Ajde da smažemo neku dok se Martat ne vrati 
Sta jedete?
Moderatori: mr ph. Silvio, moderato, admin, vlada99
-
Dj.Olivera
- Stalni član
- Postovi: 2917
- Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Ko god ima problem sa tezinom i sa raznim bolestima neka predje na sirovu ishranu. Resice se svih problema koje ima, ukljucujuci i nervne. Nema gladi, jedi koliko god hoces, sta god hoces, kad god hoces, dok god voce, povrce, semenje i zitarice nisu termicki obradjene. Naravno da meso i mlecni proizvodi otpadaju. Kupite knjigu Zivot bez bolesti Ernsta Gintera. Sve je istina. Oslabila sam 30 kilograma i izlecila se od svih bolesti, izmedju ostalih ciste u grlu, kandidijaze, bakterija u nosu, neurovegetativne distonije ... Znam da je ovo za Srbe tesko, ali ako hocete da se u 45 godina koliko ja imam osecate kao da imate 20 jedite sirovo voce, povrce, semenje i narocito proso. 25 godina sam vegetarijanka i kuvana hrana, makar i bez mesa je ziva bolest. Glad debele osobe ne mogu trpeti, znam iz licnog iskustva. Sirova hrana resava taj problem. Kada dodjete u bezizlaznu situaciju, samo se setite da izlaz postoji, a to je ishrana sirovom hranom, kako se hrane zivotinje. Znam da dizete obrve i podrugljivo se smeskate, ali probajte. Necu nikog ubedjivati. Iskustvo od makar nedelju dana ce vam reci sve. Nisam ranije htela da pisem postove. Samo sam citala. Nisam mogla da odolim iako ovo sa moje strane izgleda prepotentno. Sve dijete su budalastina i ni jedna ne uspeva na duze vreme. Mora da se jede i to koliko god telo trazi. Samo je pitanje sta se jede. Ko je debeo, posebno morbidno debeo, neka ide na sajt rawfoodbootcamp.com i neka cita, doduse na engleskom je. Budite pametni i otvoreni za nove staze i odlucni da kazete NE debljini. Debljina je BOLEST. Ja to dobro znam.
-
Dj.Olivera
- Stalni član
- Postovi: 2917
- Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
-
sanyalica
- Stalni član
- Postovi: 2263
- Pridružio se: Pon Mar 31, 2008 1:52 pm
- Koliki je zbir brojeva cetiri i pet: 5
- Lokacija: crno-beli svet
Evo neshto interesantno...hm 
copy/paste
Zakaj ljudje jedo kremen?
V Sloveniji vsaj kakih tisoč ljudi vsak dan pogoltne dve ali več kapsul, napolnjenih s po 250 miligrami nano koloidnega kremena, mineralnega hidridnega praška, oplemenitenega z magnezijem in z rahlo vezanimi elektroni, ki služijo telesu za nevtralizacijo prostih radikalov. Povedano preprosto, ljudje jedo po posebnem postopku pripravljen v prah zmleti kremen, da se zaščitijo pred virusnimi in bakterijskimi infekcijami, težavami s srcem, stresom, da omilijo sladkorno bolezen, artritis in angino pektoris, se izognejo impotenci, depresiji, slabi koncentraciji in še celi vrsti drugih težav. Izumitelj prehranskega dodatka, ki osvaja svet in obeta tudi podaljšanje življenja, je ameriški znanstvenik dr. Patrick Flanagan.
Izumitelja antioksidantskega pripravka uvrščajo med peščico sodobnih genijev. Ponaša se z velikim znanjem kemije, fizike, biologije, medicine in nanotehnologije; revija Life ga je proglasila za enega najbolj perspektivnih ameriških znanstvenikov
Bil je čudežen otrok; že pri enajstih letih je sestavil vodeni detektor balističnih raket za določanje časa in kraja izstrelitve raket in atomskih bomb ter s tern presenetil sam vojaški vrh v Pentagonu. Pri trinajstih letih je patentiral slušni pripomoček »neurophone«, ki gluhim omogoča sluh. Pri sedemnajstih je bil že član mešane skupine strokovnjakov (think tank) pri Pentagonu in kasneje svetovalec organizacij CIA, NSA in NASA. Mednarodna zveza za nove znanosti mu je leta 1997 podelila naziv znanstvenika leta.
copy/paste Zakaj ljudje jedo kremen?
V Sloveniji vsaj kakih tisoč ljudi vsak dan pogoltne dve ali več kapsul, napolnjenih s po 250 miligrami nano koloidnega kremena, mineralnega hidridnega praška, oplemenitenega z magnezijem in z rahlo vezanimi elektroni, ki služijo telesu za nevtralizacijo prostih radikalov. Povedano preprosto, ljudje jedo po posebnem postopku pripravljen v prah zmleti kremen, da se zaščitijo pred virusnimi in bakterijskimi infekcijami, težavami s srcem, stresom, da omilijo sladkorno bolezen, artritis in angino pektoris, se izognejo impotenci, depresiji, slabi koncentraciji in še celi vrsti drugih težav. Izumitelj prehranskega dodatka, ki osvaja svet in obeta tudi podaljšanje življenja, je ameriški znanstvenik dr. Patrick Flanagan.
Izumitelja antioksidantskega pripravka uvrščajo med peščico sodobnih genijev. Ponaša se z velikim znanjem kemije, fizike, biologije, medicine in nanotehnologije; revija Life ga je proglasila za enega najbolj perspektivnih ameriških znanstvenikov
Bil je čudežen otrok; že pri enajstih letih je sestavil vodeni detektor balističnih raket za določanje časa in kraja izstrelitve raket in atomskih bomb ter s tern presenetil sam vojaški vrh v Pentagonu. Pri trinajstih letih je patentiral slušni pripomoček »neurophone«, ki gluhim omogoča sluh. Pri sedemnajstih je bil že član mešane skupine strokovnjakov (think tank) pri Pentagonu in kasneje svetovalec organizacij CIA, NSA in NASA. Mednarodna zveza za nove znanosti mu je leta 1997 podelila naziv znanstvenika leta.
