Nauciti da pravite dobar izbor.
Jedinica za mjerenje energetske vrednosti hrane naziva se kalorija i govori nam koliko je odredena namirnica "jaka", koliku kolicinu dnevnih potreba naseg organizma moze da zadovolji. A dnevna potreba je u stvari dnevna kolicina energije koja nam je potrebna za obavljanje svakodnevnih poslova. Ili kao kod automobila: potrosnja na sto kilometara! I kao sto postoje razliciti modeli automobila koji za istu razdaljinu trose vise ili manje goriva tako i mi sami u zavisnosti od pola, godina starosti, aktivnosti i jos nekoliko drugih faktora trosimo razlicite kolicine energije.
Sastojci koji se nalaze u hrani
a daju tijelu energiju su masti i ugljeni hidrati.
Pored energetskih potreba, organizam ima potrebu i za gradivnim materijalom jer neprestano gradi i zamjenjuje stare celije novim. Ovaj gradivni materijal nalazi se u proteinima (bjelancevinama).
Zbog velike vaznosti koju imaju za organizam pogledajmo malo detaljnije osobine gore pomenutih sastojaka.
Vjerovatno ste mnogo puta culi preporuku ljekara ili dobronamjerne savjete prijatelja "jedite manje masno", "masnoce zivotinjskog porijekla nisu zdrave", "masnoca u krvi je opasna"...
Da biste razjasnili eventualnu konfuziju i sebi (a i drugima) najbolje je da sami otkrijete sto se krije iza tih cesto ponavljanih fraza vezanih za masti.
Masti predstavljaju vazan sastojak hrane - daju organizmu
energiju, ucestvuju u gradi omotaca svake celije i mnogih hormona i sluze za rastvaranje nekih vitamina. One su najkaloricniji sastojak namirnica kojima se hranite i 1 gr sadrzi 9 kalorija.