Oboljenja srčanog mišića su veoma česta
Grupa oboljenja koja se nalaze na prvom mestu po učestalosti u našoj zemlji je upravo kardiovaskularana oboljenja koja obuhvataju i mlade ljude, ljude srednjih godina tako da je veoma mali broj ljudi koji sa 65 godina starosti nema neku od terapija za srčani mišić.
Pritisak varira ali ipak postoje referentne vrednosti
Iako je svako ljudsko biće jedinka za sebe, i imamo različite genetske, anatomske ili pk patološke predispozicije, krvni pritisak treba biti uvek u granicama normale, tj 120 sa 80. Maksimalni pritisak na arterije treba biti do 120 a tokom dijastole do 80.
Krvni pritisak kao jedan od vitalnih znaka
Krvni pritisak je jedan od vitalnih znaka kojim se kontroliše opšte stanje organizma i verovatno smo svi barem jednom izmerili krvni pritisak, pa makar u okviru nekog sistematskog pregleda. Merenje krvnog pritiska se radi i u sklopu osnovnih analiza koje se vrše tokom lekarskog pregleda.
Pankreas stvara i enzime i rastvore za lakše varenje
Egzokrina uloga pankreasa se ogleda u lučenju enzima. Za razliku od Langerhansovih ćelija, druga vrsta ćelija koja čini pankreas stvara enzime i pankreasnu tečnost. Ovih digestivnih enzima ima više: tripsin, čimotripsin, pankreasna lipaza, pankreasna emilaza.
Specifične ćelije pankreasa stvaraju insulin
Endokrina uloga pankreasa se ogleda u stvaranju i lučenju insulina. Hormon stvara par miliona generalizovanih ćelija koje se nazivaju i Langerhansove ćelije, i to 4 vrste ćelija. Ova kolekcija gusto zbijenih ćelija je obmotana kapilarnom mrežom koja je u direktnoj vezi sa venama.
Velika žlezda koja luči hormone i enzime
Pankreas je velika žlezda, može biti dug i preko 15 cm. Pankreas stvara nekoliko veoma važnih hormona, insulin, glukagon, somatostatin i pankreasne polipeptide i digestivne enzime koji pomažu lakše varenje i kvalitetniju absorpciju hranjivih stvari iz namirnica.

