Kontakt sa virusima i bakterijama, i ostalim mikroorganizmima, svakako da nije moguće izbeći, ali kako bi uticali na to da umanjite rizik od prehlade tokom leta, dovoljno je da vodite računa o samo par stvari. Redovno perite ruke, posebno pre jela ili bilo kakvog kontakta sa usnom dupljom.
Visoke spoljašnje temperature uzrokuju da se mi znojimo više, gubimo minerale i vitamine koji se preko znoja izbacuju kroz znojne žlezde sa spoljašnjim lučenjem. Ukoliko ne nadonkađujemo izgubljenu vodu naš organizam će reagovati smanjenjem funkcija, slabim imunitetom i dehidriranošću.
Prehlada nikada nije sjajno i prijatno stanje, bilo da se ona javi u zimskom ili letnjem periodu. Zimi nam je možda lakše prihvatiti činjenicu da smo prehlađeni, jer nam tada prijaju topli čajevi i tople kupke, ali leti, prehlada je ipak za nijansu napornija.
Sve to zahvaljujuci antioksidansu anthocianinu. Antioksidanasi koji se nalaze u kori borovnice (delfinidins, pelargonidis, cianidins, malidins), pa ferulična kiselina, kafeinska kiselina, galska i druge fenolne kiseline su odlična 'terapija' za očuvanje krvnih sudova.
Borovnice sadrže vitamin K, vitamin C, vitamin E, vitamin B6, sadrže dijetarna vlakna, i mikronutrijente poput mangana, fosfora, cinka, kalijuma. Jedna borovnica sadrži čak 84% vode. Sve ovo je samo dodatni podstrek da borovnice ubrojimo u spisak namirnica koje ćemo jesti redovno.
Borovnice se danas proizvode u velikim količinama, jer su naučnici u njima pronašli savršen spoj minerala i vitamina, vlakana i vode. Borovnice se koriste za pravljenje velikog broja proizvoda, pekmeza, marmelada, sokova, kolača, ali jedini pravi način da se one konzumiraju jeste da ih jedete sveže.
Borovnice su bobičavo voće kao i kupine, maline i ribizle, pa i sve popularnija aronija. Borovnice su najbolje kada se konzumiraju sveže, u periodu kada su zrele, u periodu leta, jer se termičkom preradom ili jednostavnim zamrzavanjem gubi velika količina nutritivnih materija.