Prijava na doktor.rs mailing listu
Pratite nas redovno putem newslettera.

Sva vremena su u UTC + 2 sata




Započni novu temu Odgovori na temu  [ 11 Posta ] 
Autor Poruka
 Tema posta: dajte mi predlog
PostPoslato: Pet Nov 10, 2006 11:08 am 
OffLine Stalni član Stalni  član
Pridružio se: Uto Apr 25, 2006 11:12 pm
Postovi: 71
Lokacija: beograd
Beba ima 10 mseci i jede skoro sve. Za sada jede dobro (valjda), ali ja vise nemam ideju sta da mu spremim. Rucak i nekako,ali dorucak i vecera posebno su problem. Jako dugo je budan uvece ( uglavnom do 12), tako da kad veceramo oko sedam ,opet budemo gladni. Dajte mi neki predlog sta za veceru. Koja hrana je najbolja za uvece. Stalno nesto na tu temu citam, ali mi je tako tesko da organizujem jelovnik. Koje kolicine hrane su dovoljne, posto mu apetit varira. Nekada pojede po meni mnogo odjednom, pa me strah da ne optereti previse stomacic, a nekim danima samo brljavi.
Hvala.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Pet Nov 10, 2006 11:31 am 
OffLine Aktivan član Aktivan član
Pridružio se: Sub Okt 22, 2005 5:07 pm
Postovi: 166
Lokacija: Novi Sad
Nemojte se previse opterecivati hranom, tj. kolicinom hrane koje dete pojede. Dete jede onoliko koliko mu je u odredjenom momentu potrebno. Ono sto su meni savetovali jeste da za veceru do 3. godine dete za veceru treba da jede iskljucivo mlecni obrok, tipa griz, keks u mleku, pirinac u mleku, ovsene ili druge pahuljice u mleku, kornfleks... Druga bitna stvar jeste uobrocenost deteta, tj. da se tacno zna kada su glavni obroci i uzine, i da nema jela kojekakvih grickalica i keksica izmedju. Sve je to mnogo lakse postici u samom pocetku, kasnije je to gotovo nemoguce vratiti u normalu...


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Pet Nov 10, 2006 12:04 pm 
OffLine Aktivan član Aktivan član
Pridružio se: Čet Jul 06, 2006 3:35 pm
Postovi: 171
Lokacija: Beograd
[quote="kdanijela"]Druga bitna stvar jeste uobrocenost deteta, tj. da se tacno zna kada su glavni obroci i uzine, i da nema jela kojekakvih grickalica i keksica izmedju. Sve je to mnogo lakse postici u samom pocetku, kasnije je to gotovo nemoguce vratiti u normalu...[/quote]


Ja se posebno SLAZEM sa ovim delom, i mislim da vecina nas nesvesno bas tu ''poklekne'' kad je stvaranje dobrih nutritivnih navika u pitanju, a one ipak treba da nas prate kroz ceo zivot.

Osim namirnica koje je navela Danijela, pokusajte sa palentom i jogurtom, ovaj obrok je koristan, a i zasiti dete. Razvoj moje dece prati pedijatar nutricionista, naravno uz konsultaciju sa drugim uze strucnim pedijatrima, i prezadovoljna sam sto sam zahvaljujuci njenim korisnim savetima uspela da svoju decu ''uobrocim''. Zna se kad je dorucak, rucak i vecera, kada je uzina i kada i koliko se soka dnevno moze popiti. To svakako ne znaci da treba da maltretirate dete kao u vojsci da ruca recimo bas u dva, nego da napravite okvirni plan davanja obroka (+/- recimo sat vremena). Bice lakse i Vama i detetu.

Ja sam se organizovala na taj nacin da obavezno u toku nedelje,kada mi poslovne obaveze to dozvole, napravim kompletan jelovnik za sledecu nedelju i toga se pridrzavamo.

Mislim da se u Srbiji generalno i deca i odrasli nepravilno i nezdravo hrane, sto zbog materijalne situacije, sto zbog nutritivnih navika prethodnih generacija baziranoj na ishrani velikom kolicinom proteina i masti. Mi smo ''pomirili'' mediteransku i srpsku kuhinju (bez kukuruznog ulja, belog brasna, belog secera...)