-
sanyalica
- Stalni član
- Postovi: 2263
- Pridružio se: Pon Mar 31, 2008 1:52 pm
- Koliki je zbir brojeva cetiri i pet: 5
- Lokacija: crno-beli svet
Top 10 zabluda o hrani
Skuplja hrana je bolja od jeftinije, margarin je zdraviji od maslaca, čokolada je štetna, svježe voće je bolje od sušenog, ne kuhajte povrće... Znate li još neku zabludu o prehrani?
Na stavove ljudi o prehrani od najranije povijesti djelovali su njihovi religijski stavovi, društveni običaji i različita individualna uvjerenja. Tragove tog naslijeđa osjećamo i danas, ali uz značajan utjecaj spoznaja i otkrića do kojih je tijekom posljednjih nekoliko desetljeća doveo razvoj moderne znanosti.
1. Pravilno se hraniti znači skupo se hraniti
Krivim i pomalo "snobovskim" razmišljanjem prema kojemu je cijena proizvoda ujedno i garancija kvalitete, možemo se odreći dobrog, zdravog i jeftinog obroka. Takve predrasude definitivno moramo odbaciti, a to je vrlo lako na primjeru, od strane Svjetske zdravstvene organizacije prepoznate i preporučene, mediteranske prehrane. Među najskupljim namirnicama koje su temelj ove prehrane često se ističe riba. Potpuno pogrešno stajalište! Primjerice, plava riba u potpunosti zadovoljava stroge nutritivne i dijetetičke kriterije, i pri tome, najčešća i najjeftinija srdela, nalazi se na samom vrhu "top liste" nutricionistički visoko vrijednih namirnica.
2. Suho voće nije dobro kao svježe
Jedna od preporuka za pravilnu prehranu upućuje na dnevni unos pet serviranja voća i povrća. Pri tome, preporuka uključuje sušeno, konzervirano, smrznuto voće, voćne sokove, jednako kao i svježe voće.
Iako osušeno, voće još uvijek uspijeva zadržati niz dobrih sastojaka i čimbenika blagotvornih za zdravlje. Sušeno voće popularni je međuobrok velikog broja sportaša, pogotovo onih koji sudjeluju u sportovima koji iziskuju velike napore.
Dobar je izvor energije, sadržava značajne količine željeza, kalija, selena te značajne količine minerala i prehrambenih vlakana - što je svakako bolje od velikog broja slatkiša. Sušeno voće može pomoći osobama koje pate od konstipacije, sadržaj vlakana čini ga blagim laksativom, kao i osobama koje imaju anemiju, zbog značajnog sadržaja željeza. Također, zbog sadržaja kalcija, svrstava se u namirnice koje se preporučuju u svrhu prevencije osteoporoze.
3. Kuhanjem povrće gubi sve nutrijente
Točno je da gubici nutrijenata ovise o načinu obrade (temperatura, prisutnost kisika, svjetlo, voda, pH, trajanje termičke obrade) i vrsti namirnice.
Kulinarsku obradu najteže podnose vitamin A (povrće kuhanjem gubi 67%), vitamin C je vrlo osjetljiv na termičku obradu (savjet: povrće kuhati u što manje vode, a zamrznuto povrće ne odmrzavati prije kuhanja), folacin (gubici 60 % zbog njegovog prelaska u vodu za kuhanje) i B1 (gubici su 20-80 %, posebno je osjetljiv na lužnati pH; upotreba praška za pecivo za kolače i čokoladne proizvode uzrokuje gubitke > 50 %).
Niacin, biotin i pantotenska kiselina su prilično stabilni, a stabilnost nekih vitamina prilikom kulinarske obrade nije dovoljno istražena, posebno za vitamine D i K.
No, s druge strane, neki za zdravlje organizma vrlo vrijedni antioksidansi poput beta-karotena (mrkva), likopena (rajčica), luteina (špinat) i dr. karotenoida koji su odgovorni za pigmentaciju biljke, u organizmu imaju bolju iskoristivost ukoliko ih unosimo putem kuhanih namirnica. Stoga, kako bismo uistinu iskoristili sve blagodati koje nam povrće nudi, najbolje je u jelovnik podjednako uključiti kuhano i svježe povrće.
4. Većina soli u našoj prehrani je kuhinjska sol koju dodajemo pri pripremi jela Količina soli koju unosimo ovisi o individualnim prehrambenim navikama. Najčešće 20 % ukupnog dnevnog unosa soli potječe od namirnica koje prirodno sadrže sol, primjerice jaja, meso i riba. Naknadnim dosoljavanjem hrane kuhinjskom solju unesemo oko 15% ukupno unesene soli. Ostatak od 75% ukupno unesene soli, potječe od procesiranih namirnica koje najčešće niti ne percipiramo kao slane jer sol prisutna u tim namirnicama oku nije vidljiva.
Iako još uvijek u potpunosti nije razjašnjena uloga soli u razvoju određenih bolesti i stanja, postoji pretpostavka da se organizam ipak nije u potpunosti uspio prilagoditi količini soli koju unosi današnji čovjek, a koja je 10 do 50 puta veća od količine koje je unosio njegov predak. Otuda i potječu brojne preporuke za smanjenjem unosa soli.
Kako smanjiti unos soli:
Prilikom kuhanja, umjesto soli, hrani dodajte začine.
Ne solite dodatno kuhanu hranu. U početku će Vam hrana biti bezukusna, no s vremenom ćete se prilagoditi novim okusima i shvatiti da nema potrebe za dosoljavanjem.
Izbjegavajte namirnice bogate solju, primjerice, čips, slane krekere, sve vrste namirnica u rasolima .
