Promenite svoj režim ishrane na taj način da on obuhvata ovas ili ovsene pahuljice, proso za ljudsku ishranu, kus-kus, ječam, kinou i druge vrste žitarica koje ne sadrže gluten. Ove se žitarice ne stvaraju skokove šećera kao druge žitarice ili namirnice u kojima dominiraju ugljeni hidrati.
Omega 3 masne kiseline moraju postati osnovne materije koje kroz hranu unosite u toku dana ako ste u kakvom periodu depresivnog poremećaja ličnosti. Naravno da to ne znači da druge osobe ne treba da unose ove sjajne kiseline, naprotiv.
U svim zemljama gde je riba i proizvodi od ribe dominantna namirnica u jelovniku pokazalo se da je stopa depresivnih stanja neverovatno niska. Najnovija istraživanja su pokazala da riblje ulje u velikoj meri smanjuje simptome depresije, psihoza i bipolarnog poremećaja ličnosti.
Magnezijum je veoma bitan u ishrani kada patimo od depresije. Jedite lešnike, orahe, bademe, kikiriki, semenke bundeve i semenke suncokreta. Magnezijum koji se nalazi u koštunjavim voćkama utiče na proizvodnju serotonina koji je glavni i odgovorni za naše dobro raspoloženje.
Započnite dan omletom od svežih kokošijih jaja, jer ćete tako u svoj organizam uneti solidnu količinu vitamina iz B kompleksa i proteina. Vitamin B, posebno vitamin B6 i B12 utiču na fiziološke procese koji čuvaju naše neurotransmitere u mozgu koji su zaduženi za naše dobro razpoloženje.
Kada se utvrdi dijagnoza depresivnog stanja to nije razlog da to krijete od drugih. Ukoliko se depresija dijagnostikuje danas postoje razni načini za lečenje depresije i za ponovni povratak u normalan život bez patnje. Ali ako se depresija ne leči, ona može postati bolest koja ugrožava život.
I nakon uspostavljanja dijagnoze, depresija se kod većine ljudi ne leči pravilno. Kako je depresija, kao mentalna bolest, nedovoljno objašnjena samom pacijentu, tako sam pacijent nema dovoljno informacija o lečenju. Preko 50% pacijenata dobija medikamentoznu terapiju, bez dodatne psihoterapije.
Najčešći uzroci depresije su: pred-menustrualne i postnatalne hormonalne promene, hormonalni nedostaci (kao što su poremećaji štitne žlezde), bubrežna oboljenja ili bolesti jetre, nedostatak prirodnog svetla tokom zime kod osetljivih ljudi, alkoholizam, ovisnost o drogama..