Pozdrav,


Natasa


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Pet Nov 10, 2006 1:47 pm 
OffLine Aktivan član Aktivan član
Pridružio se: Čet Jul 06, 2006 3:35 pm
Postovi: 171
Lokacija: Beograd
Draga Milice,


imate jos puno saveta na temu koja Vas zanima bas na ovom forumu. Vise informacija o ishrani dece imate na site-u www.drkomnenovic.co.yu ili na www.yumama.com, pa pogledajte rubriku pitajte strucnjake ili http://www.yumama.com/zdravlje/razno/index.php?p=1 ili http://www.roditelj.com/forums/ i POSEBNO OVAJ http://www.yumama.com/dete/ishrana/index.php .

U brzini pisanja prethodnog posta, zaboravila sam da Vam predlozim za veceru recimo jos i sutlijas(moze se napraviti sa kravljim mlekom koje se ne preporucuje umesto adaptiranog, ali se manje kolicine mogu dodavati pireima od povrca ili recimo pirincu i nemaju uticaj na nivo Hg u krvi), zatim makarone(zitarice) sa sirom i jogurt, pa recimo konzevirana skusa, haringa ili tunj(redje ga upotrebljavati jer ''velike'' ribe tokom zivota u organizam unesu velike kolicine olova hraneci se) sa dodatkom kukuruza(moze iz teglice) parcetom crnog hleba i komadica belog sira, razne vrste pita sa povrcem ili sirom, zatim bareno povrce(sargarepa, brokoli, krompir fino iseckano i aranzirano da im bude primamljivije :wink:) uz dodatak komadica piletine koja je recimo ostala od rucka itd. Sada mnogi pedijatri savetuju koriscenje gotovih zitarica obogacenih GVOZDJEM, kao obrok koji treba koristiti i u drugoj godini zivota deteta, kako ce ih prihvatiti zavisi od deteta do deteta. Specijalizovane decije prodavnice i hipermarketi nude bogat izbor razlicitih proizvodjaca (obratite paznju na sadrzaj gvozdja u njima). U svakom slucaju Vi najbolje poznajete svoje dete, pa probajte da ''eksperimentisete'' sa razlicitim namirnicama i kombinacijama hrane prilagodjenih uzrastu.


Pozdrav,


Natasa


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Pet Nov 10, 2006 1:52 pm 
OffLine Stalni član Stalni  član
Pridružio se: Uto Apr 25, 2006 11:12 pm
Postovi: 71
Lokacija: beograd
Hvala na savetima. Sto se tice nekog reda za jelo ,ima ga : dorucak oko 10, rucak oko 2-3 i vecera oko 7. U medjuvremenu uglavnom popije sok ( cedim mu voce), ponekad neki keks. Problem pravi kasno uspavljivanje, pa mora da jede jos jednom. E tu nismo uspeli da ga usemimo. Definitivno smo svi nocne ptice, ali zivot ce se za to postarati.
Ja sam mu do sada sve kuvala na vodi, da li mogu da pocnem sa malo ulja, dinstanu hranu, grilovano povrce? Sta je sa zacinima? Riba?


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Pet Nov 10, 2006 2:41 pm 
OffLine Aktivan član Aktivan član
Pridružio se: Čet Jul 06, 2006 3:35 pm
Postovi: 171
Lokacija: Beograd
Milice,


mozete poceti sa uvodjenjem dinstane hrane, kao i grilovanog mesa ali i nekih vrsta povrca. Ja ne koristim u ishrani niti kuvanju kukuruzno ili suncokretovo ulje, vec maslinovo tip VERGINE za kuvanje, a za salate EXTRA VERGINE. Dete uzrasta 10 meseci moze da jede i ribu, mi u ishrani koristimo svez LOSOS ili BRANCIN (ima ih u novom MERKATOR-u, METRO-u ili bolje snabdevenim prodavnicama. Ove vrste riba prilicno su skupe za nas standard (oko 1.000 dinara kosta kg), ali su definitivno nutritivno daleko kvalitetnije od recimo recne pastrmke ili zaledjenog oslica), a i cinjenica da je za jedan obrok 200 gr ribe, tj. recimo 1 kotlet lososa (cca200 dinara). Adekvatna zamena za gore pomenute ribe moze biti i SKUSA, doduse plava riba ali nutritivno bogata i ekonomski pristupacna. Vise o nacinima spremanja mozete naci na forumu (ja sam ostavila post). Zacine (klasicne) ne treba upotrebljavati u ishrani dece, ali zato se moze koristiti persunov list, mirodjija, beli luk(pasiran kroz presu, ne seckan). Povrce i meso mogu se blago posoliti najbolje morskom solju. Davanje przene hrane nije prikladno, znaci orijentisite se na dinstanje, kuvanje na pari ili pecenje u rerni. Crni ili crveni luk dinstajte na mesavini maslinovog ulja i VODE ,zatim dodajte povrce i poklopite sud. Prikladna su i variva od razlicitog povrca i mesa. Mnogi roditelji izbegavaju ili ne znaju da recimo PARMEZAN zbog svog sastava treba da se nadje u jelovniku dece, a moze posluziti i kao zacin. Ostrijeg je mirisa pa ga zato mnogi izbegavaju.


