Paranoidna psihoza spada pod grupu deluzionih poremecaja (F22.0) i ne spada pod sizofreniju.
Podelu poremećaja ličnosti izvedena iz "Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne poremećaje", (Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders, 4th edition).
U DSM-IV opisano je 10 različitih oblika poremećaja ličnosti.
Zbog međusobnih sličnosti u crtama ličnosti, njih 10 podeljeno je u 3 veće grupe.
Grupu A sačinjava čudna ili ekscentrična grupa; grupu B čini dramatična, emocionalna i nepostojana grupa; grupa C čini teskobna i ustrašena grupa.
Grupa A. Čudna ili ekscentrična grupa uključuje paranoidne, shizoidne i shizotipne poremećaje ličnosti.
Osobe pogođene ovim poremećajem koriste obrambene mehanizme projekcije i fantazije, a mogu imati i sklonosti prema psihotičnim mislima. Projekcija se odnosi na pridodavanja neugodnih misli i osećaja na drugu osobu (npr. predrasude, paranoja). Fantaziranje se odnosi na stvaranje izmišljenog sveta pomoću kojeg se osoba nosi sa problemom samoće. Paranoja je osećaj proganjanja ili nepoštenog odnosa od strane okoline (npr. osećaj da se uvek govori o njima, da se samo njima smeju).
Grupa B. Dramatična, emocionalna ili nepostojana grupa uključuje histrionske, narcisoidne, antisocijalne ili "borderline" poremećaje ličnosti.
Osobe pogođene ovim poremećajima koriste obrambene mehanizme poput disocijacije, poricanja, gledanje na svet "crno-belo" (engl. "splitting") i nekontroliranog motoričkog izražavanja misli i emocija (engl. "acting out"). Disocijacija se odnosi na nesvesno zaboravljanje neugodnih osećaja i asocijacija. Proces poricanja usko je vezan uz mehanizam disocijacije. U poricanju bolesnik odbija primiti na znanje neku misao ili osećaj, ili pak želi, ali to ne može. "Splitting" je pojava kada bolesna osoba vidi druge osobe ili kao potpuno dobre ili kao potpuno zle. Takva "romantična" podela sveta na crno-belo otežava uspostavljanje kompleksnijih, svakodnevnih ljudskih kontakata i socijalnih veza.
Osim opisanim obrambenih mehanizama osobe se često žale na poremećaje raspoloženja.
Grupa C. Teskobna i ustrašena grupa uključuje izbegavajuće, ovisne i opsesivno-kompulzivne ličnosti.
Osobe zahvaćene ovim problemom koriste obrambene mehanizme izolacije, pasivne agresije i hipohondrijaze. Izolacija je pojava karakterizirana odvajanjem neprihvatljivih ideja ili dela od emocija. Pasivna agresija se javlja kada je otpor neizravan i često je okrenut prema sebi. Hipohondrijaza je često prisutna kod bolesnika s poremećajima ličnosti, posebno kod ovisnih, pasivno-agresivnih bolesnika.
Dok je shizofrenija naziv za tešku psihičku bolest.
Bolest ima hronični tok sa pogoršanjima i remisijama, ali nikad ne dolazi do konačnog izliječenja, što ima veliki socijalno-medicinski značaj, jer predstavlja opterećenje kako za porodicu pacijenta, tako i za društvenu zajednicu.
Pripada grupi psihoza, a pod pojmom psihoza se najčešće podrazumijeva psihičko stanje osobe sa prisutnim sumanutim idejama i halucinacijama uz nepostojanje uvida u njihovu patološku prirodu, zatim poremećaj ocjene realnosti i gubitka veze sa realnošću, gubitak granica "Ega".
Prema MKB-10 razlikuje se više oblika shizifrenije:
* Paranoidna shizofrenija
* Hebefrena shizofrenija
* Katatona shizofrenija
* Nediferencirana shizofrenija
* Postshizofrena depresija
* Rezidualna shizofrenija
* Jednostavna shizofrenija
* Ostala shizofrenija
* Shizofrenija, nespecifična
Da nist evi pomeshali termine? Paranoidna psihoza je jedno a paranoidna shizofrenije neshto drugo!
_________________ Zdravlje je stanje potpunog telesnog (fizičkog), duševnog (psihičkog) i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti.
|