misur je napisao:
cesto se moze cuti kako kalorije nisu najbolje merilo za efekat koji na ljudski metabolizam ima odredjena hrana. Zasto? Znas kako se odredjuje kalorijski iznos odredjene namirnice? - Tako sto se u laboratorijskim uslovima meri duzina gorenja na plamenu merne jedinice neke namirnice! Nase telo funkcionise ipak drugacije, ono naprosto ne sagoreva hranu na plamenu! Kalorije su vise kao neki orjentir, nego egzaktna brojka, jer ono sto duze gori, verovatno i vise energije proizvodi organizmu, ali ne uvek!
Kalorija i jeste bas egzaktna mera - 1 kalorija je kolicina toplote koja je potrebna da se temperatura 1 l vode podigne za 1 Celzijus i pokazuje kolicinu energije koju dobijamo unosom hrane. Naravno da je svaki organizam drugaciji i da svakom organizmu treba razlicita kolicina energije za odredjene aktivnosti, ali i za to postoji (skoro) egzaktna mera, a to je „bazalni metabolizam“ koji predstavlja onu minimalnu potrebnu kolicinu energije kaja je jednom organizmu potrebna za najosnovnije funkcije tela (dakle, kada covek nije fizicki aktivan - ne radi nista). Svaki covek ima drugaciji bazalni metabolizam, koji najvise zavisi od telesne tezine, ali na njega uticu i brojni drugi faktori (i visina, i odnos misica i sala, i uzrast, ekstremni uslovi..).
Medjutim, mi smo se ovde sad prebacili na pricu o potrosnji hrane, a ja sam u prethodnom postu mislila pre svega na unos; ono sto sam htela reci je da ukidanje ili potpuno smanjenje UH u ishrani znaci bitno manji unos ukupne energetske vrednosti; Medjutim, to se u toj dijeti kompenzuje vecim unosom proteina, ali i masti, a te masti su vise nego dvostruko jace namirnice (1 g masti=9 kcal). I ono kljucno je da, posto nema (dovoljno) ugljenih hidrata, nema ko da vrsi njihovu funkciju u organizmu, odnosno, neke funkcije (prvenstveno energetsku) ce preuzeti masti, a ako se i one iscrpe onda ce to vrsiti proteini. A one nisu tome prvenstveno namenjene.
Mislim, kako da ti kazem, cim telo, kada proizvodi energiju iz masti (umesto iz ugljenih hidrata), kao nusprodukat proizvodi ketone, tako stetne i otrovne, meni to onda prosto nije prirodno i cini mi se da se na taj nacin organizam zapravo buni.
misur je napisao:
ovo je karakteristika pocetne faze low carb dijeta poput Atkinsonove. Cinjenica je da se ketoni povecavaju usled razgradnje masti. Ono sto se, pak desava nakon dugotrajne primene low-carb ishrane, nakon 6 meseci, je to da se telesna tezina stabilizuje i organizam dolazi u nekakvu ravnotezu, nema ekstenzivne razgradnje rezervi masti (jer prosto, masnih rezervi i nema u toj meri) i nema ketoze, a samim tim je i PH krvi normalna. Tacan mehanizam mi nije poznat, ali to prosto potvrdjuju analize krvi moga brata, mene, kao i dosta ljudi koji se na taj nacin hrane vec godinama.
Ta ketoza se verovatno kasnije vise ne javlja, zato sto, kao sto si rekao, vise nema ni toliko masti u organizmu, pa na red - kao izvor energije dolaze proteini, koji pre svega imaju gradivnu ulogu (a ne enrgetsku). Na bezbroj mesta sam naisla koliko je vazan optimalan unos proteina - i u kvalitetu (uneti sve esencijalne), i u kolicini (azotna ravnoteza). Sta cemo sa tim u low carb, i koji su nusprodukti te razgradnje?
misur je napisao:
odkako je (mislim sedemdesetih) identifikovan holesterol u krvi faktor rizika za razna kardiovaskularna oboljenja, automatski je okrivljena ishrana sa masnocama. To je ipak samo delimicno tacno, najnovije nutricionisticke preporuke dozvoljavaju i masti (pre svega zbog creva, u umerenim kolicinama). Polako se identifikuju UH kao jedan od uzrocnika masnoca u krvi.
Slazem se da je unos masti neophodan! Ali, kako mislis da masna ishrana ne donosi nista lose? Visina holesterola (obe komponente) prvenstveno zavisi od unosa namirnica zivotinjskog porekla; slicno je i sa trigliceridima - koji se oslobadjaju u krvi iz masnoce u uzetoj hrani. Znaci prvenstveno zavise od unetih masti. I ugljeni hidrati, naravno, mogu biti faktor povecanja masnoce, ali u mnogo manjoj meri uticu na to, i to ako se uzimaju kolicine koje su vece od potreba, a retko koji diabeticar uzima takve kolicine (najvise je pisano o fruktozi i trigliceridima..).
