Posmatranje mora, jezera ili reka mogao bi da bude jednostavan i prirodan način borbe protiv svakodnevnog stresa i napetosti, anksioznosti i depresije.
Aktivni sastojci koje matičnjak sadrži deluju opuštajuće na mišiće, kao i na nervni sistem. Različite studije pokazale su da matičnjak pomaže u stanjima uznemirenosti, depresije kao i kod...
Činjenica je da nas kafa ujutru razbuđuje i poboljšava koncentraciju u trenucima kada postajemo pospani. Za ovaj efekat je zaslužan kofein koji izaziva lučenje kortizola, hormona stresa.
Košmarni snovi ali i nesanica mogu biti simptomi anksioznosti. Osećaj nemira, utisak da negde kasnite, da ste nešto zaboravili da uradite, pritisak i stezanje u grudima, nedostatak vazduha, ubrzan rad srca, svaki od ovih simptoma se može javiti i samo potvrditi da patite od anksioznog poremećaja.
Razlikuje se više anksioznih poremećaja, najčešći su ipak post-traumatski stres, opsesivno kompulsivni poremećaj, socijalni anksiozni poremećaj, specifične fobije i najčešći generalizovani ili opšti anksiozni poremećaj.
Anksioznost je normalna psihofizička promena ličnosti koju svi iskusimo nekada tokom života, jer ćemo se izuzetno stresno osećati ukoliko je pred nama neki veliki životni problem, neka neizvesna situacija, polaganje ispita, selidba, smrt drage osobe.
Kamilica ili u narodu često nazivana bela rada, je lekovita biljka karakterističnog izgleda, žutog srednjeg dela cveta i laganih belih latica. Kamilica je biljka koja, po najnovijim istraživanjima, ima dejstvo najsličnije dejstvu lekova iz grupe nesteroidnih antireumatika..
Bez obzira koliko dugo patite od anksioznosti i šta je to što je izaziva, najbolji način da se suočite sa svim problemima koje imate jeste kombinacija terapija i dobra i otvorena saradnja sa psihologom ili psihijatrom.
Anksiozni poremećaj može biti izazvan brojnim faktorima, promenom posla, promenom grada ili države u kojoj živite, promenom životnih navika, razvodom braka ili ga može izazvati smrt drage i bliske osobe.
Ubrzani rad srca ili tahikardija, slabost u mišićima ili napetost, umor, mučnina, bol u grudima, nedostatak vazduha, bolovi u stomaku, glavobolja su simptomi koji ukoliko se pojave ili ponavljaju tokom kratkog perioda su svakako alarm koji Vas mora odvesti kod lekara.
Jedan od čestih simptoma anksioznog poremećaja je svakako panični napad. Obično se dešava kao reakcija na nepredvidjenu situaciju sa kojom osoba nije u stanju da se psihički u trenutku izbori pa dolazi do hiperventilacije, magljenja vidnog polja, vrtoglavice, plača i osećaja opšte panike.
Više nego ikada se poslednjih desetak godina priča o anksioznosti. Anksioznost je normalna pojava, normalna reakcija organizma i emotivnog dela ličnosti na kakvu stresnu situaciju. Ali se sve veći broj ljudi javlja lekaru sa simptomima koji posle pregleda i anamneze i dobijaju zvaničnu dijagnozu.