Pojedine navike kao i pojedini nutrijenti mogu nam pomoći u odbrani protiv respiratornih infekcija. Za početak, važno je da sprečite eventualni nedostatak vitamina D u organizmu...
I prehlada i grip nose sa sobom niz neprijatnih simptoma, ali dobra vest je da ne možemo imati obe ove bolesti istovremeno. Nedavna naučna studija pokazala je da su virusi gripa i rinovirusi (virusi prehlade) međusobno vrlo neprijateljski nastrojeni...
Ukoliko želite da ublažite kašalj i ubrzate oporavak od prehlade, u tome vam mogu pomoći pojedina prirodna sredstva. Za početak su to biljni čajevi kao što su čaj od majčine dušice ili čaj od origana...
Kada smo bolesni, organizmu treba da obezbedimo hranu koja se lako vari dok istovremeno i sadrži brojne blagotvorne sastojke. O kojim namirnicama je reč?
Prema rezultatima naučne studije američkih istraživača, naš imuni sistem je slabiji na nižim temperaturama što rinovirusima, uzročnicima prehlade, omogućava da se brže razmnožavaju...
Čaj od cveta lipe se koristi tradicionalno kao pomoć kod uznemirenosti, respiratornih infekcija i probavnih tegoba. I zaista, čaj od lipe će vam pomoći da se opustite na samom kraju dana...
U ranijim tekstovima podelili smo sa vama recept sa belim lukom koji pomaže u prevenciji bolesti, a govorili smo i o namirnicama koje jačaju imunitet. Danas sa vama delimo recept za napitak koji će pomoći kod gušobolje ukoliko vas trenutno muči ovaj problem.
Nedavno smo sa vama podelili nekoliko saveta koji mogu da vam pomognu ukoliko vas boli grlo, a danas govorimo o različitim rastvorima za ispiranje grla koji vam mogu pomoći kod ovog problema.
Kad osetite da grlo počinje da vas grebe ili boli, bilo bi dobro da što pre pribegnete jednostavnim, prirodnim rešenjima i navikama koje će ove iritacije bar donekle ublažiti.
Kamilica je jedna od lekovitih biljaka koju je uvek dobro imati u kući i koja je prilično lako dostupna. Kod kojih nam sve tegoba može pomoći ova dragocena biljka?
Citrusno voće (pomorandže, mandarine, limun, limeta, grejpfrut) obiluje nutrijentima koji jačaju imunitet, povoljno deluju na kardiovaskularno zdravlje, pomažu u prevenciji različitih bolesti i čine kožu lepšom...
Beli luk predstavlja moćno oružje protiv prehlade i gripa zahvaljujući svom antivirusnom sastojku, alicinu. Kako nam tačno beli luk može pomoći da se ne razbolimo ove zime...?
Volite da pijete čajeve, ali ste primetili da se obično držite uvek istih tipova ovog napitka. Ukoliko vam treba malo inspiracije kao i informacija kako koji biljni čaj može da doprinese vašem zdravlju, današnji tekst je upravo za vas!
Mnoge lekovite i začinske biljke pomažu u ublažavanju zapaljenja i bolova. Primera radi, kora vrbe sadrži salicin koji je sličan glavnom aktivnom sastojku aspirina...
U vreme letnjih vrućina sve više ljudi pribegava rashlađivanju klima-uređajem - bilo da je u pitanju klima na poslu, kod kuće ili u automobilu. Mnogi vide klimu kao uzrok prehlada i alergija, ali...
Pojedina eterična ulja blagotvorno deluju kod zapušenog nosa i prehlade te se zato preporučuju za parne inhalacije ili kao sastavni deo sprejeva za nosne puteve.
Posle istraživanja koje je ukazalo da nedostatak vitamina D u organizmu može da bude uzrok čestih glavobolja, nedavna studija je pokazala da vitamin D može da smanji učestalost respiratornih infekcija.
Najefikasnija doza ehinacee jednaka je onoj koju preporučuje Svetska zdravstvena organizacija i iznosi 3 grama dnevno. Pomenućemo još jednu studiju koja se odnosi na efikasnost ehinacee u svrhe jačanja imuniteta.
