Med se najčešće preporučuje kao prirodno sredstvo za jačanje imuniteta i ublažavanje simptoma prehlade, ali zanimljivo je da ovaj pčelinji proizvod povoljno deluje i na nivoe lipida u krvi...
Poslednjih godina sve više se može se čuti o lekovitosti aronije. Ovo bobičasto voće poreklom je iz Severne Amerike, a vremenom je počelo da se gaji i u Evropi...
U našim krajevima čaj i marmelada od šipka su prilično popularni, a da li ste znali koliko je šipak zapravo zdrav? Danas delimo sa vama nova otkrića u pogledu povoljnih zdravstvenih efekata konzumiranja šipka.
Veći unos proteina može nam pomoći ukoliko želimo da izgradimo mišiće, izgubimo koje kilo viška i uopšte da budemo sitiji posle obroka. Ranija istraživanja pokazala su da ishrana bogata proteinima pomaže u regulaciji nivoa triglicerida i ukupnog holesterola u krvi...
Iako su bogati mastima (a samim tim i kalorijama), ukoliko se umereno konzumiraju, orašasti plodovi će obogatiti vašu ishranu i doprineti boljem zdravlju...
Naučnici smatraju da, zbog visokog sadržaja antioksidansa i vlakana, patlidžan smanjuje rizik od kardiovaskularnih oboljenja, što su i potvrdila pojedina istraživanja na životinjama.
Nedavno smo govorili o tome kako cimet pomaže u regulaciji nivoa šećera u krvi. Međutim, pokazalo se da cimet može da pomogne i u kontroli nivoa lipida u krvi.
Proso predstavlja dobar prirodni izvor magnezijuma budući da 100 g kuvanog prosa podmiruje 11% dnevnih potreba organizma za ovim kardioprotektivnim mineralom.
Vitamin B5 nam je neophodan za metabolizam masti, proteina i ugljenih hidrata iz hrane koju jedemo. Međutim, jedna studija je ukazala i na značaj ovog vitamina u regulaciji povišenih nivoa holesterola i triglicerida u krvi.
Pozitivni efekti amaranta na zdravlje bili su predmet proučavanja brojnih naučnih studija. Prema studiji iz 2008. pojedini sastojci u amarantu pomažu u regulaciji visokog krvnog pritiska.
Napomenuli smo da amarant obiluje mineralima - sto grama kuvanog amaranta sadrži 2.1 mg gvožđa i samim tim podmiruje 12% dnevnih potreba za ovim mineralom.
Veće doze niacina mogu se koristiti za regulaciju nivoa holesterola kod osoba koje ne podnose statine. Niacin može da podigne HDL (dobar) holesterol i do 35%, kao i da snizi nivo triglicerida.
Tim iranskih naučnika utvrdio je da dnevna doza probiotika tokom 3 meseca može da poboljša pamćenje i misaone sposobnosti kod pacijenata s Alchajmerovom bolešću.
Zahvaljujući oleinskoj kiselini koju sadrži, maslinovo ulje smanjuje osećaj gladi i potrebu za raznim grickalicama u toku dana. Koliko maslinovog ulja treba da jedemo dnevno?
Ukoliko svakog dana budete jeli dva do tri kivija, smanjićete rizik od pojačanog neželjenog zgrušavanja krvi, sniziti nivo triglicerida u krvi, i samim tim poboljšati svoje kardiovaskularno zdravlje.
Kineski naučnici nisu mogli sa sigurnošću da izdvoje konkretne razloge zašto proteini smanjuju rizik od moždanog udara, ali veruju da je to delimično zbog toga što oni utiču na snižavanje krvnog pritiska.
Indijski orasi sadrže mononezasićene i polinezasićene masne kiselina za koje su istraživanja pokazala da pomažu u regulaciji nivoa LDL holesterola i triglicerida u krvi.
Povišeni nivoi holesterola i triglicerida predstavljaju faktore rizika za nastanak kardiovaskularnih oboljenja. Uravnotežena ishrana uz konzumiranje pojedinih namirnica kao što je avokado može bitno da pomogne u regulaciji nivoa lipida u krvi.
Kada se kurkuma koristi kao začin, ona podstiče proizvodnju i izlučivanje žuči i samim tim olakšava probavljanje masti iz hrane. Aktivni sastojak kurkumin takođe pomaže kod povišenih nivoa lipida u krvi.
Zbog velike količine dijetarnih vlakana (8 g u 100 g leblebija), leblebije podstiču funkcije digestivnog trakta. Isto tako, jedna trećina tih vlakana je rastvorljiva a upravo taj tip se povezuje sa pozitivnim dejstvom na kardiovaskularni sistem.
Orašasti plodovi su idealna užina kada držite dijetu, bitno je samo da ne preterujete u veličini porcija. Oni su bogati vlaknima koja nas duže drže sitima i pomažu nam da unosimo manje kalorija tokom dana.
