Ukoliko zbog straha izbegavamo da odemo na posao ili komuniciramo sa ljudima i ukoliko takvo stanje traje duže od 6 meseci onda je vreme za ozbiljno lečenje. Fobije se leče kombinacijom bihevioralne kognitivne terapije, medikamenata i preventivnim psiho-savetovanjem.
Normalno je da smo nervozni pred putovanje avionom ali to prerasta u fobiju samo ukoliko zbog straha zapravo i ne odputujemo avionom kada to moramo učiniti. Normalno je da se uplašimo kada vidimo besnog psa, ali to prerasta u fobiju ako izbegavamo parkove jer mislimo da ćemo videti psa.
Paukovi su ipak na prvom mestu. Insekti, zmije i miševi izazivaju vrlo često nerealne fobije kod velikog broja ljudi. Fobija će se najverovatnije stvoriti oko 10te godine života, duplo češće kod žena i vrlo često uslovljena vaspitavanjem i roditeljskim navikama tokom odrastanja ili vaspitavanja.
Socijalne fobije u koje spadaju strah od javnog govora, strah od kontakta sa ljudima i sl., onda agorafobija koja predstavlja strah od boravka u spoljašnjoj sredini i u treću grupu spadaju specifične fobije u koje spadaju svi strahovi izazvani nekim predmetom, živim bićem, situacijom.
Fobije se definišu kao intenzivan strah koji je neretko zapravo irealan. Najčešće fobije ili veliki strahovi su vezani za zatvoren ili otvoren prostor, insekte, visinu, vožnju koima, gmizavce ili fobije od igala. Fobije su strahovi koji su karakteristični za period detinjstva.
Fibromialgija je sindrom koji se uspešno leči i kontroliše kombinovanom primenom medikamentozne terapije, fizikalne terapije, psihoterapije, relaksirajućim masažama i na kraju pravilno doziranim fizičkim angažovanjem.
Bol će povećati nagla promena vremena, stres, anksioznost pa čak i fizička aktivnost. Ukoliko ovo stanje potraje može doći do pojave depresije, sindroma hroničnog zamora, insomnije, poremećaja u koncentraciji, smanjenom obimu pokreta zglobova i pojave tenzionih i migrenskih glavobolja.
Fibromialgija se karakteriše pojavom bola u mišiću, bolnih tačaka duž tela mišića. Bol koji se oseti je nekada iznenadan, jak, oštar, kao udarac oštrim predmetom i bol će se pojačati ukoliko se bolni mišić više istegne. Gorući bol, grčenje mišića i glavobolja je ono što tera nekoga da potraži pomoć.
Tačan uzrok nastanka fibromialgije nije utvrđen,ali neki od činioca koji mogu povećati rizik od nastanka fibromialgije su svakako stanje povećanog emotivnog stresa, fizičke povrede, patološki odgovor na bol, infekcije, poremećaj ritma spavanja ili kakva profesionalna bolest.
Našim mišićima, kao i svakom drugom organu u našem telu, je potreban odmor, i kada ne odmorimo dovoljno naše mišiće dolazi do niza patoloških metaboličkih procesa unutar samog tkiva mišića i razvoja bolnog sindroma pod nazivom fibromialgija. Fibromialgija se može definisati kao bolno stanje mišića.