Ehinacea je biljka koja najčešće ulazi u sastav preparata za jačanje imuniteta. Dosadašnja istraživanja su pokazala da ova biljka smanjuje rizik od respiratornih infekcija.
Još jedan razlog da tokom hladnijih dana ne prestanete sa vežbanjem: prema rezultatima nedavne američke studije, redovno bavljenje raznovrsnim fizičkim aktivnostima skraćuje trajanje kijavice.
Mnoge lekovite biljke imaju protivzapaljensko, antibakterijsko, pa čak i antivirusno dejstvo. Pijenje toplog biljnog čaja ublažava zapušenost nosa i podstiče izbacivanje sekreta iz disajnih puteva.
Beli luk predstavlja moćno oružje protiv gripa zahvaljujući svom antivirusnom sastojku, alicinu, Ukoliko dođemo u kontakt sa virusom gripa, alicin pomaže telu da uništi virus, pre nego što se bolest i svi njeni neprijatni simptomi razviju.
Šipurak je bogat vitaminima A i C, kalcijumom i gvožđem. Vitamin C je posebno bitan tokom zimskog perioda jer ublažava respiratorne infekcije i preventivno deluje protiv astme.
Eterično ulje eukaliptusa blagotvorno deluje kod zapušenog nosa i prehlade te se zato preporučuje za parne inhalacije ili kao sastavni deo sprejeva za nosne puteve.
Seme kima sadrži karvakrol i timol koji imaju jako antibakterijsko dejstvo. Studija iz 2008. pokazala je da su ova dva aktivna sastojka kima efikasna u borbi protiv bakterije E. coli.
Najbolji način da se zaštitite od respiratornih infekcija jeste da ojačate imunitet. Najpre je važno da dovoljno spavate noću (7-8 sati) kao i da povedete računa o ishrani...
Istraživanja su pokazala da bi veći unos jednog važnog minerala mogao da prepolovi ukupno trajanje kijavice. O kom mineralu je reč i koje namirnice su njime najbogatije?
S dolaskom hladnijeg vremena i promenom sezona, organizam je manje otporan tako da je neophodno da pomognemo imunom sistemu u odbrani od respiratornih infekcija.
Maslinovo ulje moglo bi da pomogne kod napada kašlja, naročito tokom noći. Koje još namirnice, koje većina nas ima kod kuće, mogu da nam pomognu kod upornog kašlja?
Više istraživanja je potvrdilo antibakterijska svojstva meda. Kao lokalno sredstvo, med može da pomogne u zarastanju i lečenju manjih inficiranih rana.
Koliko često jedete med i druge pčelinje proizvode? Neke osobe ne mogu da zamisle početak dana bez kašičice meda, druge ga obavezno dodaju u čaj, limunadu i druge napitke, naročito u vreme prehlada i gripa.
U namirnice koje nam pomažu da ostanemo zdravi spadaju i začini poput kurkume, karanfilića i cimeta. Ovi začini su bogati antioksidansima koji pojačavaju funkcije imunog sistema.
Za jak imunitet i brži oporavak posle prehlade preporučujemo vam da jedete više povrća. Prirodni sokovi od povrća (i voća) predstavljaju posebno dobar način da unesete obilje vitamina, minerala i najrazličitijih antioksidansa.
Rinovirusi, koji spadaju u najčešće uzročnike prehlade, najaktivniji su u periodima od marta do maja i od septembra do novembra. Da vas ovog proleća ne bi "uhvatila" prehlada, obratite pažnju na ishranu i unos namirnica koje će ojačati vaš imunitet.
Cink je mineral odgovoran za brojne funkcije u ljudskom telu, on stimuliše aktivnost više od 100 različitih enzima. Važan je za pravilan rast i razvoj, i za funkcionisanje imunog sistema.
Cimet se od davnina koristi kao začin u napicima i slatkim i slanim jelim, kao i u lekovite svrhe - za ublažavanje simptoma prehlade, loše probave i opstipacije, i kod pojedinih problema sa bubrezima i bešikom.
Čaj od cveta lipe naročito se preporučuje kod respiratornih infekcija. Osim na sistem organa za disanje, čaj od lipe pozitivno deluje i na digestivni i urinarni trakt.
