Jasno nam je da različiti delovi svinjskog mesa sadrže različite procente masti u sebi, pa tako najmanje masti sadrži krtina mesa, samo 6% ili 6g u 100g mesa. U svinjskom se mesu nalazi i mala količina zaštitne n3 masne kiseline, nalazi se veći broj nezasićenih nego zasićenih kiselina.
Ukoliko ste osoba koja pati od anemije ili nedostatka gvožđa u krvi svinjsko meso je svakako namirnica koju treba da imate u svom jelovniku. U svinjskom se mesu nalazi gvožđe koje se izuzetno lako vari a u 100g svinjskog mesa se nalazi i do 15% dnevnih potreba za ovim veoma bitnim mineralom.
U svinjskom mesu se nalazi mnoštvo vitamina, pre svega vitamin B12, čak 70% dnevnih potreba našeg organizma za ovim vitaminom u samo 100g. Vitamin D je sledeći vitamin u svinjskom mesu, koji se specifičan jer se mnogo lakše vari i apsorbuje u krv, u odnosu na neke druge namirnice.
Svinjsko meso je verovatno najrasprostranjenija vrsta mesa u celom svetu, koriste ga sve kulture, na svim kontinentima i to zbog mnogo razloga. Svinjsko meso je prirodno manje slano meso a veoma je bogato dobrim proteinima. Svinjetina je puna izuzetno kvalitetnih proteina, minerala i vitamina.
Boja tena tj. količina melanina koju imamo je genetski predisponirana osobina, ali bez obzira na to što imate tamniji ten i što Vaša koža dobro reaguje na izloženost Suncu tokom perioda leta treba da koristite kreme sa zaštitnim faktorom ukoliko boravite na otvorenom duži vremenski period.
Ne morate kupovati voćni jogurt u prodavnici, već ga vrlo lako možete sami napraviti. Kombinujte omiljeno voće sa svežim jogurtom, birajte jogurt sa manje mlečne masnoće. U jogurtu se nalaze dobre bakterije, koje će stimulisati varenje i pokrete creva, prevenirati bilo kakvu letnju infekciju creva.
Voće i povrće Vam može pomoći da lakše podnesete vrele letnje dane koji su nam stigli. Ali ne svako povrće i voće. Prvo voće na spisku osvežavajućih je limun. U 100g limuna se nalazi oko 71% dnevne potrebe vitamina C za odraslu osobu i 7% dnevne potrebe kalijuma, 1% kalcijuma i 9% magnezijuma.
Naš organizam, uz pomoć specijalizovanih centara u produženoj moždini, veoma uspešno reguliše unutrašnju temperaturu tela. Kada nam je hladno organizam mobiliše krv i šalje je u vitalne delove organizma, oko srca i u mozga. Kada nam je pak, vruće, organizam se bori perspiracijom ili znojenjem.