Studija švedskih istraživača imala je za cilj da ispita kako godišnje doba i dan u nedelji mogu da utiču na šanse za pojavu srčanog udara. Autori studije analizirali su podatke preko 156.000 slučajeva srčanog udara zabeležnih u bolnicama tokom 7 godina. Ispostavilo se da...
Da biste smanjili rizik od promrzlina, kardiovaskularnih događaja, respiratornih infekcija i drugih nepovoljnih efekata hladnoće, bilo bi dobro da se pridržavate nekih osnovnih preporuka.
Izbegavanjem pojedinih situacija i navika može se ublažiti ili sprečiti pojava simptoma koji se obično javljaju kod osoba koje imaju (pre)osetljivu kožu.
Prelom kosti je jedna od najčešćih zimskih povreda. Kost će se prelomiti tj. do frakture kosti će doći kada dođe do prekida kontinuiteta kosti, obično usled delovanja sile koja je mnogo veća od same elastičnosti kosti.
Taman kada smo se navikli na prijate temperature ove zime, došao je novi talas snega i ledenog doba i naš organizam se opet morao navikavati na nove uslove. Iako je prehlada akutno zapaljenje, ona zna da se prolongira nepravilnim lečenjem i da se zakomplikuje ukoliko se ne lečimo na vreme.
Stigao nam je opet sneg i skoro pa je neizbežno tokom hladnih dana osećati veću potrebu za hranom, posebno takozvanom jakom hranom, tj. bogatom proteinima. Zima, led i hladni snežni omotač menjaju našu šemu hoda pa se samim tim više i zamaramo kada boravimo napolju.
Činjenica je da je tokom zime dosta teže pronaći neke sveže namirnice, posebno kada su u pitanju povrće i voće, ali ipak one namirnice koje možemo naći na pijaci ili kod lokalnog prodavca povrća mogu postati pravi vitaminski eliksir.
Period jeseni i zime nije samo poznat po niskim temepraturama u našoj zemlji, več i po velikom broju slavlja i praznika kada se obično ne jede baš tako zdrava hrana. Zato pre ovih praznika, ali i posle njih, preduzmite nešto što će Vašem organizmu prijati.
Proizvodnja pistaća je ozbiljan posao koji zahteva strpljenje, jer treba da prođe i do 10 godina da jedna plantaža pistaća da maksimum plodova. Ali ovi plodovi su vredno čekanja, jer u sebi sadrže idealan sastav ulja, minerala i vlakana.
Veoma niske temperature, vetar ali i visoke temperature znaju da poremete normalnu masnu ravnotežu naše kože, posebno kože stopala i ruku koji su anatomski uskraćeni, ne poseduju veliki broj lojnih žlezda kao ostatak tela.
Suva koža je znak da se u našem organizmu ne nalazi dovoljna količina vode i da lojne žlezde u koži ne proizvode dovoljno sebuma, prirodne masnoće koja našu kožu štiti od svih faktora u spoljašnjoj sredini pa i od atmosferskih prilika.
Više nego ikada u zimskom periodu našoj koži treba nega. Koža je najveći ljudski organ koji zahteva potpunu usklađenost metaboličkih procesa i sasvim je logično da se tokom perioda zime i niskih temperatura koža suočava sa simptomima poput crvenila, suvoće, ispucalosti ali i bola.
Najčešći period godine kada se možemo prehladiti jeste upravo zima iako se odrasle osobe mogu prehladiti i do dva puta godišnje po nekim statistikama. Deca pak se mogu prehladiti više puta u toku godine ali samo zbog toga što još nisu stekla imunitet na određene viruse koji nas okružuju.
Sasvim je jasno da ćemo u periodu zime trošiti veći broj kalorija ukoliko smo fizički aktivni napolju pa zato moramo voditi računa o namirnicama koje unosimo. Tople supe, variva, meso, kuvano povrće i voće, sirevi i mlečni proizvodi su uvek odličan izbor za sve fizičke izazove u periodu zime.
Naš organizam je neverovatno inteligentan i u momentima niskih temperatura tokom perioda zime ima moć da kontrakuje sitne krvne sudove na periferiji i krv iz njih šalje u centralni deo našeg tela. Zbog ovoga su nam često hladne ruke i noge.
Veoma niske temperature vazduha tokom simskog godišnjeg doba naravno nisu temperature na kojima ljudski organizam može da funkcioniše najefikasnije. Izborom prave odeće možemo pomoći našem telu. Nosite vuneni donji veš, vunene čarape, vunene pantalone i džempere.
Konačno je u naše krajeve stigla prava zima, zima kakvu pamtimo iz detinjstva, sneg od kog možemo praviti figure i grudve. Niske temperature koje čine naše noseve, ruke i noge da se smrznu kako bi osetili onaj prelepi osećaj zagrevanja kada uđemo u toplu prostoriju.