Da biste se ugrejali u zimske dane i da biste učinili nešto dobro za svoj organizam, svakako se preporučuje da u toku dana popijete šolju-dve blagog biljnog čaja. Koji biljni čajevi se preporučuju kada zahladi?
Ehinacea je biljka koja najčešće ulazi u sastav preparata za jačanje imuniteta. Dosadašnja istraživanja pokazala su u kojoj meri nas ehinacea štiti od prehlade.
Kada smo prehlađeni naročito treba da obratimo pažnju na unos tečnosti. Koji napici olakšavaju simptome prehlade kao što su zapušenost nosa i bolovi u grlu?
Ukoliko ste se prehladili i muči vas zapušen nos, pokušajte da narednih dana začinjavate hranu ljutim začinima kao što su biber, ljuta paprika ili đumbir.
Eterična ulja eukaliptusa i nane blagotvorno deluju kod zapušenog nosa i prehlade te se zato preporučuju za parne inhalacije ili kao sastavni deo sprejeva za nosne puteve.
Prema rezultatima studije objavljene u časopisu Psychosomatic Medicine, osobe koje veruju da su lošeg zdravlja imaju više šansi da se razbole i da razviju simptome prehlade ili neke druge virusne infekcije.
Brusnice predstavljaju dobar izvor vitamina C, vitamina E, kalijuma i mangana, a sadrže i niz raznih fitonutrijenata koji imaju antiinflamatorno i potencijalno antikancerogeno dejstvo.
Limun i limeta su voćke iz roda citrusa. Kao najupečatljivije razlike najpre se nameću boja i ukus - limun je žut i kiselog ukusa, dok je limeta zelene boje i obično nešto manje kiselog ukusa.
Ruzmarin se između ostalog koristi u aromaterapiji kod problema sa stresom i za poboljšanje koncentracije i pamćenja, što je naročito dobro znati u vreme ispitnih rokova.
Čaj od žalfije tradicionalno se koristi za ublažavanje simptoma prehlade, kod nervoze i digestivnih smetnji. Žalfija je bogata antiinflamatornim sastojcima i antioksidansima koji štite ćelije organizma od štetnog dejstva slobodnih radikala.
Bilo da vas je zadesila prehlada ili grip, u vašem telu se vodila prava bitka između vašeg imunog sistema i virusa ili bakterije koji su izazvali infekciju, i organizam je posle bolesti iscrpljen. Da biste se brzo oporavili, povedite računa o raznovrsnoj i uravnoteženoj ishrani.
Još od davnina se vitamin C smatra važnim vitaminom za prevenciju prehlade. Ipak, istraživanja su pokazala da uzimanje dodataka ishrani i hrane bogate vitaminom C ne smanjuje rizik od dobijanja prehlade.
Cimet je začin koji se dobija od unutrašnje kore više drveća iz roda Cinnamomum. Od davnina se koristi kao začin u napicima i slatkim i slanim jelim, ali i u lekovite svrhe.
Proleću treba da se radujemo jer donosi mnogo lepih stvari, ali prehlade i alergije nisu u toj grupi. Ovo su dva najčešća i podjednako naporna stanja koja zahvataju skoro svaku osobu tokom proleća. Iako simptomi podsećaju na prehladu, kod alergijskog rinitisa ne postoji infekcija.
Svako doba godine je savršeno za neki vid oboljenja, posebno kada su u pitanju osobe sa hroničnim oboljenjima. Period ranog proleća nikada nije lak period za sve ljude koji imaju alergije. Alergije se, naravno, javljaju i muče ljude i tokom ostalih dana u godini.
Još jedna od čestih komplikacija prehlade jeste akutna upala bronhija ili akutni bronhitis. Iako je bronhitis češće uzrokovan delovanejm bakterija, virusni bronhitis je podjednako neprijatan i ozbiljan po naš organizam. Kliničkom slikom dominira bol ili protisak u predelu bronhija i pluća.
Ukoliko se simptomi prehlade ne povuku nakon 3 do 5 dana posle pojave prvih simptoma, vreme je da se obratite svom lekaru. U malom procentu može doći do komplikacije simptoma, ali do njih ipak dolazi. Komplikacije su najčešće infekcija sinusa, infekcija uha, bronhitis.