Pozdrav,



Natasa


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sre Nov 22, 2006 11:22 am 
OffLine Stalni član Stalni  član
Pridružio se: Uto Okt 17, 2006 12:30 pm
Postovi: 79
Lokacija: Beograd
Savet mi verovatno ne moze pomoci, ali zelim da napomenem i svoj slucaj, koji verovatno muci mnoge roditelje. Moja cerkica ima skoro 23 meseca, nema grickalica izmedju obroka, ne pije sokove niti bilo sta drugo osim mleka, vode i jogurta (ponekad). Do pre 4 meseca je sve bilo ok, i ona je nocna pticica, dorucak u 11h, rucak u 15h, vecera u 21h, izmedju rucka i vecere voce. Problem nastaje oko izbora hrane. Ono za cim je ludovala (zitarice u jogurtu), vise nece ni da okusi. Kada joj spremim nesto, treba da "bacam graske" da li ce, ili nece, jesti. Nekada smaze sve sto joj serviram, nekada samo kaze: "Nece!"- i tu je kraj tom jelu. To, dakle, vazi i za hranu koju posebno voli. Mlecni obroci ne dolaze u obzir, nikada, ali nikada, nije pojela keks sa mlekom, a griz, palentu... vrlo malo. Ne prisiljavam je da jede, kad kaze da nece vise, prekidam sa hranjenjem. Ribu nece da jede, pa joj "podvaljujem" tako sto joj iseckam ribu u corbicu, koju (povremeno) voli. Nego, otkrila je margarin, a pored njega i budimsku kobasicu, dakle, kobasicetine najgore vrste, i mada sam pokusavala da joj dam sunku, suvo meso, pileci parizer, sve to ignorise, trazeci kobasice. I kako sad da je usmeravam na zdravu hranu, kada sama bira sta ce jesti? Nece da se ugleda na muza i mene i nas jelovnik, privlaci je ono sto jedu baka i deka, baka i nekako i pristane na zdravu hranu, ali deka nikako. E, jedino sto voli jesu maslinke, mada ne znam koliko je to zdravo za nju, jer su maslinke obicno preslane. I sta da radim, nista, cekam da malo poraste, pa da vidim hoce li se nesto menjati po tom pitanju. Dotle, nek ide zivot, i neka jede sta zeli, svekrva kaze, bolje i tako nego da ne jede nista (kao sto je moj muz obicavao u njenom uzrastu). Prema tome, drage mame, sta da vam kazem... Ako vi mozete meni nesto da kazete po tom pitanju, unapred hvala, mada je ovaj tekst cista konstatacija stanja, bez pitanja. Zelim Vam svima sve najbolje, i samo neka su nam decica zdrava...


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sre Nov 22, 2006 11:58 am 
OffLine Stalni član Stalni  član
Pridružio se: Pon Maj 29, 2006 11:05 am
Postovi: 90
Moja Lana recimo mnogo voli povrce, ali ne svako ponaosob, nego kada je umesano, uopste mi nije jasno zasto. Sargarepa joj je recimo grozna sama, ali kad se pomesa sa jos necim, onda slatko jede. Pokusajte da kombinujete. Cula sam da je mnogo dobra knjiga od dr. Komnenovic "Od prvog obroka do skolske uzine", mozda nije lose to kupiti?


