COPY/PASTE SVAŠTARA
Moderatori: mr ph. Silvio, moderato, admin, vlada99
-
- Stalni član
- Postovi: 1687
- Pridružio se: Pon Nov 17, 2008 1:46 am
- Koliki je zbir brojeva cetiri i pet: 5
- Lokacija: Lugar i PSIHOLOG ANALITICKE ORIJENTACIJE VODJEN LJUBAVLJU KRENU' U BESPUCE OHHHHH ZMEJEVI, ZMAJEVI!
- Kontakt:
veliki P
http://www.youtube.com/watch?v=X4U7VgUQ ... re=related
http://www.youtube.com/watch?v=fYia6tAd_EY&NR=1
Kad je struju izmislio Tesla, ameriko sisala si vesla!
http://www.youtube.com/watch?v=fYia6tAd_EY&NR=1
Kad je struju izmislio Tesla, ameriko sisala si vesla!
-
- Stalni član
- Postovi: 1687
- Pridružio se: Pon Nov 17, 2008 1:46 am
- Koliki je zbir brojeva cetiri i pet: 5
- Lokacija: Lugar i PSIHOLOG ANALITICKE ORIJENTACIJE VODJEN LJUBAVLJU KRENU' U BESPUCE OHHHHH ZMEJEVI, ZMAJEVI!
- Kontakt:
Papkari
Papkari ili parnoprstaši (Artiodactyla) su red viših sisara (Placentalia). Obuhvataju oko 220 vrsta od kojih neke, a posebno porodica goveda, imaju vrlo velik gospodarski značaj.
Osobine [uredi]
Srodnost među pojedinim grupama papkara uočio je zoolog Richard Owen u 19. vijeku i uveo nazive kopitari i papkari. Uzdužna os noge nalazi se kod papkara između trećeg i četvrtog prsta. Ta dva srednja prsta su najizraženija. Prvobitni prvi prst može se naći samo kod fosilnih predstavnika a kod današnjih papkara potpuno nedostaje. Drugi i peti prst su različito razvijeni: kod nilskog konja koje se smatra razvojno starijim, oni su još veliki i potpuno funkcionalni. Veliki broj papkara, kao npr. jeleni, gazele, goveda i koze su bitno smanjeni i više ne dodiruju podlogu. Kod nekih drugih porodica papkara, kao kod kamila i žirafa je povlačenje tih prstiju otišlo tako daleko, da drugi i peti prst više nemaju niti u rudimentarnom obliku.
Porijeklo [uredi]
Kao i mnogi dugi sisari, papkari su se pojavili prije oko 54 miliona godina u vrijeme ranog eocena. Ti rani papkari su imali četiri ili pet razvijenih prstiju a hranili su se mekim dijelovima bilja kao i lišćem. U razdoblju kasnog eocena, prije oko 46 miliona godina razvila su se već sva tri i danas postojeća podreda: svinjolike životinje ili nepreživari (Suina), Tylopodi i preživari (Ruminantia).
Sistematika [uredi]
Anatomija probavnog trakta papkari je podloga za njihovu podjelu. Svinje i nilski konji imaju želudac podijeljen na dva odnosno tri dijela, i probavljaju hranu direktno, bez preživanja. Radi toga su svrstani u nepreživare. Svi drugi papkari preživaju. Prema današnjim spoznajama, ta se sposobnost razvila dva puta, nezavisno jedna od druge. Radi toga se danas kamile ne ubrajaju prave preživare, nego u Tilopode.
Podred Suina
porodica Suidae
porodica Tayassuidae
porodica Hippopotamidae
Podred Tylopoda
porodica Camelidae
Podred Ruminantia
porodica Giraffidae
porodica Moschidae
porodica Tragulidae
porodica Antilocapridae
porodica Cervidae
porodica Bovidae
I kitovi vode porijeklo od papkara. U vrijeme klasične sistematike, oni su tvorili zaseban red. Međutim, danas ih se ne uključuje papkare
Papkari ili parnoprstaši (Artiodactyla) su red viših sisara (Placentalia). Obuhvataju oko 220 vrsta od kojih neke, a posebno porodica goveda, imaju vrlo velik gospodarski značaj.
Osobine [uredi]
Srodnost među pojedinim grupama papkara uočio je zoolog Richard Owen u 19. vijeku i uveo nazive kopitari i papkari. Uzdužna os noge nalazi se kod papkara između trećeg i četvrtog prsta. Ta dva srednja prsta su najizraženija. Prvobitni prvi prst može se naći samo kod fosilnih predstavnika a kod današnjih papkara potpuno nedostaje. Drugi i peti prst su različito razvijeni: kod nilskog konja koje se smatra razvojno starijim, oni su još veliki i potpuno funkcionalni. Veliki broj papkara, kao npr. jeleni, gazele, goveda i koze su bitno smanjeni i više ne dodiruju podlogu. Kod nekih drugih porodica papkara, kao kod kamila i žirafa je povlačenje tih prstiju otišlo tako daleko, da drugi i peti prst više nemaju niti u rudimentarnom obliku.
Porijeklo [uredi]
Kao i mnogi dugi sisari, papkari su se pojavili prije oko 54 miliona godina u vrijeme ranog eocena. Ti rani papkari su imali četiri ili pet razvijenih prstiju a hranili su se mekim dijelovima bilja kao i lišćem. U razdoblju kasnog eocena, prije oko 46 miliona godina razvila su se već sva tri i danas postojeća podreda: svinjolike životinje ili nepreživari (Suina), Tylopodi i preživari (Ruminantia).
Sistematika [uredi]
Anatomija probavnog trakta papkari je podloga za njihovu podjelu. Svinje i nilski konji imaju želudac podijeljen na dva odnosno tri dijela, i probavljaju hranu direktno, bez preživanja. Radi toga su svrstani u nepreživare. Svi drugi papkari preživaju. Prema današnjim spoznajama, ta se sposobnost razvila dva puta, nezavisno jedna od druge. Radi toga se danas kamile ne ubrajaju prave preživare, nego u Tilopode.
Podred Suina
porodica Suidae
porodica Tayassuidae
porodica Hippopotamidae
Podred Tylopoda
porodica Camelidae
Podred Ruminantia
porodica Giraffidae
porodica Moschidae
porodica Tragulidae
porodica Antilocapridae
porodica Cervidae
porodica Bovidae
I kitovi vode porijeklo od papkara. U vrijeme klasične sistematike, oni su tvorili zaseban red. Međutim, danas ih se ne uključuje papkare
http://www.youtube.com/watch?v=X4U7VgUQ ... re=related
http://www.youtube.com/watch?v=fYia6tAd_EY&NR=1
Kad je struju izmislio Tesla, ameriko sisala si vesla!
http://www.youtube.com/watch?v=fYia6tAd_EY&NR=1
Kad je struju izmislio Tesla, ameriko sisala si vesla!
-
- Stalni član
- Postovi: 1687
- Pridružio se: Pon Nov 17, 2008 1:46 am
- Koliki je zbir brojeva cetiri i pet: 5
- Lokacija: Lugar i PSIHOLOG ANALITICKE ORIJENTACIJE VODJEN LJUBAVLJU KRENU' U BESPUCE OHHHHH ZMEJEVI, ZMAJEVI!
- Kontakt:
Prever Zak - moj omiljeni sensonjer, kao i covek koji je kreireao romanticni deo mene ('ebo te, opet rat, a kreirao me je davne '8 i 8 )!
Omiljena pesma, posle one Hriste Boze
Citajte uz muziku, polakooo...
http://www.youtube.com/watch?v=ixKVMDoBqPg
Barbara
Seti se Barbara, bez prestanka je kišilo
nad brestom toga dana, a ti si hodala nasmejana
prokisla, radosna, očarana, pod kišom
seti se Barbara, bez prestanka je kišilo nad brestom
a ja sam te sreo u ulici Sijama
smešila si se, i ja sam se smešio
ti koju nisam poznavao,
ti koja me nisi poznavala
seti se
seti se toga dana
ne zaboravi
neki čovek je stajao u tremu i
viknuo tvoje ime, Barbara
a ti si po kiši k njemu potrčala
radosna, prokisla, očarana
u njegov zagrljaj pala
seti se toga Barbara,
ne ljuti se što ti govorim ti
ja kažem ti svima koje volim
čak i onima koje sam jednom video
ja kažem ti onima koji se vole
čak i onima koje nisam upoznao.
seti se Barbara i ne zaboravi
tu kišu mudru i sretnu, na svome licu sretnom
nad ovim gradom sretnim
tu kišu iznad mora i iznad arsenalom
tu kisu sto je pala na brod iz Cezana
oh, Barbara rat je je svinjarija velika i šta je sa sobom sada
pod kišom kanonada ognja, krvi i čelika
a onaj koji te je grlio, zaljubljeno
je li umro, nestao ili još uvek živi
oh, Barbara
bez prestanka kiši nad Brestom
jednako kao i tada
ali to nije isto, i sve je srušeno
to su porotne kiše, strašne i neutešne
to nije oluja više od ognja, krvi i čelika
to su naprosto oblaci
što kao pseta crkavaju
kao pseta što nestaju u mlazu vode
nad brestom
da trunu negde daleko, daleko, daleko od bresta
od koga ništa ne osta.
