Zdrave odrasle osobe trebalo bi da unose 1.1 mg do 1.7 mg vitamina B2 dnevno. U najbolje prehrambene izvore ovog vitamina spadaju juneća džigerica i jagnjetina.
Osobe čija je ishrana dobro izbalansirana retko imaju problem sa nedostatkom vitamina B2. Međutim, kod starijih osoba i alkoholičara postoji rizik za pojavu manjka ovog vitamina.
Vitamin B2 (riboflavin), kao i ostali vitamini B-kompleksa, pomaže telu da pretvori ugljene hidrate u glukozu, koja je neophodna za proizvodnju energije.
Bademi sadrže obilje vitamina i minerala, kao i zdrave, nezasićene masne kiseline i dijetetska vlakna. Šaka badema podmiriće 50% dnevnih potreba organizma za biotinom i 32% za vitaminom E.
Pistaći sadrže riboflavin, tiamin, niacin, folati, vitamin B6, sadrže bakar, mangan, kalijum, magnezijum, cink, selen i gvožđe. Bakra sadrži preko 100% dnevnih potreba u samo 100g, minerala koji je veoma važan za neurotransmisiju, metabolizam i stvaranje eritrocita.
U višnjama i trešnjama se pre svega nalazi vitamin C, najpoznatiji antioksidans i vitamin bez kog naš imuni sistem ne bi mogao tako uspešno da se bori protiv mikroorganizama sa kojima se sustreće svakodnevno.
Istraživanja su pokazala da različite vrste kupusa sadrže različite količine hranjivih i korisnih materija poput omega 3 masnih kiselina, riboflavina i fito nutrijenata, tako da je najbolje da u svoj jelovnik ubrojite više vrsta kupusa.