Poznato je da je zimski period veoma plodonosan za infekcije, bilo viruske ili bakterijske, ali i veliki broj zaraznih oboljenja. Zauške su jedno od tih oboljenja. Zauške su posledica viruske infekcije organizma i prenose se direktnim kontaktom sa obolelom odobom ili kapljičnim putem.
Svi ljubitelji zimskih sportova se svake zime raduju snegu i ledenim periodima. Iskusni skijaši koji skijaju barem jednom godišnje su obično u toku sa svim novinama u ovom zimskom sportu ali šta je sa onima koji tek počinju da se interesuju za skijanje?
Najveći broj preloma je zatvoreni tip povrede, bez narušavanja integriteta kože pa će jedini znak preloma kosti biti jak bol i vrlo često promena izgleda ekstremiteta ili kosti koja je slomljena. Ubrzo će nastati i reaktivni otok oko preloma.
Niske temperature, sneg, snažni i hladan vetar veoma lako mogu obeshrabriti svakoga ko želi da se bavi nekim sportom napolju. Ipak, više nego ikada, zimi je potrebno da se bavimo nekim sportom. Odaberite neki od zimskih sportova, pešačenje po snegu, skijanje, sankanje, ili veoma popularno klizanje.
Postoji dosta toga što možete da promenite u svom svakodnevnom jelovniku i životnim navikama ali najsigurniji način da svoju liniju zadržite tokom zimskog perioda jeste da pijete vodu. Rasporedite barem 1,5 litara vode tokom celog dana i Vaš organizam ce biti veoma zahvalan.
Poznato nam je da tokom zime naš organizam radi drugačije nego tokom letnjeg perioda. Ograničeni smo u određenoj meri arhitektonskim preprekama izazvanim snegom i nesigurnim površinama za hodanje, ali i samom niskom temperaturom koja je neizbežni deo zime.
Period zime donosi sa sosbom imanje fizičke aktivnosti a to može u velikoj meri uticati na Vaše osnovno oboljenje. Redovno uzimajte prepisanu terapiju i, ukoliko Vam je dozvoljeno, vežbajte svaki dan barem 20 minuta tokom jutarnjeg i popodnevnog dela dana.
Ljudski organizam najbolje funkcioniše sa unutrašnjom temperaturom tela od 36,5 stepeni, a to je veoma teško postići tokom perioda zime pa moramo voditi računa kada smo na hladnoći, da smo uvek prikladno i toplo i udobno obučeni.
Ako niste aktivan sportista onda pronađite sport ili aktivnost koja će Vam biti dovoljno zanimljiva i koja će Vas stimulisati da izađete iz kuće i provedete vreme fizički aktivni. Ako pak niste ljubitelj aktivnosti na snegu onda se naravno svojim fizičkim zdravljem možete baviti u sali za vežbanje.
S obzirom da se sve funkcije organizma bivaju usporene kada nemam dovoljno fizičke aktivnosti, automatski znamo da će zima sa sobom doneti i usporavanje metabolizma a samim tim i smanjeni imuni odgovor. Bez obzira na zimu, u toku dana treba da unesete barem 2 litre vode.
Ukoliko želite da svoje zdravlje držite pod kontrolom i da utičete na prevenciju raznih oboljenja koja se javljaju tokom zimskog perioda onda morate pre svega voditi računa da se preko zime ne ugojite. Kilogram do dva je podnošljivo ali sve preko te brojke može u velikoj meri ugroziti zdravlje.
Ljudski organizam se tokom zime menja, drugačije funkcioniše, usporava metabolizam, čuva masne naslage jer provodimo mnogo više vremena u zatvorenim prostorijama. Zima izaziva snanjivanje količine vitamina D u organizmu.
Najbolji način da stimulišete imuni odgovor svog organizma jeste da pijete domaće čajeve. Čaj od šipurka je čaj koji sadrži najveću količinu vitamina C koji je najsnaćniji prirodni antioksidans koji garantuje zdrav i funkcionalan organizam.
Vodite računa, možda i više nego obično, o tome koliko vode popijete u toku dana. Voda je neophodan sastojak svakog dana i potrebno je uneti bar 5 čaša vode dnevno kako bi svi metabolički procesi funkcionisali i kako bi naša koža i kosa ostale zdrave.
Nikad više nego tokom zime našem organizmu nije potrebno kretanje, pa makar i blaga šetnja oko kuće ili gradskog kvarta pojačaće cirkulaciju, stimulisati disajne organe i stimulisati srčani rad.
Zima je uvek zanimljiv period godine, jer ga karakterišu progresije degenerativnih oboljenja, pojačavanej simptoma raznih oboljenja, grip ali i prehlada. Prehlade ili influence su najčešći oblik akutnih stanja tokom zimskog perioda i zahvataju podjednako sve ljude.
Zima je veoma nepovoljan period godine za sve one koji pate od glavobolja, niske temperature i manjak fizičke aktivnosti mogu samo doprineti povećanju bolova. Zato tokom zimskog peiroda moramo vodite računa o tome kako smo obučeni kada smo napolju.