Prehladu kao najčešću virusnu infekciju tokom perioda zime, nije lako prevenirati. Mnogo je faktora koji utiču na naše zdravlje svakodnevno i prilično je teško zadržati dobar balans koji je svakako potreban našem organizmu da bi funkcionisao kako treba.
Nismo svi isto podložni prehladama niti bilo kojim drugim infekcijama, bilo da ih izazivaju virusi ili bakterije. Odrasla osoba u proseku, tokom godine, može biti prehlađena i 4 puta, jer se virusi menjaju, a dete i starije osobe mogu imati prehladu mnogo češće.
Iako je preko 200 virusa koji mogu izazvati prehladu, najčešća vrsta virusa koja to čini su rinovirusi. Infekcije gornjih respiratornih organa se javljaju kao infekcije nosa, infekcije grla, infekcije sinusa pa čak i infekciju očiju.
Osećaj zapušenosti nosa koji se smenjuje sa curenjem iz nosa je siguran znak da ste prehlađeni. Glavobolje koje se znaju javiti kada smo prehlađeni se smeštaju u predeo glave oko čeonih sinusa i nosa i daju osećaj pritiska. Osećamo se umorno po ceo dan.
Prehlada, najčešća boljka tokom svakog zimskog perioda, je zapravo virusna infekcija gornjih disajnih organa i najčešće zahvata nos. Simptomi po kojima lako možemo prepoznati prehladu su kašalj, bol u grlu, pojačano lučenje slina, curenje iz nosa, kijanje i povišena telesna temperatura.
Prehlada je sigurno jedno od najčešćih patoloških stanja u ovakvim promenljivim vremenskim prilikama. Prehladu može izazvati preko 200 virusa i isto toliko bakterija, i sa svima njima se srećemo svaki dan, samo od nas zavisi da li će se razmnožiti.
Iako je april mesec počeo i proleće je kalendarski stiglo u naše krajeve, mi smo još u zimskoj garderobi, a jedini koji uživaju su virusi i bakterije. Upala nosa, ždrela, bronhitis ili upala pluća, grip ili jednostavna prehlada, to su najčešće bolesti koje u ovom periodu godine.
Prevenciju čine pravilna i uravnotežena ishrana, redovan san, pravilno rešavanje stresnih situacija. Imuni sistem mora uvek biti na vrhuncu a to ćemo uraditi unosom flavonoida i vitamina C a u isto vreme smanjiti unos šećera, nikotina i alkoholnih pića. Vodite računa o higijeni ali ne preterujte.
Prehlada, kao i grip, je izazvana dejstvom virusa na naš organizam. Prehladu mogu izazvati i bakterije, naravno, ali u mnogo manjem procentu. Sa druge strane, influenca koji izazivaju virusi ne treba biti lečena antibioticima, stoga ih nemojte ni piti, posebno ne na svoju ruku.
Taman kada smo se navikli na prijate temperature ove zime, došao je novi talas snega i ledenog doba i naš organizam se opet morao navikavati na nove uslove. Iako je prehlada akutno zapaljenje, ona zna da se prolongira nepravilnim lečenjem i da se zakomplikuje ukoliko se ne lečimo na vreme.
Grip, prehlade, upale nosa i ždrela, upale bronhija i pluća, sinuzitisi i rinitisi su oboljenja zbog kojih je u ovom periodu godine najveća guzva u zdravstvenim ustanovana primarne zdravstvene zaštite.
Virusi su čudni i podmukli mikroorganizmi koji mogu doneti ljudima neprimetnu infekciju, prehladu ali i ozbiljne infekcije koje se mogu završiti i letalno. Ipak većina virusa koji najčešće napada ljude su virusi protiv kojih se možemo boriti odgovarajućim lekovima i jačanjem imuniteta.
Sastav maline otkriva pravo bogatstvo vitamina i minerala. U malinama se nalazi mangan, vitamin K, dijetarna vlakna, voda, folati, omega 3 masne kiseline, bakar, vitamin E i kalijum. Pojedite 150g malina i obezbedićete sebi dovoljno vitamina da ovo prelazno doba provedete bez prehlade.