5. Špinat je izvanredan izvor željeza u prehrani
Veliki broj onih koji su odrasli gledajući Popaja kako svoje mišiće jača špinatom uvjereni su da ga upravo željezo sadržano u špinatu čini snažnim. Istina, špinat sadrži značajne količine željeza, no sadrži i oksalate, tvari koje otežavaju apsorpciju željeza u tijelu.
Drugim riječima, iako ovo povrće sadrži značajne količine željeza, naše ga tijelo ne može iskoristiti u najboljoj mjeri. Ipak, špinat je jedna od nutritivno najvrednijih namirnica iz skupine povrća te njegovu vrijednost treba naglašavati kroz obilje drugih nutrijenata. Naime, špinat je izvanredan izvor vitamina C, luteina i beta-karotena. Nadalje, šalica kuhanog špinata osigurava oko 100 % dnevnih potreba za vitaminom K, 65,6 % dnevnih potreba za folnom kiselinom te oko 40 % dnevnih potreba za magnezijem. Istraživači su u špinatu identificirali 13 različitih flavonoida koji imaju antioksidativno djelovanje. Upravo ovakav njegov nutritivni profil čini ga važnim saveznikom u zaštiti od karcinogenih i kardiovaskularnih bolesti, osteoporoze, te očuvanju zdravlja mozga i očiju.
6. Čokolada...
Uzrokuje akne
Ovaj mit je dugo vremena zabrinjavao adolescente, međutim, hormonalne promjene u adolescentskoj dobi su uzrokom akni, a ne čokolada.
Sadrži velike količine kofeina
Čokolada sadrži kofein, ali u jako malim količinama. Naime, razina kofeina je premala da bi izazvala ovisnost, ali ipak neka istraživanja ukazuju na blago opojne učinke čokolade – smanjenje stresa i osjećaj blage, bezopasne euforije – koji se vjerojatno mogu pripisati drugim bioaktivnim tvarima porijeklom iz čokolade.
Izaziva ovisnost
Netočno – iako neki ljudi imaju jače izražen apetit za čokoladu od drugih. Često konzumiranje čokolade može postati navika koja osigurava užitak i mnogo energije, ali samo jedenje čokolade ne može postati ovisnost.
U Europi su u sedamnaestom stoljeću čokoladi pripisivali ljekovita svojstva i koristili je za liječenje tuberkuloze, vrućice i gihta, i naravno, za jačanje srca. Moderna znanost došla je i do molekularne podloge nekih od drevnih postavki otkrivši impresivan kemijski sastav čokolade koja obiluje fitokemikalijama s cijelim nizom povoljnih učinaka na zdravlje i boljitak čovjeka. Čokolada, posebice ona tamna, sadrži antioksidanse i polifenole za koje je utvrđeno da smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Čokolada može pomoći i u borbi protiv malignih bolesti, i, što je posebno interesantno, može djelovati kao supresor apetita. Teobromin, teofilin i kofein, bioaktivne komponente kakaa imaju snažno supresivno djelovanje na apetit, djelujući na centralni živčani sustav tako da smanjuju apetit i stvaraju osjećaj sitosti. Tamnija čokolada pri tome je bolja jer sadrži veću količinu kakaa, a samim time i više bioaktivnih nutrijenata.
7. Margarin je 'zdraviji' od maslaca
Dugo se vjerovalo da je margarin, jer ne sadrži masnoće životinjskog podrijetla, već one biljnoga podrijetla, bolji izbor od maslaca. Međutim, pri industrijskoj proizvodnji margarina, primjenom djelomične hidrogenacije nastaju transmasne kiseline, skupina nezasićenih masti koje su se pokazale izrazito štetnima za zdravlje čovjeka. Tijekom 1990-ih proveden je niz istraživanja koja su ukazala na štetan utjecaj transmasnih kiselina na razinu štetnog kolesterola i posljedično povećanje rizika od koronarne bolesti srca. Te spoznaje pridonijele su povratku maslaca na stolove.
8. Namirnice koje sadrže aditive loše utječu ili štete zdravlju
Iako često osuđivani, prehrambeni aditivi u procesima pripreme hrane imaju vitalnu ulogu, a i višestoljetnu tradiciju upotrebe. Tako su još Rimljani upotrebljavali sulfite za dezinfekciju posuda u kojima se čuvalo vino, a med koristili kao konzervans, Europljani su u 13. i 14. stoljeću slavili Marca Pola jer ih je upoznao sa začinima Istoka koji su poboljšali okus, do tada, poprilično 'bljutavih' jela, a putnici su na putovanjima do Novoga svijeta meso oblagali solju kako bi spriječili njegovo kvarenje.
Aditivi u hrani imaju vrlo važnu ulogu koja se često uzima zdravo za gotovo. Oni pomažu u održavanju svježine namirnica, očuvanju konzistencije, poboljšanju teksture, okusa, boje te nutritivnog profila. Agencija za hranu i lijekove (FDA) kada odobri uporabu pojedinog aditiva, kreira regulative koje definiraju svrhu i količinu aditiva koje se mogu upotrijebiti i namirnice u kojima se mogu koristiti. Svi aditivi koje je odobrila FDA posjeduju GRAS (Genrally Regarded As Safe) – status, odnosno prepoznati su kao proizvodi sigurni za zdravlje. U Europskoj uniji, kako bi se racionalizirao opseg aditiva koji su već u upotrebi te kako bi identifikacija aditiva bila što lakša, uveden je E- sustav numeriranja (tzv.E-brojevi). Prefiks E označava da se radi o aditivima koji su primjenjivi u Europi, a oznakom proizvođač garantira neškodljivost svojega proizvoda, odnosno aditiva.