Barbara, Barbara
I jos poneka:
Pesma
Koji smo danas dan
Mi smo svi dani
Prijateljice moja
Mi smo citav život
Ljubavi moja
Mi se volimo i mi živimo
A ne znamo šta je to život
I ne znamo šta je to dan
I ne znamo šta je to ljubav
Buket
Šta tu radiš devojčice
Sa tim cvećem tek uzbranim
Šta tu radiš devojko
Sa tim cvećem ne više svežim
šta tu radiš lepa ženo
sa tim cvećem koje vene
Šta tu radiš starice
sa tim cvećem davno uvelim
- Čekam pobednika
Deca se vole
Deca kad se vole ljube stojeći
Po kapijama noći
Dok prolaznici ukazuju prstom na njih
Ali decu kad se vole
Baš je briga da l' ih ko vidi
Jer tu su samo njihove senke
Treperave u noći
I koje izazivaju kod prolaznika
Bes prezir smeh i zavist
Deca kad se vole nisu ovde ni za koga
Tada su dalje odavde nego što je noć
I mnogo dalje nego što je dan
Ona su
U zaslepljujućoj svetlosti prve ljubavi.
Obletao je oko mene
Obletao je oko mene
Za vreme mnogih meseca dana i časova
I stavio je najzad svoju ruku na moje grudi
Nazivajući me svojim malim malim srcem
Istrgao mi je obećanje
Kao što se istrže cvet iz zemlje
I zadržao ga u svome sećanju
Kao što se čuva cvet u zimskoj bašti
A ja
Zaboravila sam na svoje obećanje
I cvet je brzo svenuo
Oči su mu se iskolačile
Pogledao me je popreko
I uvredio teško
A drugi je došao i nije mi ništa tražio
Ali me je celu obuhvatio pogledom
U času za njega bila sam naga
Od glave do pete
I kad me je svukao
Dopustila sam mu da od mene čini šta hoće
A nisam znala ni ko je on.
Staro vino
Narandža na stolu
Tvoja haljina na podu
A ti u mojoj postelji
Blagi poklon trenutka
Svežina noći
Toplota moga života.
Omiljena pesma, posle one Hriste Boze
Citajte uz muziku, polakooo...
http://www.youtube.com/watch?v=ixKVMDoBqPg
Barbara
Seti se Barbara, bez prestanka je kišilo
nad brestom toga dana, a ti si hodala nasmejana
prokisla, radosna, očarana, pod kišom
seti se Barbara, bez prestanka je kišilo nad brestom
a ja sam te sreo u ulici Sijama
smešila si se, i ja sam se smešio
ti koju nisam poznavao,
ti koja me nisi poznavala
seti se
seti se toga dana
ne zaboravi
neki čovek je stajao u tremu i
viknuo tvoje ime, Barbara
a ti si po kiši k njemu potrčala
radosna, prokisla, očarana
u njegov zagrljaj pala
seti se toga Barbara,
ne ljuti se što ti govorim ti
ja kažem ti svima koje volim
čak i onima koje sam jednom video
ja kažem ti onima koji se vole
čak i onima koje nisam upoznao.
seti se Barbara i ne zaboravi
tu kišu mudru i sretnu, na svome licu sretnom
nad ovim gradom sretnim
tu kišu iznad mora i iznad arsenalom
tu kisu sto je pala na brod iz Cezana
oh, Barbara rat je je svinjarija velika i šta je sa sobom sada
pod kišom kanonada ognja, krvi i čelika
a onaj koji te je grlio, zaljubljeno
je li umro, nestao ili još uvek živi
oh, Barbara
bez prestanka kiši nad Brestom
jednako kao i tada
ali to nije isto, i sve je srušeno
to su porotne kiše, strašne i neutešne
to nije oluja više od ognja, krvi i čelika
to su naprosto oblaci
što kao pseta crkavaju
kao pseta što nestaju u mlazu vode
nad brestom
da trunu negde daleko, daleko, daleko od bresta
od koga ništa ne osta.
Barbara, Barbara
I jos poneka:
Pesma
Koji smo danas dan
Mi smo svi dani
Prijateljice moja
Mi smo citav život
Ljubavi moja
Mi se volimo i mi živimo
A ne znamo šta je to život
I ne znamo šta je to dan
I ne znamo šta je to ljubav
Buket
Šta tu radiš devojčice
Sa tim cvećem tek uzbranim
Šta tu radiš devojko
Sa tim cvećem ne više svežim
šta tu radiš lepa ženo
sa tim cvećem koje vene
Šta tu radiš starice
sa tim cvećem davno uvelim
- Čekam pobednika
Deca se vole
Deca kad se vole ljube stojeći
Po kapijama noći
Dok prolaznici ukazuju prstom na njih
Ali decu kad se vole
Baš je briga da l' ih ko vidi
Jer tu su samo njihove senke
Treperave u noći
I koje izazivaju kod prolaznika
Bes prezir smeh i zavist
Deca kad se vole nisu ovde ni za koga
Tada su dalje odavde nego što je noć
I mnogo dalje nego što je dan
Ona su
U zaslepljujućoj svetlosti prve ljubavi.
Obletao je oko mene
Obletao je oko mene
Za vreme mnogih meseca dana i časova
I stavio je najzad svoju ruku na moje grudi
Nazivajući me svojim malim malim srcem
Istrgao mi je obećanje
Kao što se istrže cvet iz zemlje
I zadržao ga u svome sećanju
Kao što se čuva cvet u zimskoj bašti
A ja
Zaboravila sam na svoje obećanje
I cvet je brzo svenuo
Oči su mu se iskolačile
Pogledao me je popreko
I uvredio teško
A drugi je došao i nije mi ništa tražio
Ali me je celu obuhvatio pogledom
U času za njega bila sam naga
Od glave do pete
I kad me je svukao
Dopustila sam mu da od mene čini šta hoće
A nisam znala ni ko je on.
Staro vino
Narandža na stolu
Tvoja haljina na podu
A ti u mojoj postelji
Blagi poklon trenutka
Svežina noći
Toplota moga života.
http://www.youtube.com/watch?v=X4U7VgUQ ... re=related
http://www.youtube.com/watch?v=fYia6tAd_EY&NR=1
Kad je struju izmislio Tesla, ameriko sisala si vesla!
http://www.youtube.com/watch?v=fYia6tAd_EY&NR=1
Kad je struju izmislio Tesla, ameriko sisala si vesla!
-
- Stalni član
- Postovi: 1687
- Pridružio se: Pon Nov 17, 2008 1:46 am
- Koliki je zbir brojeva cetiri i pet: 5
- Lokacija: Lugar i PSIHOLOG ANALITICKE ORIJENTACIJE VODJEN LJUBAVLJU KRENU' U BESPUCE OHHHHH ZMEJEVI, ZMAJEVI!
- Kontakt:
Pendrek - korisno sredstno za smirenje nemirnih
http://www.youtube.com/watch?v=cZu402v7 ... re=related
To je ova naprava sto cike u plavom drze u desnoj ruci!

http://www.youtube.com/watch?v=cZu402v7 ... re=related
To je ova naprava sto cike u plavom drze u desnoj ruci!
http://www.youtube.com/watch?v=X4U7VgUQ ... re=related
http://www.youtube.com/watch?v=fYia6tAd_EY&NR=1
Kad je struju izmislio Tesla, ameriko sisala si vesla!
http://www.youtube.com/watch?v=fYia6tAd_EY&NR=1
Kad je struju izmislio Tesla, ameriko sisala si vesla!
-
- Stalni član
- Postovi: 1687
- Pridružio se: Pon Nov 17, 2008 1:46 am
- Koliki je zbir brojeva cetiri i pet: 5
- Lokacija: Lugar i PSIHOLOG ANALITICKE ORIJENTACIJE VODJEN LJUBAVLJU KRENU' U BESPUCE OHHHHH ZMEJEVI, ZMAJEVI!
- Kontakt:
Pistolj
Evo ovako, slika kaza 1000 reci -grublja strana
http://s265.photobucket.com/albums/ii22 ... o002-1.flv
OVO CITIRAM VIKIPEDIU KOJA JE NAPISALA NESTO STO NEMA BLAGE VEZE S VEZOM
(no tema je copy paste
)
Пиштољ
Са Википедије
Скочи на: навигација, претрага
Пиштољ калибра 9 ммПиштољ је назив за стрељачко оружје које се користи једном руком, и најчешће служи за непосредну самообрану, а ређе за уништење непријатељске живе силе.
Типови пиштоља [уреди]
Пиштољи се обично дијеле на:
пиштоље с једним метком (који се данас најчешће употребљавају за спорт и лов);
пиштоље с више цеви (од којих је најпознатији Дерингер)
револвере
полуаутоматске пиштоље
аутоматске пиштоље.
- Добављено из „http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9F%D0% ... 0%BE%D1%99“
http://s265.photobucket.com/albums/ii22 ... o002-1.flv
Evo ovako, slika kaza 1000 reci -grublja strana
http://s265.photobucket.com/albums/ii22 ... o002-1.flv
OVO CITIRAM VIKIPEDIU KOJA JE NAPISALA NESTO STO NEMA BLAGE VEZE S VEZOM






Пиштољ
Са Википедије
Скочи на: навигација, претрага
Пиштољ калибра 9 ммПиштољ је назив за стрељачко оружје које се користи једном руком, и најчешће служи за непосредну самообрану, а ређе за уништење непријатељске живе силе.