Pijte dosta vode ili mlakih čajeva. Koristitie fiziološki rastvor umesto jakih kapi za nos. Masirajte bolne sinuse ili neka Vam neko izmasira potiljak i vrat kada imate glavobolju. Spavajte! San je najbolji i najefikasniji lek protiv prehlade u letnjem periodu.
Kontakt sa virusima i bakterijama, i ostalim mikroorganizmima, svakako da nije moguće izbeći, ali kako bi uticali na to da umanjite rizik od prehlade tokom leta, dovoljno je da vodite računa o samo par stvari. Redovno perite ruke, posebno pre jela ili bilo kakvog kontakta sa usnom dupljom.
Visoke spoljašnje temperature uzrokuju da se mi znojimo više, gubimo minerale i vitamine koji se preko znoja izbacuju kroz znojne žlezde sa spoljašnjim lučenjem. Ukoliko ne nadonkađujemo izgubljenu vodu naš organizam će reagovati smanjenjem funkcija, slabim imunitetom i dehidriranošću.
Prehlada nikada nije sjajno i prijatno stanje, bilo da se ona javi u zimskom ili letnjem periodu. Zimi nam je možda lakše prihvatiti činjenicu da smo prehlađeni, jer nam tada prijaju topli čajevi i tople kupke, ali leti, prehlada je ipak za nijansu napornija.
Iako simptomi podsećaju na prehladu, kod alergijskog rinitisa ne postoji infekcija vec curenje nosa i povećano lučenje mukusa je izazvana samo preteranom reakcijom naše slozokože nosa i očiju na neki alergen. Najčešći oblik ovog stanja je sezonski alergijski rinitis ili polenska alergija.
Kašalj se može javiti kao alergijska reakcija ali ipak najčešće se javlja kao jedan od simptoma veoma čestih virusnih i bakterijskih infekcija gornjih disajnih puteva. Kašalj je simptom prehlade, bronhitisa, gripa ali i zapaljenja pluća.
Prehlada je od osobe do osobe različito manifestovana, jer pre svega zavisi od odbrambenih snaga organizma. Najčešći simptomi prehlade su blago povišena temperatura, zamor, bol u brlu, rinitis ili pojačano lučenje slina ili pak zapušen nos, glavobolja ponekad i otok žlezda na grlu.
Najčešći period godine kada se možemo prehladiti jeste upravo zima iako se odrasle osobe mogu prehladiti i do dva puta godišnje po nekim statistikama. Deca pak se mogu prehladiti više puta u toku godine ali samo zbog toga što još nisu stekla imunitet na određene viruse koji nas okružuju.
Nema osobe na ovom svetu koja barem jednom u toku svog života nije imala simptome klasične prehlade. Prehlada se karakteriše bolovima u grlu, zapušenim nosem i kijavicom. Prehlađena osoba može osetiti i zamor, malaksalost i blago povišenu temperaturu.
U cilju prevencije gripa, prehlada, infekcija kojima naš organizam može biti izložen tokom perioda zima, potrudite se da se u Vašem jelovniku nađu povrće i voće koje je aktuelno, tj sezonsko, jer je uvek bolje i zdravije jesti sezonske plodove nego npr. letnje voćke.
Grip je mnogo ozbiljnije stanje od prehlade i nastaje po običaju naglo, uz groznicu, drhtanje, glavobolju, bolove u mišićima, bolove u grlu i ždrelu. Ukoliko ste sigurni da imate grip i provedite 3 do 4 dana u krevetu uz mnogo tečnosti kako biste izbegli komplikacije.
Zima je uvek zanimljiv period godine, jer ga karakterišu progresije degenerativnih oboljenja, pojačavanej simptoma raznih oboljenja, grip ali i prehlada. Prehlade ili influence su najčešći oblik akutnih stanja tokom zimskog perioda i zahvataju podjednako sve ljude.
Ako želite da smanjite hrkanje i probleme sa disanjem tokom sna onda se potrudite da, ukoliko imate prehladu, sinuzitis ili kakvu alergiju koja opstruiše Vaše disajne puteve onda je bitno raditi na tome da se simptomi prehlade što pre otklone.