9. Kruh, tjestenina i krumpiri debljaju
Navedene namirnice same po sebi nemaju izrazito veliku kalorijsku vrijednost. Činjenica da su bogate ugljikohidratima, a zbog vjerovanja da unos ugljikohidrata pogoduje debljanju, svrstala ih je na 'crnu listu' namirnica mnogih osoba koje nastoje smršavjeti. Ipak, prekomjeran unos ugljikohidrata jednako pogoduje debljanju kao prekomjeran unos kalorija iz bilo kojeg drugoga izvora – masti, proteina. U pravilno izbalansiranoj prehrani, pa tako i onoj kreiranoj za skidanje suvišnih kilograma, 55-60 % ukupnog energetskog unosa trebaju osiguravati ugljikohidrati, do 15 % proteini i maksimalno 30 % masti.
10. Nova super dijeta! Jedete, ne krećete se, a mršavite
Svjedoci smo da su posljednjih nekoliko godina mediji prepuni novih redukcijskih dijeta, a tržište zasićeno različitim suplementima koji '100 % uspješno' pomažu kod redukcije tjelesne mase. Marketing se uvukao u sferu zdravstva i, logično, zbunio one kojima su točne informacije itekako potrebne. No, uspješan i adekvatan plan za redukciju tjelesne mase podrazumijeva promjene životnog stila koje valja zadržati tijekom cijelog života. Uz promjene prehrambenih navika, nužna je tjelesna aktivnost i savjet liječnika ili nutricionista.
Ne nasjedajte na trikove ako dijeta obećava:
Vrlo brze rezultate
Tvrdnje koje zvuče predobro da bi bile istinite
Postoji hrana koja je obilježena kao 'dobra' i 'loša'
Konzumira se manje od 1000 kcal dnevno
Potreban je točno određeni vitaminsko-mineralni proizvod za zagarantiran uspjeh
Sugerira se izbacivanje osnovnih skupina nutrijenata (masti, proteina ili ugljikohidrata)
Nedostaju dugotrajne randomizirane znanstvene studije koje bi dokazale učinkovitost i sigurnost dijete.
Skuplja hrana je bolja od jeftinije, margarin je zdraviji od maslaca, čokolada je štetna, svježe voće je bolje od sušenog, ne kuhajte povrće... Znate li još neku zabludu o prehrani?
Na stavove ljudi o prehrani od najranije povijesti djelovali su njihovi religijski stavovi, društveni običaji i različita individualna uvjerenja. Tragove tog naslijeđa osjećamo i danas, ali uz značajan utjecaj spoznaja i otkrića do kojih je tijekom posljednjih nekoliko desetljeća doveo razvoj moderne znanosti.
1. Pravilno se hraniti znači skupo se hraniti
Krivim i pomalo "snobovskim" razmišljanjem prema kojemu je cijena proizvoda ujedno i garancija kvalitete, možemo se odreći dobrog, zdravog i jeftinog obroka. Takve predrasude definitivno moramo odbaciti, a to je vrlo lako na primjeru, od strane Svjetske zdravstvene organizacije prepoznate i preporučene, mediteranske prehrane. Među najskupljim namirnicama koje su temelj ove prehrane često se ističe riba. Potpuno pogrešno stajalište! Primjerice, plava riba u potpunosti zadovoljava stroge nutritivne i dijetetičke kriterije, i pri tome, najčešća i najjeftinija srdela, nalazi se na samom vrhu "top liste" nutricionistički visoko vrijednih namirnica.
2. Suho voće nije dobro kao svježe
Jedna od preporuka za pravilnu prehranu upućuje na dnevni unos pet serviranja voća i povrća. Pri tome, preporuka uključuje sušeno, konzervirano, smrznuto voće, voćne sokove, jednako kao i svježe voće.
Iako osušeno, voće još uvijek uspijeva zadržati niz dobrih sastojaka i čimbenika blagotvornih za zdravlje. Sušeno voće popularni je međuobrok velikog broja sportaša, pogotovo onih koji sudjeluju u sportovima koji iziskuju velike napore.
Dobar je izvor energije, sadržava značajne količine željeza, kalija, selena te značajne količine minerala i prehrambenih vlakana - što je svakako bolje od velikog broja slatkiša. Sušeno voće može pomoći osobama koje pate od konstipacije, sadržaj vlakana čini ga blagim laksativom, kao i osobama koje imaju anemiju, zbog značajnog sadržaja željeza. Također, zbog sadržaja kalcija, svrstava se u namirnice koje se preporučuju u svrhu prevencije osteoporoze.
3. Kuhanjem povrće gubi sve nutrijente
Točno je da gubici nutrijenata ovise o načinu obrade (temperatura, prisutnost kisika, svjetlo, voda, pH, trajanje termičke obrade) i vrsti namirnice.
Kulinarsku obradu najteže podnose vitamin A (povrće kuhanjem gubi 67%), vitamin C je vrlo osjetljiv na termičku obradu (savjet: povrće kuhati u što manje vode, a zamrznuto povrće ne odmrzavati prije kuhanja), folacin (gubici 60 % zbog njegovog prelaska u vodu za kuhanje) i B1 (gubici su 20-80 %, posebno je osjetljiv na lužnati pH; upotreba praška za pecivo za kolače i čokoladne proizvode uzrokuje gubitke > 50 %).
Niacin, biotin i pantotenska kiselina su prilično stabilni, a stabilnost nekih vitamina prilikom kulinarske obrade nije dovoljno istražena, posebno za vitamine D i K.
No, s druge strane, neki za zdravlje organizma vrlo vrijedni antioksidansi poput beta-karotena (mrkva), likopena (rajčica), luteina (špinat) i dr. karotenoida koji su odgovorni za pigmentaciju biljke, u organizmu imaju bolju iskoristivost ukoliko ih unosimo putem kuhanih namirnica. Stoga, kako bismo uistinu iskoristili sve blagodati koje nam povrće nudi, najbolje je u jelovnik podjednako uključiti kuhano i svježe povrće.
