Maline, kupine, jagode, borovnice, aronija ili ribizle, svo bobičavo voće je bogato antioksidansom antocianinom koji čuva naše moždane ćelije I poboljšava kognitivne sposobnosti. Zato kada Vam se nešto gricka neka to budu maline, jagode ili kupine, jer ih je lepo grickati i zaleđene.
Borovnice su bobičavo voće kao i kupine, maline i ribizle, pa i sve popularnija aronija. Borovnice su najbolje kada se konzumiraju sveže, u periodu kada su zrele, u periodu leta, jer se termičkom preradom ili jednostavnim zamrzavanjem gubi velika količina nutritivnih materija.
Ukoliko jedete plodove aronije ubrzaćete zarastanje površinskih rana i ogrebotina. Aronija čak i u suvom obliku sadrži i do 3 puta više fenola od suve crne ribizle. Aronija prevenira malignitet ali isto tako čini mnogo za sve one koji su u fazi lečenja maligniteta.
Sveži plod aronije sadrži i veliki broj minerala, mangan, jod, forfor, kalcijum, kalijum, gvožđe. Sadrži veliku količinu vode i specifičan voćni sok, sorbitol. Zbog svoj specifičnog sastava, aronija je višestruko blagotvorna. Aronija utiče na normalnizaciju nivoa triglicerida i holesterola u krvi.
U plodu aronije se nalazi vitamin A, E, vitamini B komleksa, B2, B6 i B9. Aronija je bogata vitaminom C i veoma retkim vitaminom P. P-citrin je citrusni bioflavonoid koji ima neverovatnu zaštitnu ulogu unutar ljudskog organizma.
Kada je u pitanju sama biljka aronije, razlikuje se više oblika, a u humanoj upotrebi su 4 vrste aronije, altajska, moravska, nero i viking aronija. Žbunasta biljka daje sitne mnogobrojne plodove veličine brusnica ili borovnica. Aronija, pak, ima nešto drugačiji ukus.
Plodovi aronije privlače jako puno pažnje. U plodu aronije se nalazi vitamin A, E, vitamini B komleksa, B2, B6 i B9. Aronija je bogata vitaminom C i veoma retkim vitaminom P. P-citrin je citrusni bioflavonoid koji ima neverovatnu zaštitnu ulogu unutar ljudskog organizma.
Aronija je zapravo vrsta crne borovnice, koja potiče iz Severne Amerike, a kod nas dolazi još davne 1834. godine iz Rusije. Aronija se upravo zbog toga i zove sibirska borovnica, jer je žbunasta biljka koja podnosi jako niske temperature.