Kukuruz čuva naše srce ali nas štiti i od maligniteta
U kukuruzu se nalaze dobre masti i dobra ulja, fitosteroli koji regulišu krvni pritisak i čine da naše srce bude jako i zdravo. Kukuruz sadrži i gvožđe, bakar, mangan, fosfor, magnezijum ali i vitamin E. Kombinacija minerala, vitamina i vlakana prevenira rak debelog creva.
Želite vlakna, kukuruz je prava namirnica za Vas
Kukuruz sadrži veliki broj vlakana, rastvorljivih i nerastvorljivih, pa je konzumiranje kukuruza, bolo pečenog, kuvanog ili kuvanjem brašna dobijenog od kukuruza, uvek dobra stvar za Vaš organizam. Vlakna su neophodna našim crevima kako bi pravilno funkcionisala.
Započnite daj obrokom napravljenog od krupnog brašna kukuruza
Ako se sećate ovog jednostavnog jela i ukoliko ga i danas volite, treba da znate da je palenta izuzetno zdrav obrok kojim možemo počastiti svoj gastro-intestinalni sistem. Grubo ili potpuno sitno mleveno zrno kukuruza je lakše za varenje a pruža nam istu količinu nutritivnih vrednosti kao puno zrno.
Kukuruz kao jedna od najrasprostranjenijih žitarica
Iako se u najvećem procentu kukuruz javi u žutoj boji, on može biti i ljubičasti, crveni ili crni. Boja ne utiče mnogo na nutritivna svojstva ove biljke koju koristimo možda i svakodnevno. Danas se najčešće proizvodi slatki kukuruz, bogat vitaminima B kompleksa ali i bogat šećerom.
Ukusna čokolada puna vlakana dobih za Vaš organizam
Pored velike količine magnezijuma i flavonoida i to vrstu flavonoida koji se mogu samo naći u zrnima kakaoa, kakao koji sadrži 70% kakao udela sadrži preko 110% dnevnih potreba organizma za vlaknima u samo 100 g. Ali i manja količina crne čokolade i kakaoa utiče na sniženje krvnog pritiska.
Grickajte koštunjavo voće u toku dana
Sledeća grupa namirnica koju treba da unesete u svakodnevni meni jeste koštunjavo voće. Bademi mogu obezbediti i do 50% Vaših dnevnih potreba za vlaknima i to u samo 100 g ovog ukusnog koštunajvog voća. Sledeći na spisku voćki sa velikim procentom vlakana su pistaći, lešnici i pekan orasi.
Žitarice su najbogatiji izvor vlakana u prirodi
Najveći procenat vlakana naravno sadrže žitarice, pšenica, riža, posebno integralna, kukuruz, ovas i heljda. Uz veliki procenat dijetetskih vlakana ove žitarice sadrže i magnezijum, vitamine B kompleksa, gvožđe i od 6% do 99% dnevnih potreba organizma odrasle osobe procečne težine za vlaknima.
Zbog čega su dijetarna vlakna važna za naš organizam?
Mnogo smo puta pisali i nutritivnim vrednostima raznih namirnica, mlečnih proizvoda, povrća i voća, žitarica ili koštunjavog voća, ali koliko zapravo znate o dijetarnim vlaknima? Zbog čega je potrebno da ih unosimo u velikoj količini da bi naš gasto-intestinalni sistem funkcionisao pravilno?

