Zašto neko potpuno osedi već u dvadesetim godinama, a neko i u četrdesetim ima minimalno sedih dlaka? U najvećoj meri, kada ćemo dobiti sede vlasi zavisi od genetike, međutim, nedavno istraživanje je potvrdilo i ulogu stresa u ovom procesu...
Rezultati nedavne švedske studije upozoravaju na negativan efekat stresa na mentalne funkcije. Naime, švedski naučnici su utvrdili da stres može biti uzrok ozbiljnih, hroničnih problema sa pamćenjem...
Ovogodišnja studija britanskih istraživača pokazala je da bi slušanje koncerta uživo moglo da umanji stres. U istraživanju je učestvovalo 117 odraslih ispitanika koji su prisustvovali koncertu američkog kompozitora Erika Vitakera.
Kako slušanje omiljene vrste muzike utiče na naš imunitet? Istraživanja su pokazala da slušanje muzike može da umanji nivo kortizola, hormona stresa, koji slabi naš imuni sistem.
Nedavno istraživanje braitanskih naučnika pokazalo je da uzimanje dodataka ishrani sa vitaminom D poboljšava fizičku izdržljivost, snižava nivo kortizola u krvi i smanjuje rizik od kardiovaskularnih oboljenja.
Kada stres dugo traje ili kada se stresne situacije često ponavljaju, kod nekih ljudi dolazi do gubitka apetita, dok se kod nekih drugih upravo povećava potreba za "utešnom" hranom koja bar nakratko poboljšava raspoloženje.
Da li nikako ne možete da započnete dan bez jutarnje doze kofeina? Da li tokom dana jednostavno morate da pijete kafu da biste ostali koncentrisani na ono što radite? Uzrok vaše potrebe za kofeinom može biti vrlo jednostavan.
Smeh smanjuje nivo kortizola i adrenalina, hormona koji se oslobađaju kada smo pod stresom, i povećava broj ćelija imunog sistema i time jača našu otpornost na različite bolesti.
Smeh smanjuje nivo kortizola i adrenalina, hormona koji se oslobađaju kada smo pod stresom, i povećava broj ćelija imunog sistema i time jača našu otpornost na različite bolesti.
Da bismo na najbolji način iskoristili povoljna dejstva kofeina, kafu bi trebalo piti između 9h30 i 11h30 pre podne. Utvrđeno je da se u to vreme snižava koncentracija kortizola u krvi i tada bi kofein mogao da ga "odmeni" time što nam pomaže da ostanemo budni i aktivni.
Pojačano opadanje kose je znak poremećaja balansa između muških i ženskih hormona, do toga dolazi najčešće usled poremećaja rada štitaste žlezde. Perut je još jedna od dosadnih boljki koja nas može zadetiti, a perut se javlja usped povišenoh nivoa kortizola, kada smo pod stresom.
Kada naše telo traži dodatne kalorije? Kada se nađemo u situacijijama velikog emotivnog ili čak fizičkog stresa, jer tada naše telo luči veće količine kortizola. Kortizol je glavni krivac naše iznenadne i povećane gladi, osećaja kada želimo da pojedemo velike količine ugljenih hidrata tj. slatkiša.