Nedovoljno sna nepovoljno utiče na konsolidovanje sećanja i formiranje novih veza u mozgu. Tokom istraživanja je utvrđeno da se neuroni motornog korteksa koji su aktivni tokom učenja (budnog stanja) ponovo aktiviraju tokom dubokog sna, a nedostatak sna to remeti.
San pomaže nervnim ćelijama da na kracima dendrita formiraju veze koje mogu da pojačaju dugoročno pamćenje. Različite vrste učenja formiraju sinapse na različitim granama istih neurona. Iako nam izgleda kao da sve staje tokom spavanja, naše ćelije ne miruju.
Nova američka studija pružila je dokaze o tome kako san pomaže u utvrđivanju i jačanju novih sećanja. Kada odspavate posle učenja u mozgu se dešavaju specifične strukturalne promene - pre svega uspostavljanje novih veza između ćelija u mozgu tako da one mogu bolje da razmenjuju informacije.
Naučnici sa Medicinskog fakulteta u Beču proučavali su mehanizme alergije na polen breze i rezultate su objavili u časopisu Journal of Biological Chemistry. U laboratoriji su proizveli alergen koji postoji u polenu breze - reč je o proteinu nazvanom Bet V 1 (Betula Verrucosa).
Za povoljne efekte po zdravlje nije dovoljno samo više da vežbamo, već i da nam ta fizička aktivnost bude prilagođena, da bi bila blagotvorna po našu fizičku formu. Dosadašnje preporuke lekara odnosile su se na dužinu vežbanja tokom nedelje a ne toliko na tip aktivnosti kojima treba da se bavimo.
Tokom 16 nedelja ispitivanja, jedna grupa nije imala bitnije fizičke aktivnosti, druga grupa je 4 puta nedeljno praktikovala intenzivne vežbe otpora, dok je treća grupa imala raznovrstan program vežbi - kardio aktivnosti, vežbe istezanja (joga, pilates) i vežbe izdržljivosti.
Prema novoj američkoj studiji raznovrstan program fizičkih aktivnosti pokazao se kao efikasniji način za gubljenje viška kilograma od intenzivnog vežbanja. Dosadašnje preporuke lekara bile su 150 minuta umerene fizičke aktivnosti nedeljno ili 75 minuta intenzivnih aktivnosti.