4. Većina soli u našoj prehrani je kuhinjska sol koju dodajemo pri pripremi jela Količina soli koju unosimo ovisi o individualnim prehrambenim navikama. Najčešće 20 % ukupnog dnevnog unosa soli potječe od namirnica koje prirodno sadrže sol, primjerice jaja, meso i riba. Naknadnim dosoljavanjem hrane kuhinjskom solju unesemo oko 15% ukupno unesene soli. Ostatak od 75% ukupno unesene soli, potječe od procesiranih namirnica koje najčešće niti ne percipiramo kao slane jer sol prisutna u tim namirnicama oku nije vidljiva.
Iako još uvijek u potpunosti nije razjašnjena uloga soli u razvoju određenih bolesti i stanja, postoji pretpostavka da se organizam ipak nije u potpunosti uspio prilagoditi količini soli koju unosi današnji čovjek, a koja je 10 do 50 puta veća od količine koje je unosio njegov predak. Otuda i potječu brojne preporuke za smanjenjem unosa soli.
Kako smanjiti unos soli:
Prilikom kuhanja, umjesto soli, hrani dodajte začine.
Ne solite dodatno kuhanu hranu. U početku će Vam hrana biti bezukusna, no s vremenom ćete se prilagoditi novim okusima i shvatiti da nema potrebe za dosoljavanjem.
Izbjegavajte namirnice bogate solju, primjerice, čips, slane krekere, sve vrste namirnica u rasolima .
5. Špinat je izvanredan izvor željeza u prehrani
Veliki broj onih koji su odrasli gledajući Popaja kako svoje mišiće jača špinatom uvjereni su da ga upravo željezo sadržano u špinatu čini snažnim. Istina, špinat sadrži značajne količine željeza, no sadrži i oksalate, tvari koje otežavaju apsorpciju željeza u tijelu.
Drugim riječima, iako ovo povrće sadrži značajne količine željeza, naše ga tijelo ne može iskoristiti u najboljoj mjeri. Ipak, špinat je jedna od nutritivno najvrednijih namirnica iz skupine povrća te njegovu vrijednost treba naglašavati kroz obilje drugih nutrijenata. Naime, špinat je izvanredan izvor vitamina C, luteina i beta-karotena. Nadalje, šalica kuhanog špinata osigurava oko 100 % dnevnih potreba za vitaminom K, 65,6 % dnevnih potreba za folnom kiselinom te oko 40 % dnevnih potreba za magnezijem. Istraživači su u špinatu identificirali 13 različitih flavonoida koji imaju antioksidativno djelovanje. Upravo ovakav njegov nutritivni profil čini ga važnim saveznikom u zaštiti od karcinogenih i kardiovaskularnih bolesti, osteoporoze, te očuvanju zdravlja mozga i očiju.
6. Čokolada...
Uzrokuje akne
Ovaj mit je dugo vremena zabrinjavao adolescente, međutim, hormonalne promjene u adolescentskoj dobi su uzrokom akni, a ne čokolada.
Sadrži velike količine kofeina
Čokolada sadrži kofein, ali u jako malim količinama. Naime, razina kofeina je premala da bi izazvala ovisnost, ali ipak neka istraživanja ukazuju na blago opojne učinke čokolade – smanjenje stresa i osjećaj blage, bezopasne euforije – koji se vjerojatno mogu pripisati drugim bioaktivnim tvarima porijeklom iz čokolade.
Izaziva ovisnost
Netočno – iako neki ljudi imaju jače izražen apetit za čokoladu od drugih. Često konzumiranje čokolade može postati navika koja osigurava užitak i mnogo energije, ali samo jedenje čokolade ne može postati ovisnost.
U Europi su u sedamnaestom stoljeću čokoladi pripisivali ljekovita svojstva i koristili je za liječenje tuberkuloze, vrućice i gihta, i naravno, za jačanje srca. Moderna znanost došla je i do molekularne podloge nekih od drevnih postavki otkrivši impresivan kemijski sastav čokolade koja obiluje fitokemikalijama s cijelim nizom povoljnih učinaka na zdravlje i boljitak čovjeka. Čokolada, posebice ona tamna, sadrži antioksidanse i polifenole za koje je utvrđeno da smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Čokolada može pomoći i u borbi protiv malignih bolesti, i, što je posebno interesantno, može djelovati kao supresor apetita. Teobromin, teofilin i kofein, bioaktivne komponente kakaa imaju snažno supresivno djelovanje na apetit, djelujući na centralni živčani sustav tako da smanjuju apetit i stvaraju osjećaj sitosti. Tamnija čokolada pri tome je bolja jer sadrži veću količinu kakaa, a samim time i više bioaktivnih nutrijenata.
7. Margarin je 'zdraviji' od maslaca
Dugo se vjerovalo da je margarin, jer ne sadrži masnoće životinjskog podrijetla, već one biljnoga podrijetla, bolji izbor od maslaca. Međutim, pri industrijskoj proizvodnji margarina, primjenom djelomične hidrogenacije nastaju transmasne kiseline, skupina nezasićenih masti koje su se pokazale izrazito štetnima za zdravlje čovjeka. Tijekom 1990-ih proveden je niz istraživanja koja su ukazala na štetan utjecaj transmasnih kiselina na razinu štetnog kolesterola i posljedično povećanje rizika od koronarne bolesti srca. Te spoznaje pridonijele su povratku maslaca na stolove.
8. Namirnice koje sadrže aditive loše utječu ili štete zdravlju
Iako često osuđivani, prehrambeni aditivi u procesima pripreme hrane imaju vitalnu ulogu, a i višestoljetnu tradiciju upotrebe. Tako su još Rimljani upotrebljavali sulfite za dezinfekciju posuda u kojima se čuvalo vino, a med koristili kao konzervans, Europljani su u 13. i 14. stoljeću slavili Marca Pola jer ih je upoznao sa začinima Istoka koji su poboljšali okus, do tada, poprilično 'bljutavih' jela, a putnici su na putovanjima do Novoga svijeta meso oblagali solju kako bi spriječili njegovo kvarenje.
