Nedavno istraživanje naučnika iz Singapura ukazalo je na povoljno dejstvo šampinjona na pamćenje. Naime, ove pečurke obiluju antioksidansima koji potpomažu održavanje kognitivnih sposobnosti kako starimo...
Danas govorimo o jednoj lekovitoj biljci koja je poznata po brojnim blagotvornim efektima po zdravlje - poboljšava cirkulaciju i tera umor, stimuliše varenje, a deluje i kao diuretik. Nedavno se pokazalo i da ova biljka podstiče pamćenje i uopšte naše kognitivne sposobnosti...
Nedavna američka studija ukazala je na značaj zelenog lisnatog povrća kao što je spanać, zelena salata i kelj kada je u pitanju prevencija demencije kod starijih osoba...
Rezultati nedavne švedske studije upozoravaju na negativan efekat stresa na mentalne funkcije. Naime, švedski naučnici su utvrdili da stres može biti uzrok ozbiljnih, hroničnih problema sa pamćenjem...
Španski naučnici upozoravaju da su deca svakodnevno izložena zagađenju vazduha koje nepovoljno utiče na razvoj pamćenja. Oni su tokom 12 meseci merili nivoe zagađenja vazduha upravo na putu od kuće do škole, a potom su testirali sposobnost pažnje i kratkoročnu memoriju kod dece...
Sindrom hroničnog umora predstavlja višemesečno stanje umora koji se ne smanjuje ni posle odmora i kojem se ne može utvrditi uzrok. Najčešće pogađa ljude u...
Škotski naučnici su utvrdili da osobe čiji posao zahteva dosta kompleksnog razmišljanja obično imaju bolje pamćenje kasnije u životu. U kompleksna zanimanja naučnici su svrstali poslove...
Koje životne navike mogu da nam pomognu da zaštitimo i poboljšamo naše pamćenje? Da bi otkrili odgovor na ovo pitanje, australijski naučnici su testirali 29.500 ispitanika.
Sledeći put kada budete imali problem da se setite nekog podatka ili detalja nekog događaja pokušajte da podstaknete pamćenje pomoću ove jednostavne tehnike.
Američki naučnici su, na osnovu istraživanja sprovedenog na miševima, utvrdili da redovno konzumiranje oraha može da uspori razvoj Alchajmerove bolesti. Koje još namirnice povoljno deluju na zdravlje mozga?
Tim iranskih naučnika utvrdio je da dnevna doza probiotika tokom 3 meseca može da poboljša pamćenje i misaone sposobnosti kod pacijenata s Alchajmerovom bolešću.
Naučnici su otkrili da jedan popularan začin može da poboljša učenje i pamćenje, i da na taj način uspori gubitak pamćenja kod osoba koje boluju od Alchajmerove bolesti.
Pomenuta holandsko-američka studija pokazala je da čak i ako usled normalnog procesa starenja dolazi do opadanja kognitivnih sposobnosti, postoji nešto što možemo da učinimo da bismo to ublažili.
U kojoj meri aktivnosti kao što su čitanje, kreativni hobiji, igranje igara i korišćenje kompjutera mogu da doprinesu očuvanju mentalnih sposobnosti u starijem dobu?
Sigurno ste više puta čuli da je dobro pustiti da neka odluka "prenoći". U ovom dobronamernom savetu ima istine - posle dobro prospavane noći organizam je odmoran što omogućuje mozgu da optimalno funkcioniše.
Istraživači smatraju da ginko biloba poboljšava misaone funkcije tako što pospešuje cirkulaciju krvi u mozgu. Kome preparati sa ekstraktom ginka mogu zaista biti od pomoći?
Rešavanje ukrštenih reči, skandinavki, sudokua i drugih zagonetki zahtevaju primenu logike i drugih misaonih sposobnosti, a kako ova zanimacija utiče na pamćenje?
Još jedna tehnika koja poboljšava pamćenje jeste pisanje dnevnika. Na ovaj način poboljšavamo pamćenje nedavnih događaja, a povremenim čitanjem zapisanih uspomena svakako ćemo ih duže pamtiti.
