Usled nedostatka joda može se javiti hipotireoza (nedovoljno lučenje hormona tiroidne žlezde), koju karakterišu simptomi kao što su umor, loše pamćenje, neraspoloženje.
Čak dve trećine joda u organizmu nalaze se u tiroidnoj žlezdi, tako da je ovaj mineral, logično, vrlo značajan za pravilno funkcionisanje ovog organa. Tiroidna žlezda luči dva hormona...
Jod je oligoelement neophodan našem organizmu da bi pravilno funkcionisao. Ipak, pošto nije toliko prisutan u našoj ishrani, moguće je da se u nekom trenutku u životu javi nedostatak ovog važnog minerala.
Dodavanjem morskih algi u ishranu povećaćemo unos dijetetskih vlakana, antioksidansa, i minerala kao što je jod, koji je značajan za pravilno funkcionisanje tireoidne žlezde.
Beli, zeleni i crni biber dobijaju se od jedne iste biljke. Osim po aromi i boji, razlikuju se i po stepenu zrelosti. Zreo, neoljušten plod bibera ima crvenu boju.
Dnevna preporučena doza joda za odrasle iznosi 150 mcg, dok je za trudnice nešto viša i iznosi 250 mcg. Najbolji prirodni izvori joda jesu morska riba i morski plodovi.
Deca čije majke tokom trudnoće nisu unosile dovoljno joda mogu imati poteškoće u učenju šest i više godina kasnije. Australijski naučnici su u jednom istraživanju utvrdili da se ove poteškoće pre svega odnose na detetovu veštinu čitanja.
Tokom trudnoće i perioda dojenja žene bi trebalo da obrate dodatnu pažnju na unos joda, budući da je ovaj oligoelement važan za razvoj mozga deteta. Međutim, švedski naučnici su utvrdil da trudnice obično ne unose dovoljno joda.
Uz redovan i dovoljan unos joda naš metabolizam će biti regulisan, imaćemo zdrave zube, nokte i kosu. Jod će obezbediti da se fetus razvija kako treba, pa i kasnije da Vaše dete raste zdravo, da se lokomotorni aparat razvija pravilno i kvalitetno. Jod ima anti-kancerogeno dejstvo.
Kada su u pitanju namirnice u kojima se nalazi solidna količina joda to su pre svega morske i biljke i životinje. Jod ćemo naći u školjkama i mesu riba koje vole velike morske dubine, tune, jastog, haringa ali i škampi i školjke. Joda takođe ima u morskoj travi i algama., bundevi, susamu.
Nedostatak joda u organizmu može imati ozbiljne posledice. Simptomi su depresija, poremećaj pažnje, povećanje telesne mase, opstipacija i osećaj opšteg zamora. Tokom trudnoće može se desiti da se Vaša beba ne razvija u skladu sa pravilnim razvojem fetusa.
Ukoliko ne unosimo dovoljnu količinu joda ni naša štitna žlezda neće u punoj meri kontrolisati metaboličke procese već će metabolizam biti usporen, pre svega će biti usporen proces trošenja energije tj. kalorija iz hrane. Jod će isto tako pomoći sintezu kalcijuma i njegovu resorpciju.
Jod je jedan od minerala, koji je našem organizmu potreban u malim količinama kako bi naš organizam funkcionisao pravilno. Jod je izuzetno važan za normalan rast i razvoj, dok smo u periodu detinjstva i adolescencije a najveći deo joda, oko 60%, se nalazi u tiroidnim ili štitnim žlezdama.
Minerali koji su u mnogo manjoj količini potrebni našem organizmu i metabolizmu su gvožđe, mangan, bakar, jod, cink, kobalt i selen. Bez obzira na količinu koja je našem organizmu potrebna u toku jednog dana, minerale treba uvek unositi u dnevno preporučenim količinama.
Sveži plod aronije sadrži i veliki broj minerala, mangan, jod, forfor, kalcijum, kalijum, gvožđe. Sadrži veliku količinu vode i specifičan voćni sok, sorbitol. Aronija utiče na normalnizaciju nivoa triglicerida i holesterola u krvi. Aronija prevenira kardio-vaskularna oboljenja.
Mleko je veoma bogato mineralima i hranjivim materijama i preporučuje ljudima svih uzrasta. U oko 2,5dl mleka se nalazi se oko 40% dnevnih potreba za jodom, triptofanom, kalcijumom, vitaminom B2 i B12.
Mak je jedna od namirnica koju ne vole svi, ima karakterističan ukus ali i hemijski sastav. U sitnom crnom maku se nalazi mnoštvo minerala. Mak sadrži jod, mangan, magnezijum, cink i bakar.
Neobična tanka i visoka biljka koja proizvodi semenke susama je jedan od najbogatijih prirodnih izvora joda. U oko 200g susamovih semenki se nalazi čak 50% dnevnih potreba našeg organizma za jodom.