Hvala! Mislim da se radi o neurasteniji.Iz neta sam nasao sledece:
Neurastenija
Neurastenija predstavlja vrstu neuroze koju karakterišu sledeći simptomi: napetost, opšta slabost, brzo umaranje, nervoza, slaba koncentracija, poremećaji spavanja, nedostatak interesovanja, pritisak u glavi, osećaj bola koji se vezuje za različita mesta u telu, malaksalost, znojenje, tahikardija, zujanje u ušima i sl.
Uzrok nastanka
Uzrok je nepoznat, mada se smatra da su predisponirajući faktori: genetska predispozicija, stres, uzrast između 20 i 55 godina i muški pol.
Klinička slika
Smatra se da je neurastenija najčešći oblik neuroza. Neurastenija se manifestuje nervnom slabošću sve do potpune iscrpljenosti snaga. Kod neurastenije se aktiviraju potencijalna žarišta infekcija, pojavljuju se problemi sa holesterolom, čirom na želucu ili dvanaestopalačnom crevu. Ova bolest je svojevrsni katalizator koji otkriva somatsko obolenje. Portret neurasteničara se uvek oslikava na isti način: radi se o eksplozivnom, razdražljivom karakteru, koji lako plane, koga izdaju nervi ili potpuno suprotno, o apatičnom čoveku, uvek spremnom da zaplače, koji oseća hronični umor i iscrpljenost svih životnih snaga.
Interesantno je, međutim, sledeće: povećana razdražljivost i eksplozivnost neurasteničara nisu usmereni prema sebi, već isključivo prema onima koji ga okružuju. Takvog čoveka svi i sve razdražuje, on često postaje kapriciozan, lako se razgnevi i razjari. Karakteristična je napetost, opšta slabost, brzo umaranje, nervoza, slaba koncentracija, poremećaji spavanja, nedostatak interesovanja, pritisak u glavi, osećaj bola koji se vezuje za različita mesta u telu, malaksalost, znojenje, tahikardija, zujanje u ušima i sl.
Podtipovi (uz opšte karakteristike javljaju se i sledeći simptomi):
Cerebralna: glavobolje, nesanica, hronična iznurenost, anksioznost, zabrinutost, kontinuirani osećaj imora.
Spinalna: bol u leđima, izmenjen senzibilitet u vidu paljenja, peckanja i osećaja jeze.
Gastrointestinalna: mučnina, povraćanje, nadustost trbuha, smenjivanje opstipacija (zatvora) i proliva
Kardijalna: palpitacije (lupanje srca), oštar bol u grudima
Lečenje
Prva metoda lečenja je kognitivna bihevioristička terapija. Drugi je pristup uzimanje lekova (amitriptilin, efexor, buspiron), često u obliku jednog od antidepresiva koji deluje na hemijske reakcije u našem mozgu. Medikamentozna terapija primenjuje se uz psihoterapiju, a nikako umesto nje.
Neznam samo dali se ovo moze izleciti ili samo ublaziti stanje?
|