Prema rezultatima nedavnog istraživanja, ukoliko neki podatak želimo dobro da zapamtimo treba ga ponovimo naglas i da nekom drugom ispričamo to što želimo da upamtimo.
Proces pamćenja i "skladištenja" novih iskustava kao sećanja oduvek je bio fascinantan naučnicima. Nova studija otkriva kako nam san olakšava pamćenje novih informacija.
Kod ispitanika koji su pili 2 šolje kakaoa dnevno tokom mesec dana i koji pre eksperimenta nisu imali adekvatnu reakciju povećanja protoka krvi prilikom moždane aktivnosti primećeno je i poboljšanje na testu radne memorije.
Iako se čini da je neverovatno da zvuk pamtimo samo 4 do 8 sekundi, u pitanju je sličan slučaj kao sa pamćenjem broja telefona koji nismo zapisali, niti više puta ponovili.
Za potrebe studije kratkoročnog pamćenja, više od stotinu studenata bilo je izloženo različitim auditivnim, vizuelnim i taktilnim stimulusima i pokazalo se da se zvukovi najlošije pamte.
Koji vitamini i minerali su važni za pravilno funkcionisanje nervnog sistema? Vitamin B1 poboljšava koncentraciju, B3 pomaže u borbi protiv depresije i stresa, vitamini B5, B6 i B12 igraju važnu ulogu kod pamćenja. Nedostatak vitamina B6 i vitamina C može da dovede do depresije.
Po najnovijem norveškom istraživanju, žene imaju bolje pamćenje. Ako vaš partner često zaboravlja važne datume, rođendane, godišnjice, izgleda da on nije usamljeni slučaj.
Eksperiment o uticaju kofeina na dugoročno pamćenje omogućio je istraživačima da utvrde kako to kofein olakšava pamćenje. Naučnici su utvrdili da je grupa koja je dobijala kofein bila bolja u prepoznavanju sličnih slika zato što su se sećanja bolje konsolidovala u njihovoj dugoročnoj memoriji.
Prilikom proučavanja uticaja kofeina na dugoročno pamćenje, Dr Majkl Jasa i njegov tim podelili su učesnike u eksperimentu na dve grupe. Jednoj grupi su davali pilulu sa kofeinom a drugoj placebo, i to pet minuta pošto bi učesnici proučili niz slika.
Nedavno smo pisali o pozitivnim uticajima kofeina na koncentraciju, brzinu reagovanja i bolju koordinaciju pokreta, a danas ćemo govoriti o novijem istraživanju koje se bavilo uticajem kofeina na dugoročno pamćenje.
Naš se centralni nervni sistem sastoji od oko 40 miliona moždanih ćelija i svaka o dtih ćelija u direktnoj ili indirektnoj zavisnoj vezi sa serotoninom pa će uticani na veliki broj funkcija našeg organizma.
Svoje pamćenje možete da vežbate, pokušajte da pronadjete trikove koji će Vam odgovarati i pomoći da se lakše setite pojmova i reči. Vodite beležnicu obaveza, imena, brojeva telefona, redovno gledajte stare fotografije ili snimke i vežbajte tako dugoročno pamćenje.
Gubitak pamćenja počinje u srednjim godinama i samo napreduje kako smo stariji, a za to je najverovatnije odgovoran poremećaj prokrvljenosti mozga ali i izostanak bilo kakve intelektualne stimulacije jer se većina ljudi ne bavi mentalnim radom u trećem dobi.
Način na koji ljudski mozak pamti se može uporediti na neki način sa memorijom kompjutera. Oba sistema za memoriju mogu da primaju, prućaju i čuvaju informacije i naravno da u svim tim porcesima može doći do zbunjenosti i grešaka u reprodukciji podataka.
S obzirom na tempo života, broj informacija kojem sm oizloženi u toku dana zaboravnost nije opasan simptom ukoliko se ne ponavlja i ne produbljuje. Veliki broj obaveza i stres utiču na to da zaboravimo sitnice poput toga gde smo ostavili ključeve ili da li smo doručkovali u toku dana.