, pomorandže, papaja, zatim brokoli, spanać i paradajz).
Još jedan koristan zaključak američkih studija o unosu voća i šećernoj bolesti jeste da nas određeno voće više štiti od dijabetesa! Kao najbolje voće za prevenciju pokazale su se borovnice, grožđe, šljive, jabuke, kruške, grejpfrut i banane.
Drugi zaključak do kog su istraživači sa Harvarda došli je da je rizik od dijabetesa tipa 2 manji ukoliko jedemo više voća! Ovaj tip dijabetesa obično se javlja posle 40. godine kod ljudi čija je ishrana često sadržala suviše šećera i masti i koji su fizički slabo aktivni.
Istraživači sa Harvarda želeli su da utvrde kakav je odnos između redovnog konzumiranja voća i rizika od dijabetesa. Na osnovu tri velike studije sprovedene u Sjedinjenim Američkim Državama utvrđeno je, verovali ili ne, da se ljudi koji jedu više voća urednije hrane i sveukupno žive zdravije.
O metaboličkom sindromu se govori kada je prisutno barem 3 od više faktora rizika: nagomilavanje sala u predelu stomaka, povišeni nivoi triglicerida u krvi, hipertenzija, nizak nivo HDL ("dobrog") holesterola i povišen nivo šećera u krvi.
Prema studiji švedskih istraživača sa univerziteta grada Umeo, objavljenoj u specijalizovanom časopisu Public Health Nutrition, vrlo je važno da ujutru pojedemo uravnotežen, obilan i hranljiv doručak da ne bismo razvili metabolički sindrom.
Više istraživanja je potvrdilo da kofein može da umanji rizik od dijabetesa tipa II i to za 23% do 67%! U čak 18 studija, na 457 922 učesnik utvrđeno je da svaka šoljica kafe na dnevnom nivou umanjuje rizik za 7%.
Laboratorijski test koji utvrđuje nivo glukoze u šećeru koji se najčešće radi je (RBS-Random blood sugar) test koji podrazumeva vađenje male količine krvi ili samo par kapi u jutarnjim satima, pre prvog obroka i najmanje 8 sati posle obroka.
Belo brašno, kuhinjska so i beli šećer su tri bitna faktora u patologiji raznih metaboličkih oboljenja, uz nedovoljno unošenje svežeg i kuvanog povrća i nedovoljan unos vode mogu dovesti do dijabetesa, gojaznosti, usporenog rada metabolizma, poremečaja rada žlezda sa unutrašnjim lučenjem.
Silicijum dioksid je samo jedan od hemijskih elemenata koji se nalaze u krastavcu i koji čuvaju naše zglobove.Sok krastavca, pomešan sa sokom šargarepe i spanaća, poboljšava rast kose i noktiju. Isto tako, u kombinaciji sa sokom od šargarepe, krastavac ublažava simptome nastale gihtom.
Hemijska jedinjenja iz višanja i trešanja će uticati na smanjenje simptoma izazvanih zapaljenskim procesom a samim tim delovati i preventivno kada su u pitanju maligne promene tkiva. Antocijanini su glave odgovorne supstance u vipnjama i trešnjama kada je u pitanju ova prevencija.
Kafa ne samo da nam daje energiju i pomaže našem umu da produktivnije radi, već isto tako smanjuje rizik od srčanog udara, dijabetesa tip 2, oboljenja jetre i kamena u žuči, povičenog holesterola u organizmu ali i raka prostate kod muškaraca.
Osobe koje boluju od dijabetesa treba da znaju koje su to namirnice. Namirnice sa visokim glikemičkim indexom su lubenica, grožđe, cvekla, pirinač, musli, integralni krekeri, beli hleb. Dok su namirnice sa niskim indexom soja, zeleno povrće, puter, kikiriki, riba, sir, ječam i voćni šećeri.
Dijabetes je hronično oboljenje koje se ne može izlečiti magičnim štapićem ili bilo kakvim lekom. Najbitnija stvar koju treba promeniti je režim ishrane i kontrolisati količinu šećera u organizmu. Tip 1 će uvek zahtevati inuslinske injekcije dok se Tip 2 može kontrolisati lekovima.
Jedan broj naučnih istraživanja je pokazao da deca koja su sisala majčino mleko imaju mnogo manje rizika da obole od dijabetesa Tip 1. Sa druge strane, regulacijom telesne mase i oslobađanjem od viška kilograma možemo prevenirati nastanak dijabetesa Tip 2.
Dijabetes melitus ili šećerna bolest ili samo dijabetes predstavlja progresivno metaboličko oboljenje, organizam ne proizvodi dovoljno insulina ili ga organizam ne koristi na adekvatan način, ali u oba slučaja dolazi do inhibicije insulina i povećanja količine šećera u krvi.
Ljudski organizam bez insulina ne može funkcionisati kako treba. Bez insulina šećer se ne može deponovati niti koristiti kao energija u svakodnevnim aktivnostima što dovodi do pojave opšteg umora, pojačanog osećaja gladi, pojave vrtoglavica i kaliranje kada je u pitanju telesna masa.
Tip 2 ili dijabetes odraslog doba koji je mnogo češći, posebno u našoj zemlji. Sve osobe sa povećanom telesnom masom i povišenim krvnim pritiskom imaju povećane rizike od oboljevanja od ovog dijabetesa. Nastaje postepeno, nakon 40te godine života usled otpornosti ili tolerancije na insulin.
Dijabetes je može proizvoditi u malim ili može imati nedovoljno aktivno dejstvo i tada dolazi do niza simptoma na osnovu kojih možemo posumnjati da imamo visok šećer. Dijabetes se može prevenirati i lečiti.
Insulin je hormon koji stvara jedan od naših unutrašnjh organa, pankreas. Insulin je hormon koji omogućava da se glukoza iskoristi kao energija koja nam je potrebna za svakodnevne aktivnosti. Ukoliko se poremeti proces proizvodnje insulina doćiće do dijabetes melitusa.
Gubitak pamćenja će ubrzati anemija, dijabetes, povišenje vrednosti holesterola i triglicerida u krvi, depresija, sindrom hroničnog umora, alkoholizam, neredovna i nepravilna ishrana ali i konzumiranje narkotika ili nekih drugih lekova koje koje pijemo zbog postojanja drugih oboljenja.
Gubitak pamćenja počinje u srednjim godinama i samo napreduje kako smo stariji, a za to je najverovatnije odgovoran poremećaj prokrvljenosti mozga ali i izostanak bilo kakve intelektualne stimulacije jer se većina ljudi ne bavi mentalnim radom u trećem dobi.
Naučnici su došli do podataka koji govore o tome da geni ometaju proizvodnju vitamina D koji je bitan za apsorpciju kalcijuma. Isto tako postoje neka oboljenja koja će pre dovesti naše kosti u stadijum osteoporoze kao što su dijabetes, oboljenja štitne žlezde.
Kafa, ne samo da nam daje energiju i pomaže našem umu da bolje i produktivnije radi, već isto tako smanjuje rizik od srčanog udara, dijabetesa tip 2, oboljenja jetre i kamena u žuči, povičenog holesterola u organizmu ali i raka prostate kod muškaraca.
Orasima možemo uticati na smanjenje simptoma metaboličkog oboljenja, udruženog sindroma visokog krvnog pritiska, holesterola i triglicerida. Orasima se možemo boriti protiv rane demencije.