Materični vrat ( cervix uteri) je donji valjkasti deo materice, čija dužina odgovara polovini ukupne dužine materice kod nulipare ( devojke koja nije rađala), a njenoj donjoj trećini kod multipare ( žene koja je rađala).
Pripojem gornjeg kraja vagine oko njegove spoljne površine. Vrat materice je podeljen na dva dela: donji zvani grlić ( portio vaginalis) koji se nalazi u vagini i gornji slobodni deo (portio supravaginalis) koji leži iznad vagine.
Na grliću materice razlikuju se dve usne prednja, kraća, i zadnja, duža, između kojih se nalazi spoljnje materično ušće ( orificijum). Okruglasto kog nulipare, a oblika horizontalne pukotine, duge 10 do 15mm, kod multipare. Od orificijuma proteže se kanal materičnog vrata ( canalis cervicis) dug oko 2,5 cm vretenastog oblika.
Vaginalni deo grlića materice je pokriven pločasto slojevitim epitelom dok je u kanalu cerviksa cilindričnog tipa. Vezu između ova dva epitela nazivamo skvamocilindrični spoj, koji je stacioniran na samom spoljnjem materičnom ušću kod oko 10% žena. Kod većine polno zrelih osoba nalazi na spoljnjem delu grlića materice ( ektocervixu), a u detinjstvu i klimakterijumu u cervikalnom kanalu. Posebno duboko smešten može se naći u senijumu ( starosti). Prelaz se obično sastoji od manje ili više široke trake ektopičnog cilindričnog epitela koji je prekriven pločastim epitelom što je poznato kao zona transformacije. Upravo ovu sliku golim okom označavamo kao jedan od razloga za ranicu na grliću meterice.
Cilindrični epitel na ektocerviksu podleže raznim nadražajima i mora se zaštititi prepokrivanjem. Prekrivanje cilindričnog epitela može početi na ivici ektopije. Ako pri prekrivanju cervikalne žljezde ostanu otvorene to je reepitelizacija otvorenog tipa, a ako ih pločasto slojevit epitel pokrije onda to ide u prilog zatvorenom tipu i postojanju retencionih cista ( Ov.Nabothi).
Reepitelizacijom dolazi do toga da se mladi pločasti epitel nalazi iznad cilindričnog, a to znači i iznad cervikalnih žljezda. Ovo je važno zbog toga što preko 90% slučajeva karcinoma cerviksa počinje u pločastom epitelu ispod koga se nalaze cervikalne žljezde. U klimakterijumu kada se spoj dva epitela pomera u kanal grlića materice sa njim se povlači pločasti epitel ispod koga su cervikalne žljezde, te naročitu pažnju pri pregledu poklanjamo cervikalnom kanalu.
Ektopia sa repitelizacijom je promena koja se sreće u oko 70% pregledanih žena, pa ću o njoj nešto više reći.
Ako u okolini spoljnjeg materičnog ušća ne vidimo glatku sjajnu površinu, već jednu zonu sastavljenu iz velikog broja malih okruglih izbočina jasno odvojenih od originalne sluznice na čijim se krajevima vidi razlika u nivoima treba govoriti o ektopiji. To znači da je cilindrični epitel prešao sa mesta u kome se normalno nalazi, a to je cervikalni kanal. Male okrugle izbočine nalaze se u regionu prekrivenim cilindričnim epitelom. On prektriva vezivno tkivo u vidu prominirajućih papila i ima grozdast izgled, odnosno izgled crepova na krovu. Pošto cilindrični epitel pokriva vezivno tkivo samo u jednom sloju mnogo je intenziviniji ton crvene boje nego na drugim mestima.
Ektopija može biti različitog oblika i veličine i njen epitel nije naročito otporan, pa često postoje manja ili veća krvarenja.
Ektopija uglavnom ne ostaje dugo u istom stanju. U većini slučajeva sluznica se pokriva novim skvamoznim epitelom koji se stvara relativno sporo.
Druga promena koja veoma podseća na ektopiju je ektropion tj. početni deo cervikalnog kanala koji je izvrnut spolja.
Potom česta slika je već spomenuta zona transformacije: prisustvo trakastog pločasto slojevitog epitela koji kružno ide prema spoljnjem materičnom ušću.
Od zapaljenskih promena koje se održavaju na gliću materice Cervicitis je jedno od najčešćih. Kod većine žena ne daje nikakve subjektivne tegobe. On je latentno žarište infekcije, izaziva pojačanu sekreciju, dovodi do deformacije grlića materice i povećava mogućnost za razvoj karcinoma materice. Ovo oboljenje je često hronično, dugo se leči i često recidivira. Do njega dolazi infekcijom iz vagine, kao i preko rascepa grlića, koji su uglavnom posledica porođaja.
Promene na grliću koje uočavamo pregledom mogu biti posledica svežeg traumatskog oštećenja epitela (erosio vera).
Sve ove promene i čitav niz drugih lako uočavamo ginekološkim, a potom kolposkopskim pregledom. Naš osnovni zadatak je otkrivanje i lečenje promena dok su još lokalizovane u nivou epitela i nemaju osobinu destruktivnog prodiranja u tkivo. Cilj nije lečenje uznapredovalog karcinoma, već promena na nivou epitela grlića materice.
preuzeto sa 21 dan.com
_________________ Vi vrijedite onoliko-koliko ste drugima potrebni!
|