Типови пиштоља [уреди]
Пиштољи се обично дијеле на:
пиштоље с једним метком (који се данас најчешће употребљавају за спорт и лов);
пиштоље с више цеви (од којих је најпознатији Дерингер)
револвере
полуаутоматске пиштоље
аутоматске пиштоље.
- Добављено из „http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9F%D0% ... 0%BE%D1%99“
http://s265.photobucket.com/albums/ii22 ... o002-1.flv
http://www.youtube.com/watch?v=X4U7VgUQ ... re=related
http://www.youtube.com/watch?v=fYia6tAd_EY&NR=1
Kad je struju izmislio Tesla, ameriko sisala si vesla!
http://www.youtube.com/watch?v=fYia6tAd_EY&NR=1
Kad je struju izmislio Tesla, ameriko sisala si vesla!
- Dj.Olivera
- Stalni član
- Postovi: 2917
- Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
JAJA OD JAPANSKE PREPELICEhunter napisao:PREPELICA
Prepelica (Coturnix coturnix)
Prepelica je naša najmanja koka. Kao i druge koke, i prepelica je svaštojed. Vrsta je polumraka što znači da se hrani u zoru i u sumrak. Pari se u junu. Ženka pravi gnezdo na zemlji u kome snese 8-16 jaja iz kojih se nakon 20 dana izlegu pilići. U septembru mesecu prepelice nas napuštaju.
Prepelica je naša jedina koka selica. Upućuje se na dalek put preko Sredozemnog mora u severnu Afriku, gde provodi zimu, da bi se u naše krajeve vratila narednog proleća.
Jaja i meso od japanskih prepelica imaju poseban efekat na ljudski organizam ( na krvni pritisak, na krv, srce, jetru, stomak i mozak, OVO POSLEDNJE SE POSEBNO ODNOSI NA ATLETIČARE I NA OSOBE KOJE SE OPORAVLJAJU OD BOLESTI.
SADRŽAJ JEDNOG JAJETA JE: 76% vode, 13,1 % belančevina, 11,2% masti, 1,1% minerala,
MINERALI I VITAMINI: 32 mg gvožđa, o,5 mg kalcijuma, 2,2 mg fosfora, vitamini A, B1, B6, B12, vitalni enzimi.
ENERGETSKA VREDNOST JEDNOG JAJETA: 15,8 kalorija
Jaja treba jesti SIROVA. PRVA TRI DANA treba uzimati po 3 JAJA DNEVNO a kasnije povećati na 5 jaja dnevno.
Deca ispod 10 godina treba da uzimaju 4 jajeta dnevno
Deca ispod 5 godina 3 jajeta dnevno
Deca ispod tri godine 2 jajeta dnevno.
Jaja treba uzimati ODJEDNOM, ujutru na prazan stomak, i pola sata kasnije može se uzeti hrana.
Da bi konzumiranje jaja bilo lakše , postoji mogućnost pravljenja koktela dodavanjem na primer : šećera, meda, soka od višnje, limuna ili jabuke, vanile, cimeta, mlevene kafe, kakaoa itd.
DIJABETIČARI MORAJU BITI OPREZNI PRI DODAVANJU ŠEĆERA ILI MEDA.
Oosobe koje pate od osetljive žuči, moraju početi sa konzumiranjem jaja oprezno, sa po jednim jajetom dnevno, a onda povećati količinu, ali uvek u isto vreme u toku dana. Oni ne bi trebali uzimati više od od 4 jajeta dnevno na kraju terapije.
Terapija se može ponoviti posle 2 meseca pošto je prva okončana i preporučljivo je uzimati najmanje 2 terapije tokom prve dve godine, a razmak između dve terapije ne sme biti od 6 meseci.
Ako se koriste drugi lekovi u isto vreme kad i jaja, ne bi trebalo da bude bilo kakvih neželjenih efekata, osim ako u uputstvu za upotrebu tih lekova nije posebno naznačena zabrana upotrebe mesa, mleka, jaja itd.
Rok upotrebe jaja u sirovom stanju je 60 dana a nakon isteka roka jaja treba upotrebiti u kuvanom ili pženom stanju.
Potrebne količine :
1. BRONHIJALNA ASTMA 240 KOMADA
2. TUBERKULOZA 240 KOMADA
3. ANEMIJA 240 KOMADA
4. MIGRENA 240 KOMADA
5. INFARKT 240 KOMADA
6. VISOK KRVNI PRITISAK 120 KOMADA
7. ČIR 120 KOMADA
8. ARTERIOSKLEROZA 240 KOMADA
9. DIJABETES 240 KOMADA
10. NERVNO RASTROJSTVO 240 KOMADA
11. VISOK HOLESTEROL 240 KOMADA
12. POREMEĆAJ VARENJA 240 KOMADA
13. REGENERACIJA ORGANIZMA 240 KOMADA
14. GASTRITIS 240 KOMADA
15. JAČANJE IMUNITETA 240 KOMADA
16. POBOLJŠANJE MEMORIJE 240 KOMADA
17. OZBILJNA FAZA ASTME 1080 + MESO
18. TUMOR NA MOZGU 1080 + MESO
19. SPORTISTI 240 + MESO PO ŽELJI
- Dj.Olivera
- Stalni član
- Postovi: 2917
- Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
PALENTA SA SEJTANOM
POSNO (NA ULJU)
Potrebne namirnice
400g kukuruznog griza
500g paradajza
400ml soka od paradjza
1 praziluk
300g seitana
100g trapista
tucana paprika
so, biber
maslinovo ulje
Priprema
Skuvajte gustu palentu pa dok je još vruća rasporedite je ravnomerno po plićem plehu i ostavite da se ohladi. Iseckajte luk i prodinstajte ga na malo ulja. Dodajte seitan isečen na rezance, paradajz oljušten i iseckan na kockice, biber i so pa dinstajte 10 minuta. Na kraju dodajte beli luk i tucanu papriku. Hladnu palentu isecite na ploške dimenzije 5 x 10cm. Nauljite tepsiju, dno prekrijte komadima palente, pospite narendanim sirom i nanesite nadev od seitana. Nastavite da ređate slojeve tako da palenta bude poslednja. Zapecite pola sata u rerni
POSNO (NA ULJU)
Potrebne namirnice
400g kukuruznog griza
500g paradajza
400ml soka od paradjza
1 praziluk
300g seitana
100g trapista
tucana paprika
so, biber
maslinovo ulje
Priprema
Skuvajte gustu palentu pa dok je još vruća rasporedite je ravnomerno po plićem plehu i ostavite da se ohladi. Iseckajte luk i prodinstajte ga na malo ulja. Dodajte seitan isečen na rezance, paradajz oljušten i iseckan na kockice, biber i so pa dinstajte 10 minuta. Na kraju dodajte beli luk i tucanu papriku. Hladnu palentu isecite na ploške dimenzije 5 x 10cm. Nauljite tepsiju, dno prekrijte komadima palente, pospite narendanim sirom i nanesite nadev od seitana. Nastavite da ređate slojeve tako da palenta bude poslednja. Zapecite pola sata u rerni
- Dj.Olivera
- Stalni član
- Postovi: 2917
- Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
PNEUMONIJA -Upala pluća
MEŠAVINA ČAJEVA
30 GRAMA KOPRIVE
30 GRAMA ZOVE
30 GRAMA PLUĆNJAKA
20 GRAMA MAJČINE DUŠICE
20 GRAMA TIMIJANA
20 GRAMA BOKVICE
20 GRAMA JAGORČEVINE
20 GRAMA PODBELA
20 GORČICE
20 GRAMA IMELE
20 GRAMA KANTARIONA
Trave jako usitniti, pomešati i u 1 l proključale vode staviti 10 gr.
mešavine trava, zatim kuvati poklopljeno 2 minuta i poklopljeno hladiti. Hladan čaj procediti u bočicu i zasladiti medom, piti po 1 dcl u jednakim vremenskim razmacima a ukupno dnevno popiti 1 litar čaja.
Kod teže upale pluća čaj pripramati tako da se u 1 1/2 litru prokuvane i ohlađene vode stavi 20 gr. iste mešavine i ostavi preko noći. Ujutro tome dodati 10 supenih kašika meda i kuvati na tihoj vatri 2 minuta, hladiti poklopljeno, procediti u bocu, dodati sveže isceđen sok od 1 limuna i svakih pola sata piti po 1/2 dcl.
Od struka do vrata nešto više grudi i ispod rebara telo namazati s malo vinskog sirćeta i jako trljati kako bi se osušilo
MEŠAVINA ČAJEVA
30 GRAMA KOPRIVE
30 GRAMA ZOVE
30 GRAMA PLUĆNJAKA
20 GRAMA MAJČINE DUŠICE
20 GRAMA TIMIJANA
20 GRAMA BOKVICE
20 GRAMA JAGORČEVINE
20 GRAMA PODBELA
20 GORČICE
20 GRAMA IMELE
20 GRAMA KANTARIONA
Trave jako usitniti, pomešati i u 1 l proključale vode staviti 10 gr.
mešavine trava, zatim kuvati poklopljeno 2 minuta i poklopljeno hladiti. Hladan čaj procediti u bočicu i zasladiti medom, piti po 1 dcl u jednakim vremenskim razmacima a ukupno dnevno popiti 1 litar čaja.
