Grupa oboljenja koja se nalaze na prvom mestu po učestalosti u našoj zemlji je upravo kardiovaskularana oboljenja koja obuhvataju i mlade ljude, ljude srednjih godina tako da je veoma mali broj ljudi koji sa 65 godina starosti nema neku od terapija za srčani mišić.
Iako je svako ljudsko biće jedinka za sebe, i imamo različite genetske, anatomske ili pk patološke predispozicije, krvni pritisak treba biti uvek u granicama normale, tj 120 sa 80. Maksimalni pritisak na arterije treba biti do 120 a tokom dijastole do 80.
Krvni pritisak je jedan od vitalnih znaka kojim se kontroliše opšte stanje organizma i verovatno smo svi barem jednom izmerili krvni pritisak, pa makar u okviru nekog sistematskog pregleda. Merenje krvnog pritiska se radi i u sklopu osnovnih analiza koje se vrše tokom lekarskog pregleda.
Egzokrina uloga pankreasa se ogleda u lučenju enzima. Za razliku od Langerhansovih ćelija, druga vrsta ćelija koja čini pankreas stvara enzime i pankreasnu tečnost. Ovih digestivnih enzima ima više: tripsin, čimotripsin, pankreasna lipaza, pankreasna emilaza.
Endokrina uloga pankreasa se ogleda u stvaranju i lučenju insulina. Hormon stvara par miliona generalizovanih ćelija koje se nazivaju i Langerhansove ćelije, i to 4 vrste ćelija. Ova kolekcija gusto zbijenih ćelija je obmotana kapilarnom mrežom koja je u direktnoj vezi sa venama.
Pankreas je velika žlezda, može biti dug i preko 15 cm. Pankreas stvara nekoliko veoma važnih hormona, insulin, glukagon, somatostatin i pankreasne polipeptide i digestivne enzime koji pomažu lakše varenje i kvalitetniju absorpciju hranjivih stvari iz namirnica.