Bubamara
Ekologija taksona
Bubamare (Coccinellidae) obuhvataju brojne i raznolike vrste insekata (ima ih preko 5.000 opisanih) koje pripadaju redu tvrdokrilaca i porodici Coccinellidae. Nisu opasne za ljude i nisu velike — većina je u odraslom dobu duga između 1 i 10 mm. Smatraju se čak korisnima, jer se hrane biljnim vašima. Poseduju standardnu morfologiju tvrdokrilaca i kao adulti sposobne su za letenje, mada poput drugih tvrdokrilaca nisu naročito spretni letač
Izgled
Kod većine vrsta telo je ovalnog oblika i kao kod svih tvrdokrilaca, pokrilca su tvrda i štite nežna krila kojih ima dva, a koja su spakovana ispod pokrilaca kada buba miruje. Pokrilca su jarko obojena. Uobičajena predstava o bubamari je poznata: mala crvena buba sa crnim tačkicama i crnom glavom. Međutim, bubamare mogu biti raznih boja: žute, narandžaste, skerletnocrvene ili crne sa tačkicama; veliki broj vrsta su jednobojne: crne, sive ili braon i laici ih vrlo teško mogu razlikovati od drugih buba. Njihova jarka upozoravajuća obojenost (aposematska obojenost) uglavnom služi da bi odbila grabljivce. Ovakva odbrana uspeva uglavnom zato što svi grabljivci povezuju jarke boje (naročito crveno-crnu i žuto-crnu kombinaciju) sa otrovnošću ili gadnim ukusom. Ta obojenost nije bezrazložna, jer su bubamare zaista i otrovne za manje grabljivce, poput guštera ili ptica, dok bi čoveku bilo potrebno da pojede mnogo bubamara da bi se otrovao.
Otrovnost
Odrasle jedinke su u stanju da luče hemolimfu iz svojih zglobova na nogama, zajedno sa svojim otrovom žućkaste boje. Otrov je uljast i neprijatnog mirisa, a buba će ga izlučiti ako je napadnuta.
Ishrana
Bubamare su uglavnom grabljivci (hrane se biljnim i štitastim vašima), iako postoje neke vrste (npr. Meksička pasuljka) koje su poljoprivredne štetočine. Sve bubamare mogu se hraniti i biljnom hranom, u slučaju da nema dovoljno lovine. Često se koriste kao prirodni borci protiv štetočina, ali se dešava da uvezene vrste bubamara nadjačaju i zamene autohtone vrste (slučaj sa Harmonia axyridis ili Coccinella septempunctata u Severnoj Americi) i da poremete ekološku ravnotežu.
Razmnožavanje i razvoj
Većina bubamara se pari u rano proleće ili leto, a ženke polažu leglo koje broji od par komada do par stotina jaja, u zavisnosti od vrste. Leglo se postavlja što je moguće bliže koloniji biljnih vaši. Kod većine vrsta, jaja se izlegu za oko nedelju dana u larve. Stadijum larve traje 10-15 dana. Larve su obično čeličnoplave boje i veoma su proždrljive. Jedna larva može da pojede više stotina biljnih vaši u toku svog razvoja. Potom se događa prelaz u lutku. Ona ima izgled smežurane larve zakačene za list sa par svilenkastih niti. Čitav životni ciklus bubamare traje od 4-7 nedelja.
U leglu pored oplođenih jaja ima i neoplođenih, a ona služe kao dodatni izvor hrane za izlegle larve. Odnos oplođenih i neoplođenih jaja zavisi od dostupnosti hrane za larve.
Bubamare su uglavnom univoltne (rađaju jedan naraštaj godišnje), mada ima i bivoltnih (rađaju dva naraštaja).
[uredi] Aktivnost u toku godine
Odrasle jedinke često spavaju zimski san i to tako što se više jedinki skupi u zbijenu masu na nekom skrivenom mestu. Zanimljivo je da ista mesta koristi svaka nova generacija bubamara.
Zanimljiv je primer vrste koja je crvena sa dve crne tačke, kod koje postoji i melaninski oblik kod koga su boje obrnute; pokrilca su crna sa dve crvene tačke. Ako se jedinke oba tipa tokom trideset minuta izlože temperaturi od 5°C i prati njihova aktivnost, pokazaće se da je melaninski oblik aktivniji. I zaista, u prirodi, učestalost oblika u populaciji ove vrste je takva da na terenima koji su tamniji i hladniji preovlađuje melaninski oblik.
Osnovna anatomija bubamare
Bubamare se pare na suvom listu vinove loze
Bubamara iz SAD
Harmonia axyridis širi krila
Jaja
Larve koje su se upravo izlegle iz jaja
Srednji stupanj larvenog stadijuma
Bubamara u stadijumu lutke
Propylea quatuordecimpunctata jede graškovu biljnu vaš
Larva bubamare jede biljnu vaš
Coccinella septempunctata (Kanada)
[uredi] Simbolika i verovanje
Bubamara se u Srbiji smatra srećnom bubom; deca se raduju kada je nađu ili kada im sleti na ruku ili odelo, pa pevaju: „Bubamaro, let, let, dovedi nam goste.“
I u drugim delovim sveta se bubamara posmatra na sličan način, a zbog svoje lepe boje i šara veoma je čest motiv na igračkama, tkaninama i drugde. Postojala je čak i video-igra Lady Bug (Universal Games, 1981) u kojoj je bubamara bila u glavnoj ulozi.