Kod teže upale pluća čaj pripramati tako da se u 1 1/2 litru prokuvane i ohlađene vode stavi 20 gr. iste mešavine i ostavi preko noći. Ujutro tome dodati 10 supenih kašika meda i kuvati na tihoj vatri 2 minuta, hladiti poklopljeno, procediti u bocu, dodati sveže isceđen sok od 1 limuna i svakih pola sata piti po 1/2 dcl.
Od struka do vrata nešto više grudi i ispod rebara telo namazati s malo vinskog sirćeta i jako trljati kako bi se osušilo
- jesy
- Stalni član
- Postovi: 2010
- Pridružio se: Uto Apr 01, 2008 6:10 pm
- Koliki je zbir brojeva cetiri i pet: 5
- Lokacija: tu u vashoj blizini
- Kontakt:
Lekoviti paradajz
Paradajz (Solanum lycoperiscum L.)
Je jednogodisnja zeljasta biljka preneta u Evropu tek otkricem Amerike.
U pocetku je gajena kao ukrasna biljka.Smatrana je otrovnom sto se pokazalo kao tacno ali vazi samo za stabljiku i listove naime oni sadrza visoku koncentraciju tomatina koji sluzi kao insekticid i fungicid. Zbog toga u narodu postoji izreka -"ako hoces da oteras komarce, na terasi gaji paradajz".
Danas se zna da je Iako male kaloricne vrednosti paradajz je jedna od bioloski najvrednijih povrtnih biljaka. Pored vode, koje ima najvise 93%,nesto ugljenih hidrata i belancevina, u plodu paradajza ima izuzetno mnogo vitamina i mineralnih soli,
sto ga cini zdravom hranom.Sadrzi C vitamina koliko i u limunu ili pomorandzi,
karotina koji organizmu daje vitamin A, zatim dovoljno vitamina B, K i P.
Visoku biolosku vrednost mu daju i mineralne soli kalijuma(250-300 miligrama), natrijuma, magnezijuma, kalcijuma, gvozdja,kao i nesto manje bakra, mangana, bora,kobalta - stoga se koristi i kao lekovito sredstvo.
Lekovito dejstvo paradajza
Za jacanje odbrambenog sistema organizma,protiv katara creva i zeluca, za regulisanje probave,za izbacivanje vode iz organizmai, protiv viskog krvnog pritiska, protiv reume i gihta.
Oprobajte masku za lice
U kozmetici se primenjuje za lecenje opekotina od sunca. Daje se onima koji imaju karakteristicno crvenilo lica. Prekrite celo lice kriskama ili kasom od paradajza. Ova maska treba da odstoji minimum 10min. Proverite u ogledalu, rezultati su neverovatni. Vitamin C iz paradajza leci necistu kozu, otklanja umor, povecava elasticnost. Kiselina iz paradajza pomaze da se regenerise sloj izumrle povrsine koze, deluje kao blagi piling, omeksava je i daje joj poseban sjaj. Cisti pore, mitesere.

Paradajz (Solanum lycoperiscum L.)
Je jednogodisnja zeljasta biljka preneta u Evropu tek otkricem Amerike.
U pocetku je gajena kao ukrasna biljka.Smatrana je otrovnom sto se pokazalo kao tacno ali vazi samo za stabljiku i listove naime oni sadrza visoku koncentraciju tomatina koji sluzi kao insekticid i fungicid. Zbog toga u narodu postoji izreka -"ako hoces da oteras komarce, na terasi gaji paradajz".
Danas se zna da je Iako male kaloricne vrednosti paradajz je jedna od bioloski najvrednijih povrtnih biljaka. Pored vode, koje ima najvise 93%,nesto ugljenih hidrata i belancevina, u plodu paradajza ima izuzetno mnogo vitamina i mineralnih soli,
sto ga cini zdravom hranom.Sadrzi C vitamina koliko i u limunu ili pomorandzi,
karotina koji organizmu daje vitamin A, zatim dovoljno vitamina B, K i P.
Visoku biolosku vrednost mu daju i mineralne soli kalijuma(250-300 miligrama), natrijuma, magnezijuma, kalcijuma, gvozdja,kao i nesto manje bakra, mangana, bora,kobalta - stoga se koristi i kao lekovito sredstvo.
Lekovito dejstvo paradajza
Za jacanje odbrambenog sistema organizma,protiv katara creva i zeluca, za regulisanje probave,za izbacivanje vode iz organizmai, protiv viskog krvnog pritiska, protiv reume i gihta.
Oprobajte masku za lice
U kozmetici se primenjuje za lecenje opekotina od sunca. Daje se onima koji imaju karakteristicno crvenilo lica. Prekrite celo lice kriskama ili kasom od paradajza. Ova maska treba da odstoji minimum 10min. Proverite u ogledalu, rezultati su neverovatni. Vitamin C iz paradajza leci necistu kozu, otklanja umor, povecava elasticnost. Kiselina iz paradajza pomaze da se regenerise sloj izumrle povrsine koze, deluje kao blagi piling, omeksava je i daje joj poseban sjaj. Cisti pore, mitesere.

nije srecan onaj ko ima shta zheli,
nego onaj koji ne zheli ono shto nema
nego onaj koji ne zheli ono shto nema
- jesy
- Stalni član
- Postovi: 2010
- Pridružio se: Uto Apr 01, 2008 6:10 pm
- Koliki je zbir brojeva cetiri i pet: 5
- Lokacija: tu u vashoj blizini
- Kontakt:
PAPRIKA
Paprika je visoko cenjeno povrce, bogato lekovitim sastojcima i zbog toga preporucljiva u ishrani. Najbolja i najzdravija za jelo je sveža, ne obradena paprika, a lekovitim se smatra njen mesnati, deo. Lekovitost paprike u narodnoj medicini iako je novijeg datuma, nikad nije bila pod znakom pitanja. Koristila se kao antidepresiv, antireumatik, afrodizijak, antiseptik, aromatik, diuretik.
Zbog velikih kolicina vitamina C preporucuje se kao dodatak ishrani za jacanje imunološkog sistema.
Paprika potice iz Južne Amerike. Španci su je doneli u Evropu u 15. veku, odakle se proširila sve do Turske, a danas se najviše gaji u Madarskoj.
Paprika je jednogodišnja biljka, a u tropskim krajevima višegodišnja. Botanicki pripada porodici Solonaceae, polikarpnim biljkama koje tokom ciklusa cvetaju više puta.
Plodove paprike razlikujemo prema obliku ( stožasti, prizmaticni, okrugli te okruglospljošteni ) i prema boji (tamnozeleni, žutozeleni, blijedožuti, gotovo bijeli, žuti,
narandasti, svdjetlocrveni i tamnocrveni).
Hemijski sastav paprike obuhvata sadržaj svih sastojaka ovog povrca, kao i njihovih proizvoda, ukjucujuci i vodu. Prosecni sastav vode u paprici je dosta visok, približno 89 %. Od ugljenih hidrata najviše sadrži šecera iz grupe monosaharida i disaharida. Od monosaharida 90-98 % otpada na glukozu, a ostatak na fruktozu i saharozu. Kolicina etericnih ulja u semenu paprike zavisi od kolicine prisutnog alkaloida kapsaicina. Kapsaicin je specificna materija i sastavni deo etericnih ulja roda Capsicum, a daje ljutinu plodovima paprike. Prema kolicini kapsaicina, koja je obrnuto proporcionalna velicini ploda, sprovedena je klasifikacija na slatke i ljute sorte paprike.
Kapsaicin ima lekovito delovanje jer djeluje antisepticki, a u digestivnom traktu sprecava razvoj
bakterija truljenja i poboljšava varenje hrane draženjem sluzokože creva. Povecava i nivo histamina u krvi, koji cini glavni odbrambeni sistem ljudskog organizma na reumatska
oboljenja.
Poznato je da hanabera, papricica visokog sadržaja kapsaicina, izaziva opekotine kod osetljivih ljudi, iritaciju kože i sluzokože, a kuvari koji je koriste u pripremanju hrane pažljivo je drže medu prstima jer ako dode do ociju može izazvati privremeno slepilo.
U medicini se koristi kao prirodno stimulativno sredstvo, ali kod ljudi potpuno zdravog digestivnog trakta.
Od vitamina paprika sadrži najviše vitamina C. Dokazano je da u paprici ima cak 4 - 5 puta više vitamina C nego u limunu i narandzi. Kolicina vitamina C iznosi oko 100 - 250 mg / 100 g
svežeg ploda, a zavisi od starosti paprike.
Za papriku su znacajne i kolicine vitamina B . Posebno se isticu B1 ( 60 mg / 100 g ) i B2 ( 30 mg / 100 g sveže paprike). Paprika sadrži još i vitamin E, kojem se pripisuju antikarcenogena svojstva, zatim pantotensku kiselinu, a u formi provitamina sadrži i vitamin A koji je prisutan kao b- karoten i kriptoksantin. Od minerala paprika je najbogatija kalijem, fosforom i gvoždem.
Zbog velikih kolicina vitamina C preporucuje se kao dodatak ishrani za jacanje imunološkog sistema.
