Hajdučka trava se hiljadama godina tradicionalno koristi za ublažavanje pojedinih zdravstvenih tegoba. Najčešće se koristi u vidu čaja, ali i ekstrakta i eteričnog ulja. Kod kojih problema pomaže ova biljka?
Prekid disanja (apneja) u snu je poremećaj spavanja koji nije tako lako dijagnostikovati. Ipak pojedini simptomi mogu ukazati na ovaj neprijatan problem.
Holin je esencijalni nutrijent koji se često ubraja u vitamine B-kompleksa. Neophodan je za normalan razvoj mozga, mišićnu pokretljivost, a utiče i na funkcionisanje jetre...
Naučnici su nedavno utvrdili da maslinovo ulje smanjuje zapaljenske procese u mozgu, kao i da aktivira proces autofagije tokom kojeg nervne ćelije eliminišu međućelijski otpad i toksine...
Nedavno istraživanje iznova je potvrdilo da rešavanje enigmatike povoljno utiče na zdravlje mozga. Ukrštene reči, osmosmerke, skandinavke, rebusi, anagrami, sudoku... koja je vaša omiljena enigmatska zanimacija?
Nedavno istraživanje naučnika iz Singapura ukazalo je na povoljno dejstvo šampinjona na pamćenje. Naime, ove pečurke obiluju antioksidansima koji potpomažu održavanje kognitivnih sposobnosti kako starimo...
Danas govorimo o jednoj lekovitoj biljci koja je poznata po brojnim blagotvornim efektima po zdravlje - poboljšava cirkulaciju i tera umor, stimuliše varenje, a deluje i kao diuretik. Nedavno se pokazalo i da ova biljka podstiče pamćenje i uopšte naše kognitivne sposobnosti...
Nedavna američka studija ukazala je na značaj zelenog lisnatog povrća kao što je spanać, zelena salata i kelj kada je u pitanju prevencija demencije kod starijih osoba...
Kada govorimo o značaju vitamina C, uglavnom naglašavamo da je on bitan za jak imuni sistem, da pomaže u borbi protiv bora i akni, kao i protiv kardiovaskularnih bolesti, dok pojedina istraživanja ukazuju da bi vitamin C mogao da smanji rizik od pojedinih tipova karcinoma.
Rezultati dva nedavna istraživanja donose mnoštvo dobrih vesti za sve "čokoholičare". Naime, crna čokolada ne samo što pozitivno utiče na raspoloženje i pamćenje, već i...
Studija finskih naučnika pokazala je da majke koje tokom trudnoće puštaju bebi muziku na taj način efikasno podstiču razvoj bebinog mozga i pamćenja...
Rezultati nedavne švedske studije upozoravaju na negativan efekat stresa na mentalne funkcije. Naime, švedski naučnici su utvrdili da stres može biti uzrok ozbiljnih, hroničnih problema sa pamćenjem...
Ishrana igra važnu ulogu kada je zdravlje mozga u pitanju, a pojedine namirnice sadrže aktivne sastojke koji dokazano pomažu u prevenciji različitih neurodegenerativnih bolesti. O kojim namirnicama je reč?
Razvoj novih tehnologija učinio je stalno dostupnim nepregledne količine podataka. Međutim, stalna izloženost novim informacijama dovodi do problema smanjene pažnje i poteškoća sa koncentracijom...I
Španski naučnici upozoravaju da su deca svakodnevno izložena zagađenju vazduha koje nepovoljno utiče na razvoj pamćenja. Oni su tokom 12 meseci merili nivoe zagađenja vazduha upravo na putu od kuće do škole, a potom su testirali sposobnost pažnje i kratkoročnu memoriju kod dece...
Bavljenje plesom poboljšava ravnotežu kod starijih osoba znatno efikasnije nego uobičajene fizičke vežbe. I to nije sve - ples takođe podstiče aktivnost u delovima mozga zaduženim za pamćenje i učenje.
Ukoliko spremate ispite ili se nalazite usred napornog perioda na poslu, gledajte da 2 do 3 puta dnevno pijete čaj od matičnjaka. Matičnjak će vam pomoći da izađete na kraj sa stresom i napetošću, dok će istovremeno...
Prema rezultatima nedavnog istraživanja, ekstra devičansko maslinovo ulje smanjuje rizik od Alchajmerove bolesti i demencije. Maslinovo ulje održava sposobnosti pamćenja i učenja, dok istovremeno smanjuje...
