Da bi se potvrdila efikasnost nekog leka, neophodno je da se prilikom kliničkih ispitivanja pokaže da je on delotvorniji od placeba (medikamenta sa neutralnim dejstvom) koji se daje kontrolnoj grupi.
Placebo je supstanca koja nema nikakvo farmakološko svojstvo, ali se prepisuje kao bilo koji lek. Ako pacijent odreaguje pozitivno na ovakvo "lečenje", došlo je do placebo efekta.
Šizofrenija se javlja podjednako kod muškaraca i žena, jedino što se kod muškaraca može javiti nešto ranije u životu. Takođe, osobe u čijoj užoj porodici postoje šizofreni poremećaji imaju 10% šanse da i one obole, ali ovo, naravno, ne znači sigurno obolevanje.
Koji su glavni i najčešći simptomi šizofrenih poremećaja? Da bi lekar mogao da pacijentu prepiše odgovarajuću terapiju neophodno je da bude upoznat sa svim prisutnim simptomima.
Šizofrenija je hronični mentalni poremećaj koji pogađa oko 1% stanovništva. SImptomi se prvi put pojavljuju između 15. i 30. godine živote, mada se mogu javiti i kasnije u životu, kao i u detinjstvu (vrlo retko).
Lečenje sindroma iritabilnog kolona je dugotrajan proces i podrazumeva promene u ishrani i medikamente koje prepisuje lekar u svrhe ublažavanja neprijatnih simptoma u probavnom traktu.
Simptomi sindroma iritabilnog kolona najizraženiji su posle obroka, naročito u stresnim periodima. Najčešće su to bolovi u stomaku koji mogu trajati i po nekoliko sati.
Sindrom iritabilnog kolona spada u funkcionalne poremećaje rada debelog creva i tokom vremena ovaj sindrom je stekao različite nazive - iritabilni kolon, spastični kolon, mukozni kolitis, nervozna creva, itd.
Do nedostatka vitamina D može da dođe usled nedovoljne izloženosti sunčevoj svetlosti, slabog unošenja kroz ishranu tokom dužeg perioda, kao i zbog problema sa bubrezima ili sa digestivnim traktom.
Da biste organizmu obezbedili dovoljno vitamina D preporučuje se kratkotrajno izlaganje suncu u toku dana (najviše nekoliko minuta ako ne koristite losione sa UV faktorom).
Copyright ©2002- Doktor.rs