Njezin utiecaj na površinsku kapilarnu cirkulaciju možemo pripisati sastojku citrinu, koji utice na elasticnost i propustljivost kapilara što se koristi za lecenje arterioskleroze. Kao aromatik
koristi se za pripremanje jela u našoj kuhinji, a takode i za razna pica.Paprika je sredstvo koje pospešuje apetit, a pri tome potstice rad želutca jer pojacava lucenje želudacanog soka i potstce peristaltiku. Sadrži dosta kalijuma kojem se pripisuje diuretsko i antikarcinogeno djelovanje.
Vjerovanje u afrodizijsko svojstvo temelje se na uticaju paprike na pojacannje cirkulaciji. Od ljute
paprike u narodnoj medicini postoji niz pripravaka za lecenje reumatskih bolova.Sokom od paprike lece se razni upalni procesi kao što su upala grla ili poceci infektivnih oboljenja. Takode sokom paprike može se spreciti opadanje kose trljajuci vlasište kose. Prašak od ljute crvene paprike koristi se za lecenje probavnih smetnji i hemeroida.

Paprika je visoko cenjeno povrce, bogato lekovitim sastojcima i zbog toga preporucljiva u ishrani. Najbolja i najzdravija za jelo je sveža, ne obradena paprika, a lekovitim se smatra njen mesnati, deo. Lekovitost paprike u narodnoj medicini iako je novijeg datuma, nikad nije bila pod znakom pitanja. Koristila se kao antidepresiv, antireumatik, afrodizijak, antiseptik, aromatik, diuretik.
Zbog velikih kolicina vitamina C preporucuje se kao dodatak ishrani za jacanje imunološkog sistema.
Paprika potice iz Južne Amerike. Španci su je doneli u Evropu u 15. veku, odakle se proširila sve do Turske, a danas se najviše gaji u Madarskoj.
Paprika je jednogodišnja biljka, a u tropskim krajevima višegodišnja. Botanicki pripada porodici Solonaceae, polikarpnim biljkama koje tokom ciklusa cvetaju više puta.
Plodove paprike razlikujemo prema obliku ( stožasti, prizmaticni, okrugli te okruglospljošteni ) i prema boji (tamnozeleni, žutozeleni, blijedožuti, gotovo bijeli, žuti,
narandasti, svdjetlocrveni i tamnocrveni).
Hemijski sastav paprike obuhvata sadržaj svih sastojaka ovog povrca, kao i njihovih proizvoda, ukjucujuci i vodu. Prosecni sastav vode u paprici je dosta visok, približno 89 %. Od ugljenih hidrata najviše sadrži šecera iz grupe monosaharida i disaharida. Od monosaharida 90-98 % otpada na glukozu, a ostatak na fruktozu i saharozu. Kolicina etericnih ulja u semenu paprike zavisi od kolicine prisutnog alkaloida kapsaicina. Kapsaicin je specificna materija i sastavni deo etericnih ulja roda Capsicum, a daje ljutinu plodovima paprike. Prema kolicini kapsaicina, koja je obrnuto proporcionalna velicini ploda, sprovedena je klasifikacija na slatke i ljute sorte paprike.
Kapsaicin ima lekovito delovanje jer djeluje antisepticki, a u digestivnom traktu sprecava razvoj
bakterija truljenja i poboljšava varenje hrane draženjem sluzokože creva. Povecava i nivo histamina u krvi, koji cini glavni odbrambeni sistem ljudskog organizma na reumatska
oboljenja.
Poznato je da hanabera, papricica visokog sadržaja kapsaicina, izaziva opekotine kod osetljivih ljudi, iritaciju kože i sluzokože, a kuvari koji je koriste u pripremanju hrane pažljivo je drže medu prstima jer ako dode do ociju može izazvati privremeno slepilo.
U medicini se koristi kao prirodno stimulativno sredstvo, ali kod ljudi potpuno zdravog digestivnog trakta.
Od vitamina paprika sadrži najviše vitamina C. Dokazano je da u paprici ima cak 4 - 5 puta više vitamina C nego u limunu i narandzi. Kolicina vitamina C iznosi oko 100 - 250 mg / 100 g
svežeg ploda, a zavisi od starosti paprike.
Za papriku su znacajne i kolicine vitamina B . Posebno se isticu B1 ( 60 mg / 100 g ) i B2 ( 30 mg / 100 g sveže paprike). Paprika sadrži još i vitamin E, kojem se pripisuju antikarcenogena svojstva, zatim pantotensku kiselinu, a u formi provitamina sadrži i vitamin A koji je prisutan kao b- karoten i kriptoksantin. Od minerala paprika je najbogatija kalijem, fosforom i gvoždem.
Zbog velikih kolicina vitamina C preporucuje se kao dodatak ishrani za jacanje imunološkog sistema.
Njezin utiecaj na površinsku kapilarnu cirkulaciju možemo pripisati sastojku citrinu, koji utice na elasticnost i propustljivost kapilara što se koristi za lecenje arterioskleroze. Kao aromatik
koristi se za pripremanje jela u našoj kuhinji, a takode i za razna pica.Paprika je sredstvo koje pospešuje apetit, a pri tome potstice rad želutca jer pojacava lucenje želudacanog soka i potstce peristaltiku. Sadrži dosta kalijuma kojem se pripisuje diuretsko i antikarcinogeno djelovanje.
Vjerovanje u afrodizijsko svojstvo temelje se na uticaju paprike na pojacannje cirkulaciji. Od ljute
paprike u narodnoj medicini postoji niz pripravaka za lecenje reumatskih bolova.Sokom od paprike lece se razni upalni procesi kao što su upala grla ili poceci infektivnih oboljenja. Takode sokom paprike može se spreciti opadanje kose trljajuci vlasište kose. Prašak od ljute crvene paprike koristi se za lecenje probavnih smetnji i hemeroida.

nije srecan onaj ko ima shta zheli,
nego onaj koji ne zheli ono shto nema
nego onaj koji ne zheli ono shto nema
- Dj.Olivera
- Stalni član
- Postovi: 2917
- Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
PROSTATA
OBOLJENJE PROSTATE
Prostata je muška polna žlezda s vanjskom sekrecijom. Nalazi se ispod mokracnog mehura, ispred rektuma, krajnjeg dela debelog creva. Kroz prostatu prolazi mokracna cev. U mladjim godinama prostata uglavnom oboleva od akutne i kronicne upale, uzrokovane kapavcem (gonorejom). U sezdesetim godinama života prostata se postupno povecava (hipertrofija ili adenom) što stvara poteškoce kad se mokri i vrši seksualni snoaj. Akutna upala žlezde prostate javlja se uz bolove, otekline, cesto mokrenje i povišenu temperaturu. Kronicna upala prostate (kronicni prostatitis) javlja se bez znakova akutnog prostatitisa. .
Lecenje: . .
Saslav Caja:
* 70 g alpske ruže
* 40 g cvetova i listova hajducke trave
* 40 g nastrugane hrastove kore (što mladje)
* 30 g mladih hrastovih listova
* 20 g listova pelina planinskoga
* 20 g špargle
U nedostatku alpske ruže može se koristiti poludivlja ruža penjacica, s time da se uzima dvostruka kolicina. Dakle: 140 g cveta stabljike i listova. Sparglu ubrati pre nego što se oblikuju iglicasti delovi
Trave usitniti i smešati. U 1 1/2 litru hladne vode preko noci namociti 10 g mešavine trava. Ujutro kuvati na tihoj vatri, da kljuca poklopljeno 2 minute. Nakon što se caj ohladi, procediti ga u tamnu bocu i piti umesto vode pre i posle jela. Dnevno popiti svu pripremljenu kolicinu caja. Ako se ne popije u jedan dan, preostalu kolicinu popiti sledeci dan.
Svaki dan u hranu je potrebno stavljati 3 puta po 1 supenu kasiku maslinova ulja. U ishrani, beli hleb zameniti cmim, po mogucnosti raženim.
Koristiti što više divlje zelje i razne divlje gljive. Pripremati bez zapržavanja, sa što manje soli i jako raskuvano.
Zabranjeni su alkohol i cigarete te cesti spolni odnosi. Kad se leci prostata valja gledati da stolica bude što mekanija te da ne dolazi do upala mehura, mokracnih putova i bubrega. Ishrana je ista kao pri lecenju cira na želucu i dvanaestercu
Dnevno 6 do 7 sati biti na svežem vazduhu, odvojen od svih briga. Spavati što duže, ali pre izlaska sunca obavezno šetati na cistom vazduhu. Uvek se toplo obuci. Zabranjen je svaki fizicki rad.
Krsta masirati rakijom lozovacom (jacine 40 vol.%) pomešanu s ilovacom. Glinu vaditi što dublje iz zemlje, da bude što zelenija. U 1 litru rakije stavlja se 80 do 100 g gline koja se mora rastvoriti. Nakon što se izmasiraju, krsta se suše trljanjem rukama. Zatim se namažu maslinovim uljem koje se utrlja. Nakon toga obuci se jako toplo, tako da se najprije stavi pamucna krpa, zatim novinski ili toaletni papir, a preko toga odeca ili povoj.
Leti koristiti što više spargle. Pripremati ih kuvane i stucane s belim lukom i pecenim žumancem od jaja. Upute koje se odnose na zabrane iste su kao i za lecenje drugih bolesti probavnog trakta.
