Ako ste tokom praznika malo preterali sa hranom i sada treba da smršate koji kilogram, jaja su prava namirnica za vas. Zahvaljujući visokom sadržaju proteina, jaja nas duže drže sitima tako da je manja verovatnoća da ćemo grickati u toku dana ili da ćemo se prejesti u vreme obroka.
Pistaći su bogati antioksidansima, kao i vitaminima B-kompleksa i mineralima poput kalijuma, magnezijuma, gvožđa, bakra i mangana. Međutim, bogati su i mastima - da li to znači da treba da se odreknete ovih ukusnih grickalica?
Sledeća grupa namirnica koju treba da unesete u svakodnevni meni jeste koštunjavo voće. Bademi mogu obezbediti i do 50% Vaših dnevnih potreba za vlaknima i to u samo 100 g ovog ukusnog koštunajvog voća. Sledeći na spisku voćki sa velikim procentom vlakana su pistaći, lešnici i pekan orasi.
Pistaći sadrže riboflavin, tiamin, niacin, folati, vitamin B6, sadrže bakar, mangan, kalijum, magnezijum, cink, selen i gvožđe. Bakra sadrži preko 100% dnevnih potreba u samo 100g, minerala koji je veoma važan za neurotransmisiju, metabolizam i stvaranje eritrocita.
Pistaći sadrže vitamin E, karotene i polifenole koji se bore protiv slobodnih radikala i štite naše ćelije od oštećenja. Jedno od jedinjenja koje se nalaze u pistaćima, gama tokoferol kog ima čak 23g u 100g pistaća, uz vitamin E se uspešno bori protiv oštećenja ćelija našeg najvećeg organa, kože.
Možda i najvažniji element koji pistaći sadrže jeste oleinska kiselina. Redovan unos ove kisleine će smanjivati nivo ukupnog ali pre svega lošeg holesterola (LDL holesterol) a u isto vreme će s epodizati nivo dobrog holesterola (HDL holesterol).
Koštunjavo voće koje zaslužuje svu našu pažnju i poštovanje su pistaći. Nepopularna cena u našoj zemlji ih ne čini namirnicom koja se nalazi u našoj mesećjom potrošačkoj kopri ali to nije razlog da s vremena na vreme sebe ne počastimo ovim zaista savršenim plodom prirode.
Zasićene masne kiseline koje sadrže koštunjave voćke imaju blagotvorno dejstvo na krvne sudove. Dovoljno je da pojedete samo 40 g koštunjavog voća dnevno i da smanjite rizik od nastanka srčanih oboljenja.
Iako većina nas misli da kikiriki pripada grupi slanih grickalica poput lešnika, oraha i pistaća, on je zapravo član porodice biljaka kojima pripadaju i sočivo i grašak. Ovaj neobični plod kikiriki drveta raste neubičajeno i uvek na isti način.