Bundeva je idealan sastojak supa i čorbi, salata, kao i deserta - pečena bundeva sama po sebi je zdrav i lagan desert. Koje je vaše omiljeno jelo sa ovim ukusnim povrćem?
Američki naučnici su na osnovu više istraživanja sprovedenih od 2001. do 2008. godine utvrdili povezanost između redovnog konzumiranja avokada i manjih šansi za razvoj metaboličkog sindroma.
Istraživanja su pokazala da ishrana bogata mononezasićenim mastima kakva je mediteranska ishrana efikasnije snižava nivo triglicerida i LDL holesterola, i podiže nivo HDL holesterola u krvi, nego što je to slučaj sa režimima ishrane sa niskim unosom masti.
Prema rezultatima nedavne australijske studije više kretanja, pa čak i samo stajanja, umesto sedenja povoljno utiče na naše kardiovaskularno zdravlje i metabolizam.
Koji sastojci u korenu komorača doprinose zdravlju našeg kardiovaskularnog sistema? Kako redovno konzumiranje komorača utiče na nivoe triglicerida, HDL i LDL holesterola?
Čaj od žalfije tradicionalno se koristi za ublažavanje simptoma prehlade, kod nervoze i digestivnih smetnji. Žalfija je bogata antiinflamatornim sastojcima i antioksidansima koji štite ćelije organizma od štetnog dejstva slobodnih radikala.
Crveni grejpfrut sadrži sjajnu kombinaciju vitamina C, kalijuma, likopena, holina i vlakana, a svi ovi sastojci doprinose zdravlju kardiovaskularnog sistema.
Nedostatak hroma može dovesti do povećanog nivoa glukoze u krvi, povećanog nivoa holesterola i triglicerida, što povećava rizik od srčanih oboljenja i dijabetesa.
Voće i povrće možete jesti u svim varijantama - sveže, zamrznuto, sirovo ili kuvano, u vidu sokova ili šejkova, pa čak i konzervirano, ali prednost ipak dajte svežem obliku! Takođe, obratite pažnju na dodati šećer kod različitih sokova i kompota.
Kada se kurkuma koristi kao začin, ona poboljšava probavu i smanjuje nadimanje. Takođe, podstiče proizvodnju i izlučivanje žuči i samim tim olakšava probavljanje masti iz hrane.
Pored eritrocita, leukocita i sedimentacije, nivoa šećera u krvi, analize koje odrežuju nivo masnoća u krvi su najčešće laboratorijske analize koje se rade u našoj zemlji. Holesterl i trigliceridi su svima već poznate reči ali koliko znamo o tome šta oni zapravo predstavljaju.
Narandža je voćka koja, naravno, pripada porodici kiselog voća ili agruma, zajedno sa limunom, mandarinama ili grejpom. Dokazano je da svi agrumi imaju vrlo bitnu ulogu u prevenciji kardiovaskularnih oboljenja, prvenstveno zbog činjenice da agrumi preveniraju povišene količine triglicerida.
Pogledajte se u ogledalo i pogledajte da li su Vaši očni kapci otečeni ili su promenjene boje ili se po njima skupljaju bele naslage u vidu grizlica. Ovo je znak povišenih masnoća u organizmu, triglicerida i holesterola pre svega.
Poslednjih desetak godina, đumbir je sa puno razloga postala jedna od najčešće korišćenih začinskih biljaka i u našoj zemlji. Polako i sigurno se uvlačio u naša jela, a ako do sada niste znali, danas ćete saznati zašto je to dobro po naše zdravlje.
Pankreas je takođe jedan od organa koji spadaju u organe za varenje jer stvara pankreasnu lipazu, amilazu, tripsin, karboksipeptidazu, steapsin, fosfolipazu, himotripsin i nukleazu. Ovi enzimi vare i razlažu proteine, ugljene hidrate, trigliceride, fosfolipide.
U drugoj grupi humanih hormona nalaze se prostaglandini, prostaciklini i tromboksan. Ova grupa hormona se naziva i grupa lokalnih hormona, hormoni koji stimulišu stvaranje esencijalnih masnih kiselina u ljudskom organizmu. Regulišu rad imunog sistema, centralnog nervnog sistema.
Kokosovo mleko sadrži i laurinsku kiselinu, masnu kiselinu, koja ima značajnu ulogu u održavanju našeg imunog odgovora na visokom nivou. Laurinska kiselina kada se nalazi u našem organizmu direktno aktivira supstancu pod nazivom monolaurin koja uništava viruse i bakterije.
Kestenje sadrži veliku količinu dobrih masti. U kestenju se nalazi i četiri vrste triglicerida koji imaju samo pozitivne efekte po naše zdravlje. U kestenju možemo naći palmitinsku i oleinsku kiselinu koje se inače nalaze u samo veoma kvalitetnom ekstradevičanskom maslinovom ulju.