OBOLJENJE PROSTATE
Prostata je muška polna žlezda s vanjskom sekrecijom. Nalazi se ispod mokracnog mehura, ispred rektuma, krajnjeg dela debelog creva. Kroz prostatu prolazi mokracna cev. U mladjim godinama prostata uglavnom oboleva od akutne i kronicne upale, uzrokovane kapavcem (gonorejom). U sezdesetim godinama života prostata se postupno povecava (hipertrofija ili adenom) što stvara poteškoce kad se mokri i vrši seksualni snoaj. Akutna upala žlezde prostate javlja se uz bolove, otekline, cesto mokrenje i povišenu temperaturu. Kronicna upala prostate (kronicni prostatitis) javlja se bez znakova akutnog prostatitisa. .
Lecenje: . .
Saslav Caja:
* 70 g alpske ruže
* 40 g cvetova i listova hajducke trave
* 40 g nastrugane hrastove kore (što mladje)
* 30 g mladih hrastovih listova
* 20 g listova pelina planinskoga
* 20 g špargle
U nedostatku alpske ruže može se koristiti poludivlja ruža penjacica, s time da se uzima dvostruka kolicina. Dakle: 140 g cveta stabljike i listova. Sparglu ubrati pre nego što se oblikuju iglicasti delovi
Trave usitniti i smešati. U 1 1/2 litru hladne vode preko noci namociti 10 g mešavine trava. Ujutro kuvati na tihoj vatri, da kljuca poklopljeno 2 minute. Nakon što se caj ohladi, procediti ga u tamnu bocu i piti umesto vode pre i posle jela. Dnevno popiti svu pripremljenu kolicinu caja. Ako se ne popije u jedan dan, preostalu kolicinu popiti sledeci dan.
Svaki dan u hranu je potrebno stavljati 3 puta po 1 supenu kasiku maslinova ulja. U ishrani, beli hleb zameniti cmim, po mogucnosti raženim.
Koristiti što više divlje zelje i razne divlje gljive. Pripremati bez zapržavanja, sa što manje soli i jako raskuvano.
Zabranjeni su alkohol i cigarete te cesti spolni odnosi. Kad se leci prostata valja gledati da stolica bude što mekanija te da ne dolazi do upala mehura, mokracnih putova i bubrega. Ishrana je ista kao pri lecenju cira na želucu i dvanaestercu
Dnevno 6 do 7 sati biti na svežem vazduhu, odvojen od svih briga. Spavati što duže, ali pre izlaska sunca obavezno šetati na cistom vazduhu. Uvek se toplo obuci. Zabranjen je svaki fizicki rad.
Krsta masirati rakijom lozovacom (jacine 40 vol.%) pomešanu s ilovacom. Glinu vaditi što dublje iz zemlje, da bude što zelenija. U 1 litru rakije stavlja se 80 do 100 g gline koja se mora rastvoriti. Nakon što se izmasiraju, krsta se suše trljanjem rukama. Zatim se namažu maslinovim uljem koje se utrlja. Nakon toga obuci se jako toplo, tako da se najprije stavi pamucna krpa, zatim novinski ili toaletni papir, a preko toga odeca ili povoj.
Leti koristiti što više spargle. Pripremati ih kuvane i stucane s belim lukom i pecenim žumancem od jaja. Upute koje se odnose na zabrane iste su kao i za lecenje drugih bolesti probavnog trakta.
- Dj.Olivera
- Stalni član
- Postovi: 2917
- Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
PROSTATA
šTA KORISTITI:
PALMETO-bobice testeraste palme
-PROSTAT S -oriblete
-PROSTATIN- čaj
-CINK
-MED, POLEN, MED PLUS
-ČAJEVI: RUSOMAČA, BREZA,RASTAVIĆ, PERŠUN
KOREN DIVLJEG KESTENA, CELER, KUKURUZNA SVILA, DIVLJA KRUŠKA, KONOPLJA, ORAH, VINOVA LOZA, NANA, HAJDUČICA, KUPINA, UVA, TREŠNJINE PETELJKE...
RECEPT 1: Uzeti 1/2 kg MEDA, 1/2 kg narendane ŠARGAREPE, 1/2 kg mlevenih ORAHA, 1/2 kg ŽUTOG ŠEĆE-
RA i 150 g narendanog RENA, sve dobro izmešati pa uzimati TRI PUTA DNEVNO pre jela.
RECEPT 2: 1 kg MEDA, 100 g mlevenog semena KOMORAČA i 100 ml dobre rakije izmešati, pa uzimati 4 puta dne-
vno po 1 kašičicu uz čaj od BELOG SLEZA.
šTA KORISTITI:
PALMETO-bobice testeraste palme
-PROSTAT S -oriblete
-PROSTATIN- čaj
-CINK
-MED, POLEN, MED PLUS
-ČAJEVI: RUSOMAČA, BREZA,RASTAVIĆ, PERŠUN
KOREN DIVLJEG KESTENA, CELER, KUKURUZNA SVILA, DIVLJA KRUŠKA, KONOPLJA, ORAH, VINOVA LOZA, NANA, HAJDUČICA, KUPINA, UVA, TREŠNJINE PETELJKE...
RECEPT 1: Uzeti 1/2 kg MEDA, 1/2 kg narendane ŠARGAREPE, 1/2 kg mlevenih ORAHA, 1/2 kg ŽUTOG ŠEĆE-
RA i 150 g narendanog RENA, sve dobro izmešati pa uzimati TRI PUTA DNEVNO pre jela.
RECEPT 2: 1 kg MEDA, 100 g mlevenog semena KOMORAČA i 100 ml dobre rakije izmešati, pa uzimati 4 puta dne-
vno po 1 kašičicu uz čaj od BELOG SLEZA.
- Dj.Olivera
- Stalni član
- Postovi: 2917
- Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
POST (NA VODI)
RECEPTI:
SUPA OD SEITANA I JEČMA
Oprati ½ šolje ječma pa ga skuvati u 4 šolje vode. Smanjiti plamen ostaviti da se krčka 20-30 minuta. Dodati 1 glavicu luka srednje veličine, 2 ša-rgarepe , ½ šolje isečenih pečurki i ¼ šolje isečenog celera. Kuvajte 15—20 dodajte seitan na kockice izrezan, malo tamarija i kuvajte još 5-10 minuta.
NAMAZ OD TOFUA
1 pakovanje tofua, ½ čajne kašičice pirea od umeboši šljive, ¼ struganog
crnog luka u suribačiju (avanu) napravite pire i mešajte dok se ne dobije
krem. garnirajte sa peršunom i dodajte 5 kriški napola kuvane šargarepe
isečene u obliku cveta.
PRELIV OD TAHANA
2 umeboši šljive ili ½ čajne kašičice umeboši paste, 2 supene kašike tahana
½ male glavice luka ,struganog, izmiksati u suribačiju dok ne postane kre-
masto. Dodati ½-3/4 šolje vode.
NAMAZ OD MISOA I TAHANA
6 supenih kašika tahana pržite u suvom tiganju na niskom plamenu dok ne
dobije zlatnomrku boju. Stalno mešajte da tahan ne bi zagoreo. Skinite sa
plamena i polako umešajte 1 supenu kašiku misa. Odličan namaz za inte-
gralni hleb.
RECEPTI:
SUPA OD SEITANA I JEČMA
Oprati ½ šolje ječma pa ga skuvati u 4 šolje vode. Smanjiti plamen ostaviti da se krčka 20-30 minuta. Dodati 1 glavicu luka srednje veličine, 2 ša-rgarepe , ½ šolje isečenih pečurki i ¼ šolje isečenog celera. Kuvajte 15—20 dodajte seitan na kockice izrezan, malo tamarija i kuvajte još 5-10 minuta.
NAMAZ OD TOFUA
1 pakovanje tofua, ½ čajne kašičice pirea od umeboši šljive, ¼ struganog
crnog luka u suribačiju (avanu) napravite pire i mešajte dok se ne dobije
krem. garnirajte sa peršunom i dodajte 5 kriški napola kuvane šargarepe
isečene u obliku cveta.
PRELIV OD TAHANA
2 umeboši šljive ili ½ čajne kašičice umeboši paste, 2 supene kašike tahana
½ male glavice luka ,struganog, izmiksati u suribačiju dok ne postane kre-
masto. Dodati ½-3/4 šolje vode.
NAMAZ OD MISOA I TAHANA
6 supenih kašika tahana pržite u suvom tiganju na niskom plamenu dok ne
dobije zlatnomrku boju. Stalno mešajte da tahan ne bi zagoreo. Skinite sa
plamena i polako umešajte 1 supenu kašiku misa. Odličan namaz za inte-
gralni hleb.
