Febrilne konvulzije - Fras
Povišena temperatura kod male dece može biti bezazlena pojava, znak neke akutne bolesti ili može dovesti do dramatičnih dešavanja– do KONVULZIJA.
Ukoliko dete ne pije dovoljno: muči se s majčinom dojkom, a ne doji iz dana u dan, zbog nedovoljnog unosa tečnosti može dobiti povišenu temperaturu.
Preutopljeno dete u toploj prostoriji ili leti, takođe može imati povišenu telesnu temperaturu.
Mnoge bolesti (disajnih, mokraćnih puteva) takođe mogu uz druge znakove bolesti izazvati i povišenu temperaturu.
Nas zanimaju febrilne konvulzije i šta učiniti ako se one pojave.
Konvulzije svojim izgledom i svojim trajanjem izazivaju strah, paniku i očaj roditelja - osećaj da zauvek gube svoje malo željeno dete.
[b]Šta su febrilne konvulzije? Šta je uzrok febrilnih konvulzija ?[/b
Konvulzije ili grčevi su nevoljni grčevi mišića tela različitog uzroka.
Febrilne konvulzije nastaju usled porasta temperature. Najčešće se javljaju kao grčeviti trzaji mišića.
Javljaju se uz manje povišenu temperaturu ili u visokoj temperaturi.
Napad može biti praćen okretanjem očiju, izgubljenim pogledom, pojavom sline na usnicama i gubitkom svesti.
Konvulzije često nastaju u prvom porastu temperature koju roditelji ni ne primete.
Trzaji ručica, nožica i tela traju nekoliko minuta do dvadesetak minuta, lagano se usled umora stišavaju i na kraju telo klone - postane malaksalo, a dete utone u san.
Najčešće javljanje konvulzija je kod dece od 6 meseci do 3 godine.
Napadi konvulzija mogu biti jednostavni ili složeni.
Jednostavne febrilne konvulzije:
Javljaju se kod dece od 6 meseci do 3, 5 godine. Uz visoku temperaturu, traju do dvadesetak minuta. I drugi članovi u porodici su imali konvulzije.
Složene febrilne konvulzije:
Javljaju se kod dece od 6 meseci. Uz manje povišenu temperaturu, mogu se javiti više puta i većinom u obliku parcijalnih napada.
Uzrok febrilitetu najčešće je banalna infekcija respiratornih gornjih disajnih puteva (tonzilofaringitis, otitis) ili crevna infekcija (gastroenterokolitis). Brojna ispitivanja pokazala su da je u 70% slučajeva uzrok infekcije virus (adenovirusi, virus parainfluence), od bakterijskih streptokoka, a od crevnih zaraza šigele, a ređe salmonele.
U vreme napadaja dve trećine dece imaju temperaturu iznad 39 C, a trećina iznad 40 C.
Češće se javljaju kod dečaka i uz neke virusne infekcije.
Konvulzije su epileptički napadi, ali nisu epilepsija.
Nasleđivanje postoji.
Šta učiniti ?
1. OSNOVNO je pokušati svladati strah i paniku i pomoći detetu.
2. Dete na krevetiću razmotati i pažljivo promotriti vrstu grčeva, trajanje grčeva. Tako ćemo pomoći lekaru.
3. Dečju glavicu okrenuti na stranu da slina nesmetano otiče iz usta i da se spreči aspiracija - slivanje u disajne kanale i zapadanje jezika - sprečiti mogućnost gušenja.
4. Dodirom dečjeg tela primetićemo da je dete vruće - staviti antipiretski čepić.
5. Pozvati hitnu pomoć ili se s umotanim detetom uputiti u najbližu zdravstvenu ustanovu.
Nikada ne drmati dete, ništa mu ne stavljati u usta i ne polivati ga vodom.
Prvi napad zahteva intenzivno lečenje i kompletnu obradu da se vidi uzrok i da se odredi terapija.
Terapija može biti kontinuirana - svakodnevna ili intermitentna - u času javljanja povišene temperature.
Za dalje suzbijanje konvulzija i zaštitu detetovog mozga od tih strašnih događanja treba slušati lekara i imati u kući propisanu terapiju.
Dijagnoza febrilnih konvulzija
Ne postoji jedinstven stav u dijagnostici odnosno primeni dijagnostičkih postupaka kod febrilnih konvulzija. Nakon svakog napadaja treba obavezno konsultovati pedijatra odnosno neuropedijatra radi isključivanja akutne infekcije središnjeg nervnog sistema - meningoencefalitisa.
Važno je pitanje potrebe izvođenja lumbalne punkcije radi pregleda likvora.
Neke ustanove preporučuju obavezno lumbalnu punkciju pri svakom prvom napadaju febrilnih konvulzija, druge samo kod dece mlađe od dve godine, a treće koje su u većini samo kod kliničke sumnje na meningitis i kod dece koja su prethodno započela antibiotsku terapiju.
Najčešće se deca posmatraju klinički 48 sati nakon konvulzija pa ako postoji sumnja na meningitis podvrgavaju se lumbalnoj punkciji.
U praksi se zbog takvog pristupa punktira svako treće-četvrto dete sa prvim napadom febrilnih konvulzija.
Kod velike većine dece posle napada febrilnih konvulzija elektroencefalogram (EEG) je normalan.
Lečenje napada febrilnih konvulzija
Većina napada spontano prolazi nakon nekoliko minuta. Ukoliko napad traje prekida se od strane lekara davanjem diazepama intravenski (delovanje trenutno), a ukoliko se lek ne može dati intravenski, što nije retkost kod malog deteta, diazepam se primenjuje rektalno (u debelo crevo) u obliku mikroklizme (deluje 10 minuta nakon primanja).
Ovo je dobra alternativna metoda za lekara, a jedino sredstvo u rukama roditelja koji na taj način mogu prekinuti napad.
Dete u napadu treba položiti na bok ili pažljivo na trbuh da ne dođe do zapadanja jezika. Nije potrebno detetu nasilno otvarati usta iz straha roditelja da ne dođe do gušenja.
Preduzeti sve raspoložive mere za snižavanje temperature.
Sprečavanje (profilaksa) ponovnog javljanja febrilnih konvulzija
Akutna profilaksa fenobarbitonom intramuskularno sprovodi se kada dete dođe kod lekara kada je napad već prošao, a njen cilj je sprečiti ponovni napad u narednim satima u kojim se može očekivati ponovni porast temperature.
Hronična intermitentna profilaksa sprovodi se u času pojave temperature kod deteta koje je u anamnezi imalo jedan ili više napada jednostavnih febrilnih konvulzija: roditelji daju mikroklizmu diazepama rektalno. Važno je naglasiti da diazepam nije zamena za lekove za snižavanje temperature (antipiretici) tako da uz primenu klizme treba preduzeti i sve poznate antipiretske mere uz često merenje telesne temperature.
Hronična kontinuirana profilaksa provodi se svaki dan kod deteta sa složenim febrilnim konvulzijama.
Svakodnevno se daje fenobarbiton (ili valproat) do četvrte-pete godine života uz periodične neuropedijatrijske kliničke i elektroencefalografske preglede.
Prognoza
Prognoza jednostavnih febrilnih konvulzija je dobra.
Samo kod malog broja dece (do 5%) sa složenim febrilnim konvulzijama javlja se kasnije epilepsija.
Posle početnog šoka zbog činjenice da je njihovo dete pretpelo dramatični napad tipa febrilnih konvulzija većina roditelja će nakon razgovora sa lekarom i u toku neuropedijatrijskog praćenja prihvatiti bolest kada vide da se njihovo dete normalno psihomotorno razvija.