Neuronaučnik Džon MekGan, koji već 14 godina proučava čulo mirisa, nedavno je zaključio da ne postoji naučni dokaz za uverenje da je čulo mirisa kod ljudi slabije nego kod ostalih sisara.
Američki istraživači iz oblasti neuronauka ispitivali su navike učenja studenata sa Univerziteta u Nevadi i sa Otvorenog univerziteta iz Velike Britanije da bi utvrdili kada misaone sposobnosti studenata dostižu najviši nivo...
Dok pojedine osobe starije od 65 godina često susreću sa problemima slabijeg pamćenja ili smanjene pažnje, neke druge starije osobe ostaju visprene, brze i mentalno aktivne kao što su bile u mlađim životnim dobima. O kakvoj pojavi je ovde reč?
Ako pored maternjeg govorite i neki strani jezik, delovi mozga zaduženi za pažnju i izvršne funkcije razvijeniji su, što može da odloži razvoj demencije.
Brojna istraživanja potvrdila su uvreženu ideju da deca brže uče strani jezik od odraslih, i da memorisanje novih rečipostaje sve teže što smo stariji. Ipak, pokazalo se da odrasle osobe imaju neke prednosti kada je u pitanju učenje stranih jezika.
Hrana bogata vitaminom A kao što je npr. zeleno, žuto i narandžasto povrće mogla bi da smanji rizik od slabljenja kognitivnih funkcija (poput pamćenja i pažnje) u starijem životnom dobu.
Nedavna američka studija pokazala je da dremanje ima posebno povoljne zdravstvene efekte na starije osobe. Naime, posle 65. godine, jedan sat popodnevne dremke poboljšava pamćenje i druge kognitivne funkcije.
U nedavnoj studiji, američki naučnici su utvrdili da tokom prvih stadijuma Alchajmerove bolesti dolazi do značajnog slabljenja čula mirisa, te da bi se testiranjem ovog čula moglo pravovremeno utvrditi koji pacijenti imaju povišen rizik od ove bolesti.
Finska naučna studija iz 2013. godine pokazala je da majke koje tokom trudnoće puštaju bebi muziku podstiču na taj način razvoj bebinog mozga i pamćenja.
Škotski naučnici su utvrdili da osobe čiji posao zahteva dosta kompleksnog razmišljanja obično imaju bolje pamćenje kasnije u životu. U kompleksna zanimanja naučnici su svrstali poslove...
Koje životne navike mogu da nam pomognu da zaštitimo i poboljšamo naše pamćenje? Da bi otkrili odgovor na ovo pitanje, australijski naučnici su testirali 29.500 ispitanika.
Sledeći put kada budete imali problem da se setite nekog podatka ili detalja nekog događaja pokušajte da podstaknete pamćenje pomoću ove jednostavne tehnike.
Američki naučnici su, na osnovu istraživanja sprovedenog na miševima, utvrdili da redovno konzumiranje oraha može da uspori razvoj Alchajmerove bolesti. Koje još namirnice povoljno deluju na zdravlje mozga?
Tim iranskih naučnika utvrdio je da dnevna doza probiotika tokom 3 meseca može da poboljša pamćenje i misaone sposobnosti kod pacijenata s Alchajmerovom bolešću.
Zeleni čaj je bogat moćnim antioksidansima koji pomažu u regulaciji krvnog pritiska i prevenciji kardiovaskularnih oboljenja. Koji aktivni sastojci su zaslužni za povoljne zdravstvene efekte zelenog čaja?
Koja hrana blagotvorno deluje na nervni sistem i pomaže nam da očuvamo dobro pamćenje? Reč je pre svega o namirnicama bogatim pojedinim oligoelementima i omega-3 nezasićenim masnim kiselinama.
Kvalitetan san je od ključne važnosti za naše zdravlje. Da bismo se oporavili i odmorili tokom noći, smanjili rizik od raznih hroničnih oboljenja, neophodno je da dovoljno spavamo. Međutim, šta se dešava kada neko mnogo spava?
Hronični i akutni stres crpe zalihe magnezijuma u organizmu i dovode do nedostatka ovog važnog minerala. Kako se manifestuje manjak magnezijuma i kako ga najbrže možemo nadoknaditi?
Žumance jajeta sadrži fosfatidilholine, lipide koji podstiču stvaranje neurotransmitera acetilholina u mozgu. Sam acetilholin igra ključnu ulogu u moždanim aktivnostima.
Naučnici su otkrili da jedan popularan začin može da poboljša učenje i pamćenje, i da na taj način uspori gubitak pamćenja kod osoba koje boluju od Alchajmerove bolesti.