- Dj.Olivera
- Stalni član
- Postovi: 2917
- Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
POLEN
Cvetni prah (polen) je prah sa prašnika biljaka, koga pčele sakupljaju i donose u košnicu. Značaj cvetnog praha za dobro prezimljavanje i rani razvoj pčelinjeg društva toliko je veliki da od njega zavise i rekordni prinosi meda. Takođe je dokazano da cvetni prah oživljava ćelije u organizmu ljudi, ubrzava oporavak posle preležanog gripa, suzbija nervozu i stvara fizičku otpornost organizma. Pčele sakupljaju cvetni prah zato što sadrži belančevine, masti, šećere, vitamine i druge korisne supstance za negovanje legla. Ako u košnicu iz prirode nema unosa cvetnog praha, pčele zaostaju u razvoju i dobija se lošiji kvalitet pčela. Pčelari u periodima kada u prirodi ima dovoljno cvetnog praha i kada pčelama, zbog prevelikog unosa pravi smetnju u košnici, treba da postavljaju sakupljači cvetnog praha i da ga oduzimaju od pčela. Sakupljen cvetni prah se zatim suši, konzervira i čuva da bi se upotrebio u ljudskoj ishrani ili dodavao pčelama u periodu kada ga u prirodi nema dovoljno. Cvetni prah sa medom se koristi u ljutskoj ishrani kao sretstvo za usporavanje starenja, za revitalizaciju, za jačanje odbrambene sposobnosti organizama, u lečenju prostate, anemije kod dece i drugo. Poslednjih godina cvetni prah koristi se i u kozmetici za spravljanje pomada koje osvežavaju kožu i daju lepši izgled licu. Polenova zrna raznih vrsta biljki imaju određene i stalne veličine, boju i oblik. Ako gledamo pod mikroskopom polenova zrnca uzeta sa tela pčele ili iz meda, po njihovoj veličini i obliku možemo odrediti koje je cvetove posetila pčela, odnosno od kojih biljki potiče med. Veličina polenovih zrna raznih biljki mnogo se razlikuju. U većini slučajeva ta zrna dostižu oko 0,015 - 0,050mm u razmeri, a kod samo malo broja biljaka npr. tikava, 0,15 - 0,20mm. Po boji polena može se raspoznati od kojih je biljaka sakupljeno: beli sa maline, svetložuti sa jabuka, zlatnožuti sa suncokreta i žutog kokosa, crvenožuti sa krušaka, tamnocrveni sa kajsije i kestena, smeđi sa bele deteline, žutozeleni sa hrasta, svetlozeleni sa lipe, ljubičast sa facelije itd.
Pošto ima veliki značaj za razvoj pčelinjih društava i za potrebe čoveka, cvetni prah treba redovno prikupljati u vreme kada ga pčele unose u košnicu u količinama većim no što su potrebe pčelinjeg društva. Polen se sakuplja pomoću posebnih hvatača. Veoma je bitno da se sakupljeni polen dobro osuši (da ima oko 8% vlage), i da je potpuno čist.
Polen vremenom gubi svoja dragocena svojstva. Tako, na primer, polen, dobro osušen,stavljen u plastične kese, zatvorene, kroz 6 meseci gubi 30%, a kroz godinu dana i do 75% svojih hranljivih i lekovitih svojstava. Posle 2 godine polen postaje praktično nekoristan.
Najbolje je da se polen čuva na sledeći način:
u plastičnim kesama, hermetički zatvoren, na temperaturi do +4ºC;
u mešavini s medom (1:1) iznad koje se u tegli naspe sloj čistog meda i sve dobro zatvori;
u mešavini sa šećerom.
Savremena prehrambena industrija koristi liofilizaciju polena (uklanjanje vlage na temperaturama ispod 0 stepeni). Liofilisani polen ima rok upotrebe 5 - 7 godina.
Hemijski sastav polena: u raznim smešama polena nađeni su sledeći vitamini: tiamin(B1), riboflamin(B2), piridoksin(B6), nikotinska kiselina, pantotenska kiselina, folna kiselina, askorobinska kiselina(C). Pronađeni provitamin(A), tzv. karotin, vitamin R(rutin) i vitamin E i D. Detaljnom analizom je ustanovljeno da polen mnogih biljaka sadrži: silicijum, sumpor, bakar, kobalt, natrijum, gvožđe, aluminijum, kalcijum, magnezijum, mangan, fosfor, bariju, srebro, cink, hrom, stroncijum i druge mikroelemente.[1] U njegov sastav ulaze razne belančevine i slobodne amino-kiseline, za organizam važni fermenti katalaza, invertaza i neke organske kiseline, jabučna, vinske i mlečna. Delovanjem fermenta koje pčele izlučuju prilikom nabijanja polena u saće u polenu dolazi nakon nekoliko nedelja do znatne izmene tvari. Hemijski sastav i hranljiva svojstva razlikuju se između svežeg polena i polena u saću. Količina belančevine i masti smanjuje se mlečna kiselina povećava. Povećava se i veličina šećera, što zavisi o medu koje pčele dodaju polen prilikom konzervisanja
Cvetni prah (polen) je prah sa prašnika biljaka, koga pčele sakupljaju i donose u košnicu. Značaj cvetnog praha za dobro prezimljavanje i rani razvoj pčelinjeg društva toliko je veliki da od njega zavise i rekordni prinosi meda. Takođe je dokazano da cvetni prah oživljava ćelije u organizmu ljudi, ubrzava oporavak posle preležanog gripa, suzbija nervozu i stvara fizičku otpornost organizma. Pčele sakupljaju cvetni prah zato što sadrži belančevine, masti, šećere, vitamine i druge korisne supstance za negovanje legla. Ako u košnicu iz prirode nema unosa cvetnog praha, pčele zaostaju u razvoju i dobija se lošiji kvalitet pčela. Pčelari u periodima kada u prirodi ima dovoljno cvetnog praha i kada pčelama, zbog prevelikog unosa pravi smetnju u košnici, treba da postavljaju sakupljači cvetnog praha i da ga oduzimaju od pčela. Sakupljen cvetni prah se zatim suši, konzervira i čuva da bi se upotrebio u ljudskoj ishrani ili dodavao pčelama u periodu kada ga u prirodi nema dovoljno. Cvetni prah sa medom se koristi u ljutskoj ishrani kao sretstvo za usporavanje starenja, za revitalizaciju, za jačanje odbrambene sposobnosti organizama, u lečenju prostate, anemije kod dece i drugo. Poslednjih godina cvetni prah koristi se i u kozmetici za spravljanje pomada koje osvežavaju kožu i daju lepši izgled licu. Polenova zrna raznih vrsta biljki imaju određene i stalne veličine, boju i oblik. Ako gledamo pod mikroskopom polenova zrnca uzeta sa tela pčele ili iz meda, po njihovoj veličini i obliku možemo odrediti koje je cvetove posetila pčela, odnosno od kojih biljki potiče med. Veličina polenovih zrna raznih biljki mnogo se razlikuju. U većini slučajeva ta zrna dostižu oko 0,015 - 0,050mm u razmeri, a kod samo malo broja biljaka npr. tikava, 0,15 - 0,20mm. Po boji polena može se raspoznati od kojih je biljaka sakupljeno: beli sa maline, svetložuti sa jabuka, zlatnožuti sa suncokreta i žutog kokosa, crvenožuti sa krušaka, tamnocrveni sa kajsije i kestena, smeđi sa bele deteline, žutozeleni sa hrasta, svetlozeleni sa lipe, ljubičast sa facelije itd.
Pošto ima veliki značaj za razvoj pčelinjih društava i za potrebe čoveka, cvetni prah treba redovno prikupljati u vreme kada ga pčele unose u košnicu u količinama većim no što su potrebe pčelinjeg društva. Polen se sakuplja pomoću posebnih hvatača. Veoma je bitno da se sakupljeni polen dobro osuši (da ima oko 8% vlage), i da je potpuno čist.
Polen vremenom gubi svoja dragocena svojstva. Tako, na primer, polen, dobro osušen,stavljen u plastične kese, zatvorene, kroz 6 meseci gubi 30%, a kroz godinu dana i do 75% svojih hranljivih i lekovitih svojstava. Posle 2 godine polen postaje praktično nekoristan.
Najbolje je da se polen čuva na sledeći način:
u plastičnim kesama, hermetički zatvoren, na temperaturi do +4ºC;
u mešavini s medom (1:1) iznad koje se u tegli naspe sloj čistog meda i sve dobro zatvori;
u mešavini sa šećerom.
Savremena prehrambena industrija koristi liofilizaciju polena (uklanjanje vlage na temperaturama ispod 0 stepeni). Liofilisani polen ima rok upotrebe 5 - 7 godina.
Hemijski sastav polena: u raznim smešama polena nađeni su sledeći vitamini: tiamin(B1), riboflamin(B2), piridoksin(B6), nikotinska kiselina, pantotenska kiselina, folna kiselina, askorobinska kiselina(C). Pronađeni provitamin(A), tzv. karotin, vitamin R(rutin) i vitamin E i D. Detaljnom analizom je ustanovljeno da polen mnogih biljaka sadrži: silicijum, sumpor, bakar, kobalt, natrijum, gvožđe, aluminijum, kalcijum, magnezijum, mangan, fosfor, bariju, srebro, cink, hrom, stroncijum i druge mikroelemente.[1] U njegov sastav ulaze razne belančevine i slobodne amino-kiseline, za organizam važni fermenti katalaza, invertaza i neke organske kiseline, jabučna, vinske i mlečna. Delovanjem fermenta koje pčele izlučuju prilikom nabijanja polena u saće u polenu dolazi nakon nekoliko nedelja do znatne izmene tvari. Hemijski sastav i hranljiva svojstva razlikuju se između svežeg polena i polena u saću. Količina belančevine i masti smanjuje se mlečna kiselina povećava. Povećava se i veličina šećera, što zavisi o medu koje pčele dodaju polen prilikom konzervisanja
- Dj.Olivera
- Stalni član
- Postovi: 2917
- Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Kako upotrebljavati polen?
