Dlačice koje se nalaze na listovima i stabljici koprive u dodiru sa kožom ubacuju hemikalije kao što su acetilholin, histamin i mravlja kiselina što izaziva žarenje.
Danas govorimo o koprivi, jestivoj i lekovitoj biljci koju bi trebalo češće da koristimo u ishrani. Kopriva sadrži važne minerale kao što je gvožđe, kalijum, silicijum, kalcijum i fosfor.
Kopriva je jedna od najpoznatijih lekovitih biljaka koja se još od davnina koristi u humanoj medicini. Koristili su je za čiščenje organizma, protiv glavobolje i reumatskih bolova. Kopriva je najefikasniji prirodni lek za gvožđanu anemiju.
Neće grom u koprive, ali ćemo mi danas o koprivama. Već u prvom veku kopriva se pojavila kao korisna biljka, ali se javlja u isto vreme na teritoriji Evrope, Azije i Severne Afrike.
Kopriva je jedna od najpoznatijih lekovitih biljaka koja se još od prvgo dveka čovečanstva koristi u humanoj medicini. Koristili su je za čiščenje organizma, protiv glavobolje i reumatskih bolova.
Kopriva je svima, još od detinjstva poznata kako biljka koja peče i žari, ali šta je to što žari? Lišće koprive je prekriveno dlačicama koje se u trenutnu kontakta sa kožom pretvaraju u iglice koje u kožu ubacuju par hemijalija: acetilholin, histamin, serotonin i mravlju kiselinu.
Podjednako se koristi kao napitak, bilo da je u pitanju sok ili čaj, i kao jelo pošto ima sličan sastav pa i ukus kao spanać i blitva pa je proces spremanja isti. Ali nije strano da ljudi protiv reumatskih bolova koriste i svežu koprivu u vidu obloga.