Sve je više istraživanja koja potvrđuju pozitivan efekat fizičkih aktivnosti na misaone funkcije ljudi. Jedna prošlogodišnja studija je tako pokazala da redovno vežbanje povećava dostupnost kiseonika u delovima mozga koji su zaduženi za mišljenje, pamćenje i učenje.
Crna čokolada sa najmanje 60% kakao delova predstavlja odličnu užinu kada se na poslu ili dok učite osetite umorno i pospano. Naime, zahvaljujući jednom aktivnom sastojku koji sadrži, crna čokolada poboljšava našu pažnju i koncentraciju.
Pomenuta holandsko-američka studija pokazala je da čak i ako usled normalnog procesa starenja dolazi do opadanja kognitivnih sposobnosti, postoji nešto što možemo da učinimo da bismo to ublažili.
U kojoj meri aktivnosti kao što su čitanje, kreativni hobiji, igranje igara i korišćenje kompjutera mogu da doprinesu očuvanju mentalnih sposobnosti u starijem dobu?
Činjenica je da nam dobar san pomaže u sređivanju sećanja i donošenju odluka, ali je prošlogodišnja britanska studija pokazala da spavanje isto tako ne pomaže da zaboravimo stresne ili traumatične događaje.
Sigurno ste više puta čuli da je dobro pustiti da neka odluka "prenoći". U ovom dobronamernom savetu ima istine - posle dobro prospavane noći organizam je odmoran što omogućuje mozgu da optimalno funkcioniše.
Američki naučnici su utvrdili da ishrana bogata šećerima i mastima nepovoljno deluje na mozak i ubrzava opadanje misaonih funkcija. Ovakva ishrana utiče čak i na kratkoročno i dugoročno pamćenje.
Mnoge naučne studije povtrdile su pozitivno dejstvo bilingvizma na pojedine misaone funkcije. Naime, istraživanje iz 2014. pokazalo je da bilingvalna deca imaju bolju sposobnost koncentracije i da su uspešnija u rešavanju problema.
Cink je mineral odgovoran za brojne funkcije u ljudskom telu, on stimuliše aktivnost više od 100 različitih enzima. Važan je za pravilan rast i razvoj, i za funkcionisanje imunog sistema.
Sindrom hroničnog umora predstavlja višemesečnp stanje umora koje se ne smanjuje ni posle odmora i kojem se ne može utvrditi uzrok. Najčešće pogađa ljude u četrdesetim i pedesetim godinama, ali se može javiti u čak i u adolescenciji.
Istraživači smatraju da ginko biloba poboljšava misaone funkcije tako što pospešuje cirkulaciju krvi u mozgu. Kome preparati sa ekstraktom ginka mogu zaista biti od pomoći?
Crni i zeleni čaj sadrže flavonoide, prirodna hemijska jedinjenja iz porodice polifenola za koje se pokazalo da mogu da pomognu u očuvanju zdravlja kostiju i prevenciji osteoporoze. Šolja (2 dl) crnog čaja obezbeđuje organizmu između 90 i 218 mg flavonoida.
Rešavanje ukrštenih reči, skandinavki, sudokua i drugih zagonetki zahtevaju primenu logike i drugih misaonih sposobnosti, a kako ova zanimacija utiče na pamćenje?
Još jedna tehnika koja poboljšava pamćenje jeste pisanje dnevnika. Na ovaj način poboljšavamo pamćenje nedavnih događaja, a povremenim čitanjem zapisanih uspomena svakako ćemo ih duže pamtiti.
Prema rezultatima nedavnog istraživanja, ukoliko neki podatak želimo dobro da zapamtimo treba ga ponovimo naglas i da nekom drugom ispričamo to što želimo da upamtimo.
Prema rezultatima nedavne studije, višak kilograma u pedesetim godinama života povećava rizik od Alchajmerove bolesti. Naučnici naglašavaju značaj blagovremene prevencije viška kilograma.
Istraživanja su pokazala da borovnice pozitivno utiču na očuvanje mentalnog zdravlja kod starijih osoba. Redovnim konzumiranjem borovnica ili soka od borovnica dolazi do poboljšanja u kognitivnim funkcijama.
Benzodiazepini (bensedin, bromazepam, lorazepam, itd.) su lekovi za smirenje koji se najčešće prepisuju kod anksioznosti i nesanice. Međutim, stručnjaci ukazuju na to da su ovi lekovi pogodni samo za kratkotrajno lečenje.
