Kod osoba ženskog pola, sa druge strane, mokraćni putevi i organi urinarnog trakta mogu biti ugroženi usled infekcije genitalnih organa. Većina žena bar jednom u životu iskusi tegobe izazvane infekcijom urinarnog trakta.
Infekcija mokraćnih kanala i organa karakterišu sledeći simptomi: bol pri mokrenju, učestalo mokrenje ili zadržavanje mokraće, dnevna smanjena količina urina i konstantan osećaj da bešika nije potpuno ispražnjena posle mokrenja.
U periodu godine kada su velike vrućine naš organizam izlučuje veću količinu tečnosti nego u periodu jeseni ili zime. A zar Vam se ne čini da tokom velikih vrućina ređe mokrite u toku dana? Tečnost se izlučuje putem našeg najvećeg organa, preko kože.
Dnevna količina urina koju naši bubrezi isfiltriraju zavisi od naših dnevnih navika i potreba, ali svakako da postoji količina tečnosti koju treba da pružimo našem organizu tokom jednog dana.
Uvek se na spisku simptoma koje ne smemo zanemariti nalazi i poremećaj u normalnom izlučivanju mokraće. Najveći broj ljudi mokri oko 4 do 6 puta dnevno, sve naravno zavisi od količine tečnosti koju unesu u organizam tokom dana.
Poznato je da je pad imunog sistema, i nemogućnost da se organizam izbori sa mnogim oboljenjima kao i sa stresom, usko povezan sa mehanizmom nastanka malignih oboljenja tkiva dojke.
Vršena su različita istraživanja i smatra se da supstanca označena kao epigalokatehin galat (ECGC) ima najveću ulogu u antikancerogenom efektu zelenog čaja. Studije su pokazale manji broj recidiva raka dojke kod žena koje su posle uklanjanja tumora redovno kozumirale zeleni čaj.
Redovno konzumiranje ribljeg ulja može prevenirati rak debelog creva, prostate, malignitet tkiva dojke, jajnika, jer stimuliše smrt same maligne ćelije.
Kakve će simptome davati jedno maligno oboljenje zavisi pre svega od toga u kom delu ljudskog organizma su se pojavile maligne ćelije. Postoje simptomi koji su specifični i ne mogu ukazivati na neko drugo oboljenje, ali veliki broj simptoma se može protumačiti kao neko drugo oboljenje.
Maligna oboljenja su u porastu, iako su na prvom mestu liste uzroka smrti još uvek kardiovaskularna oboljenja. Maligno oboljenje se može desiti na svakom organu, u svakoj ćeliji našeg organizma, a do danas još uvek nema tačnih informacija o tome šta izaziva promenu normalne ćelije u malignu.