Aditivi u hrani imaju vrlo važnu ulogu koja se često uzima zdravo za gotovo. Oni pomažu u održavanju svježine namirnica, očuvanju konzistencije, poboljšanju teksture, okusa, boje te nutritivnog profila. Agencija za hranu i lijekove (FDA) kada odobri uporabu pojedinog aditiva, kreira regulative koje definiraju svrhu i količinu aditiva koje se mogu upotrijebiti i namirnice u kojima se mogu koristiti. Svi aditivi koje je odobrila FDA posjeduju GRAS (Genrally Regarded As Safe) – status, odnosno prepoznati su kao proizvodi sigurni za zdravlje. U Europskoj uniji, kako bi se racionalizirao opseg aditiva koji su već u upotrebi te kako bi identifikacija aditiva bila što lakša, uveden je E- sustav numeriranja (tzv.E-brojevi). Prefiks E označava da se radi o aditivima koji su primjenjivi u Europi, a oznakom proizvođač garantira neškodljivost svojega proizvoda, odnosno aditiva.
9. Kruh, tjestenina i krumpiri debljaju
Navedene namirnice same po sebi nemaju izrazito veliku kalorijsku vrijednost. Činjenica da su bogate ugljikohidratima, a zbog vjerovanja da unos ugljikohidrata pogoduje debljanju, svrstala ih je na 'crnu listu' namirnica mnogih osoba koje nastoje smršavjeti. Ipak, prekomjeran unos ugljikohidrata jednako pogoduje debljanju kao prekomjeran unos kalorija iz bilo kojeg drugoga izvora – masti, proteina. U pravilno izbalansiranoj prehrani, pa tako i onoj kreiranoj za skidanje suvišnih kilograma, 55-60 % ukupnog energetskog unosa trebaju osiguravati ugljikohidrati, do 15 % proteini i maksimalno 30 % masti.
10. Nova super dijeta! Jedete, ne krećete se, a mršavite
Svjedoci smo da su posljednjih nekoliko godina mediji prepuni novih redukcijskih dijeta, a tržište zasićeno različitim suplementima koji '100 % uspješno' pomažu kod redukcije tjelesne mase. Marketing se uvukao u sferu zdravstva i, logično, zbunio one kojima su točne informacije itekako potrebne. No, uspješan i adekvatan plan za redukciju tjelesne mase podrazumijeva promjene životnog stila koje valja zadržati tijekom cijelog života. Uz promjene prehrambenih navika, nužna je tjelesna aktivnost i savjet liječnika ili nutricionista.
Ne nasjedajte na trikove ako dijeta obećava:
Vrlo brze rezultate
Tvrdnje koje zvuče predobro da bi bile istinite
Postoji hrana koja je obilježena kao 'dobra' i 'loša'
Konzumira se manje od 1000 kcal dnevno
Potreban je točno određeni vitaminsko-mineralni proizvod za zagarantiran uspjeh
Sugerira se izbacivanje osnovnih skupina nutrijenata (masti, proteina ili ugljikohidrata)
Nedostaju dugotrajne randomizirane znanstvene studije koje bi dokazale učinkovitost i sigurnost dijete.
-
sanyalica
- Stalni član
- Postovi: 2263
- Pridružio se: Pon Mar 31, 2008 1:52 pm
- Koliki je zbir brojeva cetiri i pet: 5
- Lokacija: crno-beli svet
Mozak sazove sastanak organa i pita ih imaju li
kakvih primedaba?Javi se srce i kaže:
Ovaj samo jede masnu hranu, ja više ne mogu pumpati,
ja bih najrađe u penziju. Mozak mu odgovori da će
razmisliti i javiti mu. Drugi se javi želudac i kaže:
Ovaj samo jede kulen, ja to više nemogu izdrzati.
Ja bih u penziju. Mozak odgovori da će razmisliti i javiti.
Treći se javi neki tanki glasić. "Ja."
"Tko je to?" "Ja!" "Tko je to, neka ustane!"
"E da ja mogu ustati, ne bih išao u penziju."
kakvih primedaba?Javi se srce i kaže:
Ovaj samo jede masnu hranu, ja više ne mogu pumpati,
ja bih najrađe u penziju. Mozak mu odgovori da će
razmisliti i javiti mu. Drugi se javi želudac i kaže:
Ovaj samo jede kulen, ja to više nemogu izdrzati.
Ja bih u penziju. Mozak odgovori da će razmisliti i javiti.
Treći se javi neki tanki glasić. "Ja."
"Tko je to?" "Ja!" "Tko je to, neka ustane!"
"E da ja mogu ustati, ne bih išao u penziju."
-
sanyalica
- Stalni član
- Postovi: 2263
- Pridružio se: Pon Mar 31, 2008 1:52 pm
- Koliki je zbir brojeva cetiri i pet: 5
- Lokacija: crno-beli svet
HRANA KOJA POBEĐUJE GRIP
Ako ste se, uprkos tome što ste u jelovnik uključili hranu koja jača imunitet, ipak razboleli od gripa ili prehlade, pored standardne terapije (mirovanje, lekovi za snižavanje temperature) pomoći će vam i poseban način ishrane. Šta će vam prijati, a šta je bolje izbegavati kada vas visoka temperatura i iscrpljenost obore u horizontalu?
Grip i prehlada česti su ”pratioci” zahlađenja koje nam donose jesen i zima. Svima su nam poznati simptomi ovih virusnih ”napasti” – povišena temperatura, zapušen nos, kijanje, bol u grlu, glavobolja, iscrpljenost. Antibiotici u slučaju ovih infekcija ne deluju, ali prilagođena ishrana može da ublaži simptome i skrati bolest. Grip se brzo širi, a traje, kako narod kaže – ako se leči, sedam dana, ako se ne leči – celu nedelju! Kako ga pobediti?