Proces pamćenja i "skladištenja" novih iskustava kao sećanja oduvek je bio fascinantan naučnicima. Nova studija otkriva kako nam san olakšava pamćenje novih informacija.
Za potrebe istraživanja ispitanici prosečne starosti od 73 godine, bez problema sa demencijom, svakodnevno su pili 2 šolje vrućeg kakao napitka tokom 30 dana.
Iako se čini da je neverovatno da zvuk pamtimo samo 4 do 8 sekundi, u pitanju je sličan slučaj kao sa pamćenjem broja telefona koji nismo zapisali, niti više puta ponovili.
Za potrebe studije kratkoročnog pamćenja, više od stotinu studenata bilo je izloženo različitim auditivnim, vizuelnim i taktilnim stimulusima i pokazalo se da se zvukovi najlošije pamte.
Istraživači sa univerziteta u Ajovi otkrili su da ono što čujemo pamtimo lošije od onoga što vidimo ili dodirnemo. Iako se smatra da su delovi mozga za pamćenje udruženi, istraživanja su pokazala da naš mozak koristi različite putanje da bi procesirao ove informacije.
Ribe bogate omega-3 i omega-6 masnim kiselinama, kao što su haringa, skuša, losos, tuna i sardine, od velike su važnosti za zdravo funkcionisanje mozga. Ove zdrave masti povoljno utiču na pamćenje i koncentraciju, kao i na naše opšte zdravlje.
Šta bi trebalo dodati u ishranu da bismo održali sposobnost koncentracije i da bi nas pamćenje dobro služilo? Za početak, nemojte preskakati doručak - istraživanja su pokazala da osobe koji redovno doručkuju imaju bolju pažnju i kratkoročno pamćenje.
Prilikom proučavanja uticaja kofeina na dugoročno pamćenje, Dr Majkl Jasa i njegov tim podelili su učesnike u eksperimentu na dve grupe. Jednoj grupi su davali pilulu sa kofeinom a drugoj placebo, i to pet minuta pošto bi učesnici proučili niz slika.
Nedavno smo pisali o pozitivnim uticajima kofeina na koncentraciju, brzinu reagovanja i bolju koordinaciju pokreta, a danas ćemo govoriti o novijem istraživanju koje se bavilo uticajem kofeina na dugoročno pamćenje.
Dobro je poznato da postoje tehnike i načini da poboljšamo naše mogućnosti da lakše zapamtimo sardžaj koji učimo. Proces pamćenja možemo poboljšati i sitnim promenama u ishrani. Jedite koštunjavo voće i cveklu , pijte čaj od koprive i ginko biljke, unosite voćne šećere iz banana i borovnica.
Kada je u pitanju normalan vid zaboravljanja to je zapravo slabljenje fizioloških tragova nastalih učenjem u samoj kori velikog mozga. Ovaj proces zaboravljanja je najbrži u prvih sat vremena učenja, na primer, dok sa vremenom ne raste proporcijalno.
Svoje pamćenje možete da vežbate, pokušajte da pronadjete trikove koji će Vam odgovarati i pomoći da se lakše setite pojmova i reči. Vodite beležnicu obaveza, imena, brojeva telefona, redovno gledajte stare fotografije ili snimke i vežbajte tako dugoročno pamćenje.
Gubitak pamćenja će ubrzati anemija, dijabetes, povišenje vrednosti holesterola i triglicerida u krvi, depresija, sindrom hroničnog umora, alkoholizam, neredovna i nepravilna ishrana ali i konzumiranje narkotika ili nekih drugih lekova koje koje pijemo zbog postojanja drugih oboljenja.
Gubitak pamćenja počinje u srednjim godinama i samo napreduje kako smo stariji, a za to je najverovatnije odgovoran poremećaj prokrvljenosti mozga ali i izostanak bilo kakve intelektualne stimulacije jer se većina ljudi ne bavi mentalnim radom u trećem dobi.
Način na koji ljudski mozak pamti se može uporediti na neki način sa memorijom kompjutera. Oba sistema za memoriju mogu da primaju, prućaju i čuvaju informacije i naravno da u svim tim porcesima može doći do zbunjenosti i grešaka u reprodukciji podataka.
S obzirom na tempo života, broj informacija kojem sm oizloženi u toku dana zaboravnost nije opasan simptom ukoliko se ne ponavlja i ne produbljuje. Veliki broj obaveza i stres utiču na to da zaboravimo sitnice poput toga gde smo ostavili ključeve ili da li smo doručkovali u toku dana.