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sre Nov 22, 2006 1:09 pm 
OffLine Aktivan član Aktivan član
Pridružio se: Čet Jul 06, 2006 3:35 pm
Postovi: 171
Lokacija: Beograd
Evo i citata iz knjige, mozda bude od pomoci:

Citiraj:
Druga godina
PERIOD STALNIH PROMENA

Posle prvog rodendana, dete vise nije odojce. Ono ima mnogo energije, radoznalo je i brzo hoda, trci, penje se uz stepenice, koristi kasiku i solju, maze da pije na slamku, igra se hranom umesto da jede. Tokom druge godine uspostavlja kontrolu nad sopstvenim telom i pocinje da izgraduje svoju jedinstvenu licnost. Vrlo je aktivno i ne zeli da bude prekidano u istrazivanju i otkrivanju sveta necim tako ovozemaljskim kao sto je obrok. Postaje nezavisnije i zeli da jede bez pomoci drugih. Jelo je za njega jednostavno kao igra, ono lupka, mase kasikom i stavlja je u usta - to je normalan i neophodan deo razvoja. Ova "igra" mu pomaze da nauci da rukuje kasikom pravilno i efikasno. U drugoj godini dobija vise zuba, sto mu pomaze da bude nezavisno u ishrani. Koordinacija ruka - oci se izuzetno poboljsava. Ne sarno da sada lakse stavlja hranu u usta, bez "brljanja", vec kontrolise koliki komad moze da stavi. Jede najrazlicitiju hranu, bez opasnosti da ce se zagrcnuti.
Trenutak je, dakle, za takozvanu "stonu hranu" koja podrazumeva vecu raznovrsnost, vece porcije i slozenu hranu koju treba zvakati. Zubi su sada izuzetno vazni, jer sto ih je vise lakse se zvace, ali su dovoljna i dva, tri zuba da bi se ova hrana savladala.

U drugoj godini rast se znatno usporava (telesna tezina deteta se povecava za trecinu u odnosu na tezinu na kraju prve godine). Malisanu tog uzrasta je potrebno znatno manje energije za rast nego odojcetu, ali mu je zato neophodna za njegovu neprestanu aktivnost. Posto raste sporije, potrebno mu je manje kalorija nego u prvoj godini, kad je rast mnogo brzi. Deca u drugoj godini imaju prirodno manji i haoticniji apetit od odojcadi, ona su probirljiva, sitnicava pri jelu, ili nervozna. Roditelji koji forsiraju hranu mogu da proizvedu jos vecu tvrdoglavost. Moguce resenje je - ekvivalentna zamena istog nutritivnog nivoa - ponuditi namirnicu iste hranljive vrednosti koju dete bolje prihvata. Deca ovog uzrasta zahtevaju slobodu sopstvenag izbora. Roditelji, dakle, moraju shvatiti da njihov malisan maze da ima neobicne navike u ishrani: jednog dana ce jesti velike kolicine, a sledeceg vrlo malo. Takode ce prolaziti kroz period vrlo jednolicne hrane, pa ce duzi period zeleti da jede sarno povrce, na primer. Ponekad ce da odbija meso u nekom vaznom obroku, sto ne treba da vas brine - ako to nadoknadi drugom namirnicom iz iste kategorije, u sledecem obroku. U redu je i da preskoci po koji obrok, i da prekine da jede. Dete ce samo traziti da jede kad bude gladno. Sve dotle dok nastavlja da raste normalno (pokazatelj su visina i tezina na lekarskom pregledu), roditelji mogu biti sigurni da jede dovoljno. Ponekad malisani bukvalno trpaju hranu u usta zbog manuelne nezrelosti (teze kontrolisu manuelne pokrete), ali im nemojte otezavati vasom nervozom. Ohrabrite njihovu nezavisnost, postujuci napor da samostalno jedu.

Jednogodisnjak moze da jede ribu koju jedu odrasli, samo manje kolicine i manje komade. Treba mu ponuditi voce, povrce, mahunarke, proteinsku hranu. Razlicite kombinacije ce stvoriti dobre nutritivne navike i pomoci detetu da zavoli razlicite ukuse. Najvaznije je da se zadovolje njegove energetske potrebe, a serviranje raznovrsne hrane razlicitog sastava i boja zadovoljice njegov smanjeni apetit. Uzimanje hrane zavisice i od porodicnih navika i ukusa. Rano iskustvo u ishrani imace znacajnog uticaja na ono sto ce voleti da jede, ili odbijati kasnije u zivotu.

