Vežbanje i veshtachki zglobovi
Nekim osobama oboljelima od reumatskih bolesti, zglobovi (npr. kukovi, koljena ili ramena) postaju tako oštećeni i bolni da je neizbežna hirurška zamena. Ako do toga dođe, postoji nekoliko stvari koje možete učiniti pre same operacije:
* Nemojte samo sediti i čekati operaciju, nego vežbajte kako biste ojačali mišiće oko zgloba koji će biti zamenjen. To će uvelike ubrzati oporavak nakon operacije.
* Kako biste ubuduće izbegli trošenje zglobova i povećanje boli, najbolje je provoditi vežbe bez dodatnog opterećenja. Plivanje i biciklizam odlične su vjžbe.
* Provodite vežbe povećanja opsega pokreta, jer je puni opseg pokreta teško vratiti nakon operacije. Vežbe ne bi smele biti preterane.
Vežbe nakon operacije jako su važne.
Očekujte da ćete vežbati s fizioterapeutom kako biste pokrenuli novi zglob. Ortopedsko/hirurško odeljenje trebao bi imati knjižice s informacijama kako se ponašati prvih nekoliko meseci nakon ugradnje veshtachkog zgloba. Ne ustručavajte se pitati ako vam nešto nije jasno.
Načelno, valja izbegavati sve nagle i ekstremne pokrete, a izvoditi samo one koje omogućuju osnovne aktivnosti svakodnevnog života, što ovisi o (osobinama) datostima endoproteze.
U godinama nakon operacije i dalje treba paziti na zglobove...
Zamenjeni zglobovi mogu olabaviti. To može biti povezano s istrošenošću ili nepravilnim vežbanjem. Savetujte se s ortopedom/kirurgom ili fizijatrom pre započinjanja programa vežbanja i pazite da primenjujete ispravnu tehniku.
Zbog niskog udarnog momenta, hodanje i plivanje idealne su vežbe za ljude koji su bili na operaciji zamjene zglobova nogu. Svejedno, nemojte preterivati.
Trčanje je vežba s jakim udarnim momentom, pa je izbegavajte ako imate ugrađen veshtachki zglob kuka ili koljena, čak i ako mislite da ste spremni za tu vežbu. Tako ćete novi zglob sačuvati dulje razdoblje.
Izbegavajte skijanje. Iako samo po sebi nije loša vežba (osim ako nije zamenjen koleni zglob), rizik od oštećenja zamenjenog zgloba prilikom pada je prevelik.
Ako vam je ugrađen veshtachki zglob kuka, pazite da ga ne biste previše savijali prilikom izvođenja vežbi obima pokreta. Izbegavajte ekstremne pokrete, osobito vežbe u kojima noga prelazi središnju liniju tela.
Ne bavite se kontaktnim sportovima.
Ako želite biti u dobroj fizičkoj kondiciji, koristite opremu iz teretana, poput trim-bicikla ili trake za hodanje, jer se na njima izvode vežbe niskog udarnog momenta.
Ako postoji specifičan sport ili vrsta vežbe koja vas zanima, savetujte se s ortopedom/kirurgom, fizijatrom ili fizioterapeutom.
Iako vjžbanje može biti zadnja stvar na koju misle ljudi koji trpe svakodnevne bolove, za osobe s reumatskim bolestima ono je od velike važnosti. Pomaže u smanjenju bolova, održavanju stabilnosti i pokretljivosti te povećavanju razine energije, čime se sprječava onesposobljenost.
Nažalost, većina ljudi vežba premalo. Suvremen način života, koji uglavnom pruža zabavu iz naslonjača, kao i sedeći poslovi ili vožnja automobilima svakako nisu poticajni za fizičke aktivnosti.
Za osobe s reumatskim bolestima vježbanje je doživotna obveza. Za odgovarajući uspeh potrebni su dobri saveti, promišljenost kod izvođenja vežbi, odgovarajući tempo vježbanja te pridržavanje odgovarajućeg stila života.
Zato je upravo cilj priručnika Vodič sigurnog vežbanja za osobe s reumatskim bolestima pružiti vam činjenice o korisnosti vežbanja, pojasniti neke od uobičajenih načina vežbanja koje provode osobe s artritisom i pomoći vam u motivaciji na vašem putu prema boljoj kondiciji i općoj dobrobiti.
Uz vežbe za kukove, u priručniku ćete naći i vježbe za šake, ručni zglob i podlaktice, vežbe za gležnjeve i stopala, ramena, vrat, leđa, kolena, kukove i još mnoštvo informacija i korisnih saveta.
Vežbe za kukove
1. Stojeći i pridržavajući se za sstolicu ili rukohvat polako zamahujte nogom (ispruženom u kolenu!) napred - natrag.
2. Ležeći na leđima, s ispruženim nogama, savijte nogu prema trupu, zadržite oko 5 sekundi, a zatim je vratite u početni položaj. Istu vežbu možete ponoviti drugom nogom.
3. Ležeći na leđima, s ispruženim nogama, odmaknite jednu pa drugu nogu od središnje linije, pa je vratite u početni položaj i opustite se. (Vežbu je lakše izvoditi na glatkoj podlozi!)
4. Ležeći na leđima, s ispruženim nogama koje su lagano razmaknute, nogu okrećite prema van pa prema unutra, zadržavajući svaki položaj 5 sekundi, pa je vratite u početni položaj i opustite se. Istu vežbu možete ponoviti drugom nogom.
5. Ležeći na leđima, s nogama umereno skvrčenima u kukovima i kolenima te stopalima položenima na podlogu, dopustite koljenima da se rašire prema van koliko je moguće, a potom ih vratite u početni položaj.
6. Ležeći na leđima, s nogama umereno skvrčenima u kukovima i kolenima te stopalima položenim na podlogu, odižite stražnjicu od podloge, uz stezanje mišića stražnjice. Tako zadržite 5 sekundi, a potom se vratite u početni položaj i opustite se.
7. Sedeći na stolcu sa stopalima oslonjenima na pod, odižite nogu od podloge, zadržite taj položaj 5 sekundi, a potom se vratite u početni položaj i opustite se. Istu vežbu možete ponoviti drugom nogom.
8. Ležeći na boku s donjom nogom umjereno skvrčenom u kuku i kolenu, a gornjom u ravnini s telom, napnite mišiće gore položene noge te je ispruženu odignite 15-ak cm. Zadržite taj položaj 5 sekundi, vratite se u početni položaj i opustite se. Istu vežbu ponovite i na drugom boku.
_________________ Zdravlje je stanje potpunog telesnog (fizičkog), duševnog (psihičkog) i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti.
|