HRANA KOJA LEČI
Pre svega, treba piti mnogo tečnosti – vodu, sveže ceđene voćne sokove, čajeve i to najbolje domaće – od kamilice, nane, šipka, žalfije (idealni su za bolno grlo). Tečnost je važna iz nekoliko razloga. Prvo, suva sluzokoža idealno je mesto za razmnožavanje bakterija i virusa, drugo – na taj način nadoknađujemo elektrolite izgubljene prilikom znojenja, i treće – smanjujemo gustinu sluzi koja nastaje zbog upale, pa se ona lakše izbacuje kašljanjem. Treba uzimati hranu bogatu vitaminima – sveže voće i povrće, laka variva i supe od povrća i pilećeg mesa. ”Čudotvorna” pileća supa sjajan je lek, jer piletina sadrži cink koji sprečava razmnožavanje virusa, čime se umanjuje mogućnost nastanka komplikacija i skraćuje period trajanja bolesti. Nemojte štedeti ni jabuke, grožđe, integralne žitarice, mahunarke, kao ni kupus, šargarepu, cveklu, bareni krompir ili kukuruz.
Obavezno jedite beli luk! On je najpoznatiji prirodni antibiotik, jer sadrži alin, koji ima antibakterijska i antivirusna svojstva. Najbolje je da se uzima svež ili naseckan u jelo neposredno pred kraj kuvanja. Ako imate povišenu temperuturu, izbacite iz ishrane namirnice životinjskog porekla, naročito meso i jaja.
Koristite začine jer neki od njih imaju dejstvo slično aspirinu. Na primer, kapsaicin iz đumbira i ljutih papričica sprečava zgrušavanje krvi i upalne procese. Bosiljak štiti od prehlade i gripa i jača imunitet, a nemojte zaboraviti senf i biber, koji se, osim što stimulišu cirkulaciju, često koriste kao lek protiv svih vrsta prehlada.
Pošto šećer slabi imunološki sistem, nemojte uzimati slatkiše, izbegavajte gazirana pića i konzervisane zaslađene kompote, a to se, naravno, odnosi i na alkohol i duvan.
Pijte niskokalorični jogurt – on sadrži bakteriju koja stimuliše imunološki sistem da se bori protiv virusa. Uzimanjem jogurta možete skratiti bolovanje i ublažiti simptome bolesti.
5 TOP NAMIRNICA KOJE VIRUSI NE VOLE:
1. biljni čajevi (kamilica, nana, šipak, lipa, voćni) sa limunom
2. med
3. voće i povrće
4. tople supe (pileća, kokošja, od povrća)
5. sokovi od svežeg voća (pomorandža, grejpfrut,
mandarina, jabuka)
VITAMINI – PRIRODNI ILI IZ APOTEKE?
Među vitaminima ima puno ”ratnika” koji su se sjajno pokazali u borbi sa prehladom i gripom. Vitamin C pomaže imunološkom sistemu da se izbori protiv virusa. Vitamin E učestvuje u stvaranju i aktiviranju belih krvnih zrnaca, a vitamin A podstiče imunološki sistem i štiti pluća. Mnogi od nas zbog nedostatka vremena, kada se razbole od gripa, često uzimaju suplemente u obliku vitamina. Oni imaju svoje prednosti – znate tačno koliko ste i čega uzeli, ali...
Ljudsko telo hiljadama godina koristi samo vitamine u prirodnom obliku. Najnovija istraživanja nepobitno su dokazala da sintetičke vitamine organizam ne zna da iskoristi na pravi način. I ne samo to – sintetički vitamini zbog metoda kojima se dobijaju, sadrže ostatke raznih hemikalija koji mogu biti štetni, a često im se dodaju veštački ukus i boja. Sa druge strane, ne sadrže dodatne nutrijente koji pomažu maksimalnu iskorišćenost prirodnih vitamina. Zato, uživajte u prirodnom!
HRANA KOJA GREJE
Sve namirnice životinjskog porekla imaju osobinu da zagrevaju, uključujući mlečne proizvode, meso, živinu i ribu. Integralne žitarice, proteini i omega-3 masne kiseline takođe obezbeđuju energiju koja daje osećaj topline. Od povrća, zagreva ono čiji se koren koristi u ishrani – šargarepa, krompir, crni i beli luk, rotkva i cvekla.
DECA I GRIP
Mališanima obolelim od gripa najbolje je ponuditi jela u obliku pirea jer se lakše gutaju i ne iritiraju upaljenu sluzokožu ždrela. Idealni su pire od krompira, graška ili kukuruza, a skuvano meso takođe se može usitniti. Umesto hleba, ponudite detetu pirinač, a izbegavajte pavlaku, jaja, punomasne sireve i suhomesnate proizvode, kao i prženo meso koje se dugo vari. Treba jesti pomalo, ali često, a povećan unos tečnosti se podrazumeva. Nemojte smetnuti sa uma zdravstvenu bezbednost hrane u ovako osetljivom periodu – proverite rok trajanja i ne zaboravite da namirnice dugim stajanjem, neprimerenim skladištenjem i izlaganjem svetlosti gube na kvalitetu.
PROTIV ISCRPLJENOSTI
Praziluk je odličan izvor karotena, vitamina C i E, uglavnom u zelenom delu. Jača imunitet i pomaže protiv prehlade i infekcija. Probajte zanimljivu salatu koja “leči”.
Salata sa prazilukom: na pari skuvajte iseckan praziluk, šargarepu, tikvice i celer. Pospite naseckanim svežim peršunom i poslužite uz čašu jogurta.
Ako ste se, uprkos tome što ste u jelovnik uključili hranu koja jača imunitet, ipak razboleli od gripa ili prehlade, pored standardne terapije (mirovanje, lekovi za snižavanje temperature) pomoći će vam i poseban način ishrane. Šta će vam prijati, a šta je bolje izbegavati kada vas visoka temperatura i iscrpljenost obore u horizontalu?