Vitamin A koji možete uneti putem cvekle će prevenirati oboljenja oka, a posebno stvaranje katarakte. Vlakna koja se nalaze u cvekli pomažu smanjenju nivoa holesterola i triglicerida, koji su glavni uzročnici aterosklerotičnih promena na krvnim sudovima.
Sveži plod aronije sadrži i veliki broj minerala, mangan, jod, forfor, kalcijum, kalijum, gvožđe. Sadrži veliku količinu vode i specifičan voćni sok, sorbitol. Zbog svoj specifičnog sastava, aronija je višestruko blagotvorna. Aronija utiče na normalnizaciju nivoa triglicerida i holesterola u krvi.
U najvećem broju slučajeva problem visokih vrednosti masnoća se rešava promenom režima ishrane, regulacije ritma spavanja i psihološkom terapijom u cilju smanjenja stresa.
Holesterol i trigliceridi su najčepće pominjane masnoće koje se nalaze u našem organizmu. U pitanju su dve različite vrste masti koje imaju podjednako veoma važne uloge za pravilno funkcionisanje ljudskog organizma. Bez holesterola i triglicerida naš život bi bio nemoguć.
Prvomajski uranak nam se opet približio a sa njim i preterano uživanje u hrani i piću. Holesterol i trigliceridi su najčešće pominjane masnoće našoj krvi. U pitanju su dve skoro potpuno različite vrste masti koje imaju podjednako veoma važne uloge za pravilno funkcionisanje našeg organizma.
Sveži plod aronije sadrži i veliki broj minerala, mangan, jod, forfor, kalcijum, kalijum, gvožđe. Sadrži veliku količinu vode i specifičan voćni sok, sorbitol. Aronija utiče na normalnizaciju nivoa triglicerida i holesterola u krvi. Aronija prevenira kardio-vaskularna oboljenja.
Ukoliko konzumirate hranu bogatu masnim kiselinama, poput sardina, lososa, haringe, maslinovih ulja i maslinki, obezbedićete smanjenje nivoa lošeg holesterola i trigcerida a samim tim smanjiti i rizik od srčanog udara, visokog krvnog pritiska i stvaranja trombova.
Dovoljno je da se posavetujete sa nutricionistom oko izbora namirnica koje treba da uvedete u svakodnevnu ishranu ukoliko imate visoke vrednosti holesterola ili triglicerida. Promene u ishrani su za većinu ljudi velike promene, ali morate znati da ne morate da gladujete i narušite svoje zdravlje.
Sve masti koji naš organizam treba da sadrži mogu se ili uneti u organizam putem hrane ili se same stvaraju u organizmu. Holesterol i trigliceridi se, an primer, najalze najviše u hrani životinjskog porekla i zasićenim mastima.
Upravo tako, trigliceridi kao vrsta masti se nalaze u našem organizmu i potrebni su za njegovo normalno funkcionisanje. Trigliceridi zapravo predstavljaju lanac masnih kiselina koje sadrže velike količine energije koja je naravno potrebna organizmu kako bi se svi procesi obavljali bez problema.
Holesterol i trigliceridi su najčepće pominjane masnoće koje se nalaze u našem organizmu. U pitanju su dve različite vrste masti koje imaju podjednako veoma važne uloge za pravilno funkcionisanje ljudskog organizma.
Mnogobrojna istraživanja su dokazala da ljudi koji redovno uzimaju riblje ulje i namirnice koje sadrže, pre svega, omega 3 masne kiseline imaju mnogo manje šanse da obole od infarkta srca. Redukujući nivo triglicerida riblje ulje dovodi do prevencije ateroskleroze.
Grejpfrut deluje kao prava injekcija energije i vitamina i ima snažno oksidativno dejstvo. Vitamin C direktno utiče na smanjenje simptoma gripa i prehlada, pomaže smirivanju ili potpunom eliminisanju simptoma kod osoba sa artritisom, astmom, raznim zapaljenskim oboljenjima.
Jednostavnom analizom krvi možemo utvrditi vrednosti ova dva lipidna parametra, a u cilju snižavanja vrednosti holesterola u svakodnevni jelovnik moramo uključiti fitosterole iz kukuruza, soje, lanenog semena i graškastog povrća.
Redovan unos tunjevine u 41% slučajeva može smanjiti rizik od srčanog udara. Odlično izbalansirana mešavina masnih kiselina i proteina ojačavaju srčani mišić, snižavaju nivo triglicerida u krvi i naravno kao krajnji efekat ojačava srčani mišić i osposobljava ga za efikasniji rad.
Đumbir je poznat kao antioksidans, ima antuzapaljensko ali i antikancerogeno dejstvo. Istraživanja su pokazala da đumbir u velikoj meri može prevenirati nastanak malignog tumora debelog creva.