Dacu za primer mog tatu koji je imao povisen i holesterol i trigliceride, i naravno odma su mu tutnuli onu dijetu, znas vec - smanjiti sve namirnice zivotinjskog porekla, uzimati obrane mlecne proizvode.., i eno ga, neki dan radio analizu, i sve se spustilo?
misur je napisao:
Verujem da je vecini koji su tip 1 na prvom pregledu dijagnostifikovan i povecan holesterol.
Ja sam tip 1, i nisam imala povisen holesterol pri dijagnozi. To je, upravo slucaj kod tipa 2?
misur je napisao:
Sve cesce se spominju namirnice 'trans-fats' koje su nista drugo nego ugljeni hidrati umoceni u malo masti.
Slazemo se i oko korisnih i ne korisnih masti, ali mislim da „trans-fats“-trans masne kiseline nisu bas ugljeni hidrati umoceni u malo masti, vec su masti. Odnosno, to su masne kiseline dodatno preradjene dodavanjem vodonika, kako bi presle u cvrsto stanje, i tim procesom pretvorene su u zasicene masti (za koje se slazemo da su lose..).
misur je napisao:
Insulin je taj koji promovise izgradnju masti i, indirektno, holesterola! Opet koristim primere kao najjaci argument - mom bratu je holesterol iz vrednosti izvan dozvoljenih presao u donju polovinu referentnog intervala, dok je dr. Bernstein-u (sa preko 30 godina low-carb-a) holesterol na donjoj granici referentnih vrednosti!
Insulin je hormon sa OSNOVNOM ulogom (kako kod zdravih tako i kod diabeticara) da glukozu iz krvi prenese u sve celije tela (njega „ne zanima“ da li je ta glukoza poreklom iz UH, mast ili protein); on, u normalnim okolnostima ne promovise stvaranje masti i holesterola. Oni koji to tvrde verovatno misle na stanje hiperinsulinemije, dakle diabetes tipa 2, gde postoji visak insulina, ins. rezistencija, gde taj visak (kao i visak bilo kog drugog hormona) ima negativne efekte, pa je poremecen metabolizam i ugljenih hidrata, jednako i masti i proteina. Zato mislim da low carb i ima smisla za ovaj tip, ali opet ostaje ono - sta sa bubrezima, ketonima..
misur je napisao:
Jedna od prednosti manjeg unosa UH su i manje oscilacije u glikemijama. To je tzv. zakon malih brojeva,...Manji ulaz - manja greska!
Ovaj zakon je vrlo logican, pogotovo meni - koja cesto znam da omanem sa dozom!
misur je napisao:
O intenzivnoj fizickoj aktivnosti i UH...
Kao sto sam ti vec napisala, za mene bih low carb mozda bila najveca prepreka bas zbog sporta. Tako, vecina diabeticara (tip 1) koji se bave iole napornijim fizickim aktivnostima, ne idu na vezbu ako ne podignu glikemiju dovoljno visoko, tako sto uzmu obrok ugljenih hidrata pre vezbe, a kod mene je to neophodno i za vreme vezbe. I to obavezno ugljene hidrate, jer je potrebna trenutna energija (meni za oko 45 min. prosecnog treninga glikemija pada za oko 6-8 mmola). Pogotovo ako dodje i do hipoglikemije. Takodje, mnogi preporucuju da se i posle napornih fiz.aktivnosti uzme nesto UH kako bih se nadoknadile rezerve glikogena u jetri i misicima. Sve je ovo posebno znacajno za diabeticare (tip 1), jer vremenom dolazi do poremecaja i nekih drugih hormona koji deluju kontra insulinu - a koji su krivi za hipoglikemije koje nisu izazvane viskom insulina, i npr. dodju usled fizickog napora.
misur je napisao:
Pa, ja bih probao sa sojom, povrcem koje sadrzi UH, poput brokolija, cak se i proteini pretvaraju u glukozu nekih 3-4 sata nakon obroka.
Joj misure, kad bi cekala da me soja ili povrce vrati iz hipoglikemije (pogotovo iz onih „najgoriih“ - npr. na treningu), to ... ne bih docekala.
Ipak, moram reci da mi zvuci jako dobro sledece, a to je: super glikemije (mada je tvoj brat u remisiji pa bas i nije merodavno skroz - za nas "zapravo" slatke, jer znam za diabeticare tipa 2 na ovoj dijeti, ali o tipu 1 i low crb nemam pojma). Isto mislim, da ce tvom bratu taj rezim sigzrno maksimalno produziti remisiju jer minimalno opterecuje pankreas. Ali i dalje ostaje one dileme - o neagativnim nus efektima i kod trajne primene. Pored toga super je sto mu se popravio holest. i trigliceridi, i to je, zbunjujuce u svemu.
Uf, idem da jedem, ogladnela sam od tipkanja o hrani
Pozdravcek!