Neosporno je da cvetni prah - polen ima izuzetno, sveobuhvatno dejstvo na čovekov organizam. S obzirom na veoma stroge uslove čuvanja matične mleči, mnogi stručnjaci polen po vrednosti izjednačavaju sa njom. Korisni sastojci u mleči, usled neadekvatnog skladištenja i uslova u kojima se iznose na tržišite, se mnogo brže vremenski gube (nekoliko sati) nego kod polena, (nekoliko meseci). Opet u polenu je količina esencijalnih aminokiselina srazmerno manja, tako da je ovo mišljenje u određenoj meri opravdano.
Međutim, moja iskustva stečena u razgovoru sa potrošačima cvetnog praha govore da dobra većina ne koristi polen na propisan način.
Evo samo neki od načina na koji ljudi pogrešno upotrebljavaju polen:
"Uzimam polen kafenom kašičicom sažvaćem ga i progutam."
"1 supenu kašičicu razmutim u vodi, malo zasladim, i popijem."
"Sameljem granulice polena i tako dobijem polen u prahu koji sada mogu odmah da upotrebim"
Najvažniji razlog zašto je sve ovo pogrešno je taj što čovekov sistem za varenje ne može da razbije celuloidnu opnu kojom je zrno polena obavijeno. U svim prethodno navedenim primerima, polenov prah samo protrči kroz naš organizam a da nismo iskoristili nijedan jedini sastojak iz bogatog polenovog repertoara. Najdrastičniji slučaj ispričala mi je Sneža, vegetarijanka iz Beograda koja je godina koristila polenov prah pogrešno. Kada sam joj objasnio kako se polen mora koristiti, na njenom licu se moglo nazreti žaljenje za svim onim kilogramima polena, koje je ona konzumirala uzalud.
Da bi polen dospeo u stanje da čovekov organizam može da ga upotrebi, opna koja obavija zrnce polena, mora da se natopi da bi nabubrila i prsnula, i tada tek možemo da upotrebimo sve njegove izuzetne sastojke.
Ako ste ikako u mogućnosti, nabavljajte i koristite sirovi polen. U procesu sušenja gubi se oko 20% vrednosti polena. Nakon sušenja, ostatak vrednosti polena se gubi linearno vremenom. Nakon 6 meseci, takav polen je izgubio oko polovine svoje vrednosti, tako da nije pametno nabavljati ga po istoj ceni. Moj savet je da nakon januara meseca nabavljate sušeni polen isključivo ako ste uvereni da je nakon sušenja čuvan u zamrzivaču, ili ako je čuvan u sirovom stanju a nakon vađenja iz zamrzivača sušen. Znači prioriti su:
sirovi polen - odmah nakon čišćenja se čuva u zamrzivaču.,
sušeni polen - koji je odmah nakon sušenja smešten u zamrzivač,
sušeni polen - u periodu od početka sezone pa do nove godine.
SAVET: Sirovi polen obavezno a što da ne i sušeni, čuvajte u zamrzivaču.
Evo i nekoliko načina ispravne pripreme i konzumiranja polena:
Jednu supenu kašičicu polena razmutiti u mlakoj vodi (najbolje uveče) i ostaviti da odstoji min. 8 sati. Nakom toga, možete napitak zasladiti, promešati i popiti. Ako ga zasladite medom, i dodate do 15 kapi propolisa u kapima, dobili ste izuzetan i komletan preparat.
Polen se može rastvoriti i u jogurtu, jer je poznato da mlečna kiselina bolje rastvara celuloidnu opnu od vode.
Samleven sušeni odnosno što je još bolje ako imate nemleveni sirovi polen, umešate u med. Nije zgoreg iscediti malo limuna, kako bi se poboljšalo rastvaranje polenove opne. Sledeća 3-4 dana prevrćite teglu u kojoj je ovakav preparat, svakih sat dva, kako bi polen, koji je lakši od meda, prolazio kroz med i tako natapao svoju opnu. Od četvrtog dana možete početi upotrebljavati ovaj preparat. Višak preparata čuvajte u frižideru. Na površini će se nakupiti krupnije granule koje možete upotrebiti tako što ćete jednu kašiku tog gornjeg sloja razmutiti u vodi, u nakon nekoliko sati popiti.
Pčelinji proizvodi
Med
Polen
Propolis
Matična mleč
Pčelinji otrov
Pčelinji vosak
Još o polenu
Domaci lek od polena.
Hranljivost i lekovitost polena
Istorija lečenja polenom
Kako se koristi polen
Polen
Perga
Polen u psihijatriji
Neosporno je da cvetni prah - polen ima izuzetno, sveobuhvatno dejstvo na čovekov organizam. S obzirom na veoma stroge uslove čuvanja matične mleči, mnogi stručnjaci polen po vrednosti izjednačavaju sa njom. Korisni sastojci u mleči, usled neadekvatnog skladištenja i uslova u kojima se iznose na tržišite, se mnogo brže vremenski gube (nekoliko sati) nego kod polena, (nekoliko meseci). Opet u polenu je količina esencijalnih aminokiselina srazmerno manja, tako da je ovo mišljenje u određenoj meri opravdano.
Međutim, moja iskustva stečena u razgovoru sa potrošačima cvetnog praha govore da dobra većina ne koristi polen na propisan način.
Evo samo neki od načina na koji ljudi pogrešno upotrebljavaju polen:
"Uzimam polen kafenom kašičicom sažvaćem ga i progutam."
"1 supenu kašičicu razmutim u vodi, malo zasladim, i popijem."
"Sameljem granulice polena i tako dobijem polen u prahu koji sada mogu odmah da upotrebim"
Najvažniji razlog zašto je sve ovo pogrešno je taj što čovekov sistem za varenje ne može da razbije celuloidnu opnu kojom je zrno polena obavijeno. U svim prethodno navedenim primerima, polenov prah samo protrči kroz naš organizam a da nismo iskoristili nijedan jedini sastojak iz bogatog polenovog repertoara. Najdrastičniji slučaj ispričala mi je Sneža, vegetarijanka iz Beograda koja je godina koristila polenov prah pogrešno. Kada sam joj objasnio kako se polen mora koristiti, na njenom licu se moglo nazreti žaljenje za svim onim kilogramima polena, koje je ona konzumirala uzalud.
Da bi polen dospeo u stanje da čovekov organizam može da ga upotrebi, opna koja obavija zrnce polena, mora da se natopi da bi nabubrila i prsnula, i tada tek možemo da upotrebimo sve njegove izuzetne sastojke.
Ako ste ikako u mogućnosti, nabavljajte i koristite sirovi polen. U procesu sušenja gubi se oko 20% vrednosti polena. Nakon sušenja, ostatak vrednosti polena se gubi linearno vremenom. Nakon 6 meseci, takav polen je izgubio oko polovine svoje vrednosti, tako da nije pametno nabavljati ga po istoj ceni. Moj savet je da nakon januara meseca nabavljate sušeni polen isključivo ako ste uvereni da je nakon sušenja čuvan u zamrzivaču, ili ako je čuvan u sirovom stanju a nakon vađenja iz zamrzivača sušen. Znači prioriti su:
sirovi polen - odmah nakon čišćenja se čuva u zamrzivaču.,
sušeni polen - koji je odmah nakon sušenja smešten u zamrzivač,
sušeni polen - u periodu od početka sezone pa do nove godine.
SAVET: Sirovi polen obavezno a što da ne i sušeni, čuvajte u zamrzivaču.
Evo i nekoliko načina ispravne pripreme i konzumiranja polena:
Jednu supenu kašičicu polena razmutiti u mlakoj vodi (najbolje uveče) i ostaviti da odstoji min. 8 sati. Nakom toga, možete napitak zasladiti, promešati i popiti. Ako ga zasladite medom, i dodate do 15 kapi propolisa u kapima, dobili ste izuzetan i komletan preparat.
Polen se može rastvoriti i u jogurtu, jer je poznato da mlečna kiselina bolje rastvara celuloidnu opnu od vode.
Samleven sušeni odnosno što je još bolje ako imate nemleveni sirovi polen, umešate u med. Nije zgoreg iscediti malo limuna, kako bi se poboljšalo rastvaranje polenove opne. Sledeća 3-4 dana prevrćite teglu u kojoj je ovakav preparat, svakih sat dva, kako bi polen, koji je lakši od meda, prolazio kroz med i tako natapao svoju opnu. Od četvrtog dana možete početi upotrebljavati ovaj preparat. Višak preparata čuvajte u frižideru. Na površini će se nakupiti krupnije granule koje možete upotrebiti tako što ćete jednu kašiku tog gornjeg sloja razmutiti u vodi, u nakon nekoliko sati popiti.
Pčelinji proizvodi
Med
Polen
Propolis
Matična mleč
Pčelinji otrov
Pčelinji vosak
Još o polenu
Domaci lek od polena.
Hranljivost i lekovitost polena
Istorija lečenja polenom
Kako se koristi polen
Polen
Perga
Polen u psihijatriji