Nije nimalo slučajno to što se crveno i crno vino u pravoslavnoj crkvi smatra simbol Isusove krvi. Pre svega boja crnog vina veoma liči na boju ljudske krvi ali sastav crnog vina je isto tako dobar za našu krv. U crnom vinu se nalaze antioksidanti i polifenoli, najači od njih-resveratol.
Monozasićene masti koje se nalaze u mesu avokada su zapravo najvebitniji deo ovog voća. Ove masti su zdrave po naš organizam i one utiču na ukupan holesterol. Hrana poput avokada, bogata nezasićenim mastima, tj. masnim kiselinama čini da se snizi nivo LDL holesterola.
Kod nas se pinjole mogu sresti kao sastojak salate ili tople paste u restoranu, u prodavnicama koje prodaju neobičnije namirnice. Pinjole sadrže nezasićene i jako dobre masti koje snižavaju nivo ukupnog lošeg holesterola i na taj način preveniraju oboljenaj kardio-vaskularnog sistema ali i bubrega.
Možda i najvažniji element koji pistaći sadrže jeste oleinska kiselina. Redovan unos ove kisleine će smanjivati nivo ukupnog ali pre svega lošeg holesterola (LDL holesterol) a u isto vreme će s epodizati nivo dobrog holesterola (HDL holesterol).
Veliki broj naučnih istraživanja je potvrdio da cimet reguliše nivoa šećera u krvi, što ga čini savršenim začinom za sve osobe koje boluju od šećerne bolesti, jer cimet na najprirodniji način snižava nivo šećera u krvi ali i podiže nivo našeg raspoloženja i održava dnevnu energiju na visokom nivou.
Bez obzira na visoku kaloričnu vrednost male količine badema, bademi zapravo mogu da pomognu tokom procesa redukcije telesne težine. U bademima nalaze dobre masnoće koje stimulišu stvaranje dobrog holesterola, tako da kada jedemo badem imamo u želudcu kvalitetan osećaj sitosti a bez mnogo masti.
Žitarice, posebno ovas, smanjiju količinu i ukupnog holesterola ali pre svega čak LDL ili lošim holesterolom. Upravo ovaj holesterol može stvoriti velike probleme u našem organizmu ukoliko se u dužem vremenskom periodu nalazi u povišenim količinama.
U redovnim krvnim pretragama koje treba da uradimo barem jednom u godini dana lekar uvek daje nalog da se uradi analiza određivanja količine masnoća u krvi. LDL, holesterol niske gustine za razliku od HDL, holesterola visoke gustine, je loš za nas.
U crnom vinu se nalaze antioksidanti i polifenoli, najači od njih-resveratol, koji zajedno čine da se redovnim i umerenim unosom crnog vina preveniraju visoke vrednosti lošeg holesterola, preveniraju se krvni ugrušci i oboljenja srca.
Ovsene pahuljice sadrže rastvorljiva vlakna koja snižavaju nivo LDL holesterola. Dovoljno je da pojedete jednu šolju ovsenih pahuljica dnevno, potopljenih u mleko ili skuvanih u mleku. U kombinaciji sa bananama i koštunjavim voćem obezbedićete dnevne potrebe organizma za vlaknima.
Sve masti koji naš organizam treba da sadrži mogu se ili uneti u organizam putem hrane ili se same stvaraju u organizmu. Holesterol i trigliceridi se, an primer, najalze najviše u hrani životinjskog porekla i zasićenim mastima.
U oko 30g crne čokolade nalazi se sasvim dovoljno pozitivnih kakao materija koje imaju moć da smanje krvni pritisak ali i da snize vrednosti lošeg holesterola u krvi, za čak 10%. Dakle, čokolada je zdrava za naše srceali pre svega čini da se osećamo veoma dobro.