Med se najčešće preporučuje kao prirodno sredstvo za jačanje imuniteta i ublažavanje simptoma prehlade, ali zanimljivo je da ovaj pčelinji proizvod povoljno deluje i na nivoe lipida u krvi...
Nedavna studija ukazala je na još jedan faktor rizika za kardiovaskularne bolesti. Naime, nedostatak sna ili san lošeg kvaliteta povećava rizik od ateroskleroze...
Da biste smanjili rizik od kardiovaskularnih oboljenja, trebalo bi da u ishranu uključite što više namirnica biljnog porekla. Kako ova hrana može da unapredi kardiovaskularno zdravlje?
Nedavna studija švedskih naučnika pokazala je da bi lutein iz zelenog lisnatog povrća mogao da ublaži zapaljenske procese koji se javljaju kod ateroskleroze.
Kajsije obiluju nutrijentima za koje su istraživanja pokazala da smanjuju probleme sa vidom koji nastaju usled starosti. Reč je o ksantofilima i karotenoidima, među kojima je i lutein koji smanjuje rizik od nekih očnih bolesti.
Kada smo pod stresom, tj. kada je aktiviran "bori se ili beži" mehanizam, taj isti stres koji izazvao ovu reakciju šalje signale našem imunom sistemu i pojačava se proizvodnja leukocita.
Blitva je odličan izvor antioksidativnih vitamina kao što su vitamini A, C i E, koji štite naš organizam od oksidativnog stresa. Blitva sadrži i druge antioksidanse kao što su pojedini flavonoidi i karotenoidi.
Nar sadrži specifične sastojke, punikalagine, koji imaju dominantnu ulogu kada je reč o antioksidativnom dejstvu ovog voća. Punikalagini se nalaze samo u naru.
Mandarine su bogate i drugim fitohemikalijama koje pomažu u prevenciji kancera i ublažavanju zapaljenja, a takođe ispoljavaju i neuroprotektivno dejstvo.
Čaj od crvenog grma može pomoći u prevenciji visokog krvnog pritiska. Rooibos takođe sadrži polifenole koji sprečavaju nastanak zapaljenja i smanjuju rizik od nastanka ateroskleroze.
Lešnici predstavljaju odličan izvor magnezijuma - u 100 g lešnika ima 163 mg ovog minerala (46% preporučene dnevne doze). Ovim mineralom su bogate i semenke bundeve i susama, bademi i mahunarke.
Grožđe sadrži resveratrol, kvercetin i katehine, flavonoide za koje se pokazalo da sprečavaju oksidaciju LDL holesterola i pomažu u regulisanju nivoa HDL i LDL holesterola u krvi.
Brojna istraživanja potvrdila su da maslinovo ulje sadrži razne antioksidanse i antiinflamatorne sastojke koji smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti, depresije, demencije, pa čak i gojaznosti.
Paprike obiluju flavonoidima i karotenoidima za koje se smatra da nas štite od oštećenja nastalih dejstvom slobodnih radikala. Pomenuti fitunutrijenti na taj način doprinose zdravlju kardiovaskularnog sistema.
Tikvice sadrže nutrijente koji pomažu u održavanju zdravlja kardiovaskularnog sistema. Najpre je to kalijum, važan mineral koji pomaže u snižavanju krvnog pritiska.
Sveži ananas je jedini poznati izvor bromelaina, enzima za koji se smatra da ublažava zapaljenja, pomaže kod bola u zglobovima, artritisa i inhibira rast tumora.
Jagode sadrže antocijanine, flavonoide koji mogu da umanje rizik od srčanog udara, kao i kvercetin kome se pripisuju značajna antiinflamatorna svojstva.
Manjak magnezijuma povećava rizik od zapaljenja u organizmu, naročito kada je u pitanju kardiovaskularni sistem. Ukoliko je u telu nivo magnezijuma nizak, smanjuje se i metabolizam lipida i povećava se krvni pritisak što nepovoljno deluje na arterije i može da izazove aterosklerozu.
Zeleni čaj ubrzava metabolizam pa dolazi do smanjenja telesne mase, što doprinosi smanjenom opterećenju kardiovaskularnog sistema i boljoj fizičkoj kondiciji. Samim tim smanjuje se mogućnost nastanka ateroskleroze i doprinosi boljem stanju cirkulatornog sistema.
Ako pojedete 25g umereno slatke čokolade postićićete isti efekat kao da ste popili 80mg aspirina. Poznato je da se aspirim savetuje osobama koje imaju aretosklerotične promene na krvnim sudovima, ali ovo istraživanje svakako nudi bolju i prirodniju vrstu leka, koji je uz sve i vrlo ukusan.
Jednostavnom analizom krvi možemo utvrditi vrednosti ova dva lipidna parametra, a u cilju snižavanja vrednosti holesterola u svakodnevni jelovnik moramo uključiti fitosterole iz kukuruza, soje, lanenog semena i graškastog povrća.
Ukoliko imate sklonosti ka stvaranju ateroskleroze ili je već imate, jednostavnom promenom jelovnika možete sebi najviše pomoći. U saradnji sa svojim lekarom promenite par stvari u svojoj ishrani i budite sigurni da ćete postići odlične rezultate.
Širom sveta, ali i u našoj zemlji, srčana oboljenja su na prvom mestu liste o smrtnosi ljudi. Znači li to da svi imamo iste razloge i iste rizike od nastanka srčanih oboljenja? Naravno da ne, ali pored urođenih srčanih mana, glavni razlog za nastanak kardiovaskularnih oboljenja je ateroskleroza.
Dokazano je da svi agrumi imaju vrlo bitnu ulogu u prevenciji kardiovaskularnih oboljenja, prvenstveno zbog činjenice da agrumi svojim sastavom, folatima, preveniraju povišene količine triglicerida i lošeg holesterola u krvi i na taj način štite krvne sudove od ateroskleroze.
Sa puno razloga su banane jedno od omiljenih vočnih poslastica u svetu. Ali nisu samo ukusne već i odličan izvor hranjivih materija, kalijuma i vitamina B6. U samo jednoj banani srednje veličine ima oko 450g kalijuma što znači da nas štiti od ateroskleroze krvnih sudova i oboljenja srcanog mišića.