Grip i prehlada česti su ”pratioci” zahlađenja koje nam donose jesen i zima. Svima su nam poznati simptomi ovih virusnih ”napasti” – povišena temperatura, zapušen nos, kijanje, bol u grlu, glavobolja, iscrpljenost. Antibiotici u slučaju ovih infekcija ne deluju, ali prilagođena ishrana može da ublaži simptome i skrati bolest. Grip se brzo širi, a traje, kako narod kaže – ako se leči, sedam dana, ako se ne leči – celu nedelju! Kako ga pobediti?
HRANA KOJA LEČI
Pre svega, treba piti mnogo tečnosti – vodu, sveže ceđene voćne sokove, čajeve i to najbolje domaće – od kamilice, nane, šipka, žalfije (idealni su za bolno grlo). Tečnost je važna iz nekoliko razloga. Prvo, suva sluzokoža idealno je mesto za razmnožavanje bakterija i virusa, drugo – na taj način nadoknađujemo elektrolite izgubljene prilikom znojenja, i treće – smanjujemo gustinu sluzi koja nastaje zbog upale, pa se ona lakše izbacuje kašljanjem. Treba uzimati hranu bogatu vitaminima – sveže voće i povrće, laka variva i supe od povrća i pilećeg mesa. ”Čudotvorna” pileća supa sjajan je lek, jer piletina sadrži cink koji sprečava razmnožavanje virusa, čime se umanjuje mogućnost nastanka komplikacija i skraćuje period trajanja bolesti. Nemojte štedeti ni jabuke, grožđe, integralne žitarice, mahunarke, kao ni kupus, šargarepu, cveklu, bareni krompir ili kukuruz.
Obavezno jedite beli luk! On je najpoznatiji prirodni antibiotik, jer sadrži alin, koji ima antibakterijska i antivirusna svojstva. Najbolje je da se uzima svež ili naseckan u jelo neposredno pred kraj kuvanja. Ako imate povišenu temperuturu, izbacite iz ishrane namirnice životinjskog porekla, naročito meso i jaja.
Koristite začine jer neki od njih imaju dejstvo slično aspirinu. Na primer, kapsaicin iz đumbira i ljutih papričica sprečava zgrušavanje krvi i upalne procese. Bosiljak štiti od prehlade i gripa i jača imunitet, a nemojte zaboraviti senf i biber, koji se, osim što stimulišu cirkulaciju, često koriste kao lek protiv svih vrsta prehlada.
Pošto šećer slabi imunološki sistem, nemojte uzimati slatkiše, izbegavajte gazirana pića i konzervisane zaslađene kompote, a to se, naravno, odnosi i na alkohol i duvan.
Pijte niskokalorični jogurt – on sadrži bakteriju koja stimuliše imunološki sistem da se bori protiv virusa. Uzimanjem jogurta možete skratiti bolovanje i ublažiti simptome bolesti.
5 TOP NAMIRNICA KOJE VIRUSI NE VOLE:
1. biljni čajevi (kamilica, nana, šipak, lipa, voćni) sa limunom
2. med
3. voće i povrće
4. tople supe (pileća, kokošja, od povrća)
5. sokovi od svežeg voća (pomorandža, grejpfrut,
mandarina, jabuka)
VITAMINI – PRIRODNI ILI IZ APOTEKE?
Među vitaminima ima puno ”ratnika” koji su se sjajno pokazali u borbi sa prehladom i gripom. Vitamin C pomaže imunološkom sistemu da se izbori protiv virusa. Vitamin E učestvuje u stvaranju i aktiviranju belih krvnih zrnaca, a vitamin A podstiče imunološki sistem i štiti pluća. Mnogi od nas zbog nedostatka vremena, kada se razbole od gripa, često uzimaju suplemente u obliku vitamina. Oni imaju svoje prednosti – znate tačno koliko ste i čega uzeli, ali...
Ljudsko telo hiljadama godina koristi samo vitamine u prirodnom obliku. Najnovija istraživanja nepobitno su dokazala da sintetičke vitamine organizam ne zna da iskoristi na pravi način. I ne samo to – sintetički vitamini zbog metoda kojima se dobijaju, sadrže ostatke raznih hemikalija koji mogu biti štetni, a često im se dodaju veštački ukus i boja. Sa druge strane, ne sadrže dodatne nutrijente koji pomažu maksimalnu iskorišćenost prirodnih vitamina. Zato, uživajte u prirodnom!
HRANA KOJA GREJE
Sve namirnice životinjskog porekla imaju osobinu da zagrevaju, uključujući mlečne proizvode, meso, živinu i ribu. Integralne žitarice, proteini i omega-3 masne kiseline takođe obezbeđuju energiju koja daje osećaj topline. Od povrća, zagreva ono čiji se koren koristi u ishrani – šargarepa, krompir, crni i beli luk, rotkva i cvekla.
DECA I GRIP
Mališanima obolelim od gripa najbolje je ponuditi jela u obliku pirea jer se lakše gutaju i ne iritiraju upaljenu sluzokožu ždrela. Idealni su pire od krompira, graška ili kukuruza, a skuvano meso takođe se može usitniti. Umesto hleba, ponudite detetu pirinač, a izbegavajte pavlaku, jaja, punomasne sireve i suhomesnate proizvode, kao i prženo meso koje se dugo vari. Treba jesti pomalo, ali često, a povećan unos tečnosti se podrazumeva. Nemojte smetnuti sa uma zdravstvenu bezbednost hrane u ovako osetljivom periodu – proverite rok trajanja i ne zaboravite da namirnice dugim stajanjem, neprimerenim skladištenjem i izlaganjem svetlosti gube na kvalitetu.
PROTIV ISCRPLJENOSTI
Praziluk je odličan izvor karotena, vitamina C i E, uglavnom u zelenom delu. Jača imunitet i pomaže protiv prehlade i infekcija. Probajte zanimljivu salatu koja “leči”.
Salata sa prazilukom: na pari skuvajte iseckan praziluk, šargarepu, tikvice i celer. Pospite naseckanim svežim peršunom i poslužite uz čašu jogurta.