Ako ste se odlucili za kravlje mleko posle dvanaest meseci, treba davati "celo" mleko (punomasno), jer je detetu potrebna mlecna mast. Ako se opredelite za pozeljniju i adekvatniju varijantu - adaptiranu formulu sa oznakom 3, mozete je malisanu davati takom citave druge godine. Ako je dete na prirodnoj ishrani, savrseno je prihvatljivo da se dojenje nastavi tokom druge godine, a trajanje dojenja je individualno. Ako i majka i dete uzivaju u tome, vecernji podoj je dobar nacin da se zavrsi dan.
Dete u drugoj godini treba da nauci da pije iz solje, tim pre sto deca vise vole da piju mleko i druge napitke iz solje nego iz bocice. U ovom uzrastu neki malisani piju suvise mleka, pa je ponekad neophodno ograniciti njegov unos, da bi se sacuvao apetit za drugu hranu i smanjio rizik od deficita gvozda. U tim situacijama treba ograniCiti koliCinu mleka izmedu obroka, a ponuditi vodu aka je dete zedno.

Izbegavati prekomerno davanje vocnih sokova. Kao i odojcad, i deca u drugoj godini nemaju realnu potrebu za sokovima, pa njihov unos treba ograniciti kako bi se sacuvao apetit za drugu hranu. Prekomerna upotreba maze dovesti do dijareje, jer secer iz soka ne moze biti kompletno apsorboyan iz gastrointestinalnog trakta u krv.
Ako treba birati izmedu soka i mleka, mleko ima prednost, jer ako ga dete ne unosi, skoro da nema sanse da unese kalcijum i vitamin D. Potrebe za ovim elementima ostaju visoke tokom citavog perioda rasta, a uspostavljanje dobrih navika u uzimanju mleka omogucice dobar razvoj i cvrstinu kostiju.



Pozdrav,


Natasa


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sre Nov 22, 2006 1:10 pm 
OffLine Aktivan član Aktivan član
Pridružio se: Čet Jul 06, 2006 3:35 pm
Postovi: 171
Lokacija: Beograd
Evo i citata iz knjige, mozda bude od pomoci:

Citiraj:
Druga godina
PERIOD STALNIH PROMENA

Posle prvog rodendana, dete vise nije odojce. Ono ima mnogo energije, radoznalo je i brzo hoda, trci, penje se uz stepenice, koristi kasiku i solju, maze da pije na slamku, igra se hranom umesto da jede. Tokom druge godine uspostavlja kontrolu nad sopstvenim telom i pocinje da izgraduje svoju jedinstvenu licnost. Vrlo je aktivno i ne zeli da bude prekidano u istrazivanju i otkrivanju sveta necim tako ovozemaljskim kao sto je obrok. Postaje nezavisnije i zeli da jede bez pomoci drugih. Jelo je za njega jednostavno kao igra, ono lupka, mase kasikom i stavlja je u usta - to je normalan i neophodan deo razvoja. Ova "igra" mu pomaze da nauci da rukuje kasikom pravilno i efikasno. U drugoj godini dobija vise zuba, sto mu pomaze da bude nezavisno u ishrani. Koordinacija ruka - oci se izuzetno poboljsava. Ne sarno da sada lakse stavlja hranu u usta, bez "brljanja", vec kontrolise koliki komad moze da stavi. Jede najrazlicitiju hranu, bez opasnosti da ce se zagrcnuti.
Trenutak je, dakle, za takozvanu "stonu hranu" koja podrazumeva vecu raznovrsnost, vece porcije i slozenu hranu koju treba zvakati. Zubi su sada izuzetno vazni, jer sto ih je vise lakse se zvace, ali su dovoljna i dva, tri zuba da bi se ova hrana savladala.

U drugoj godini rast se znatno usporava (telesna tezina deteta se povecava za trecinu u odnosu na tezinu na kraju prve godine). Malisanu tog uzrasta je potrebno znatno manje energije za rast nego odojcetu, ali mu je zato neophodna za njegovu neprestanu aktivnost. Posto raste sporije, potrebno mu je manje kalorija nego u prvoj godini, kad je rast mnogo brzi. Deca u drugoj godini imaju prirodno manji i haoticniji apetit od odojcadi, ona su probirljiva, sitnicava pri jelu, ili nervozna. Roditelji koji forsiraju hranu mogu da proizvedu jos vecu tvrdoglavost. Moguce resenje je - ekvivalentna zamena istog nutritivnog nivoa - ponuditi namirnicu iste hranljive vrednosti koju dete bolje prihvata. Deca ovog uzrasta zahtevaju slobodu sopstvenag izbora. Roditelji, dakle, moraju shvatiti da njihov malisan maze da ima neobicne navike u ishrani: jednog dana ce jesti velike kolicine, a sledeceg vrlo malo. Takode ce prolaziti kroz period vrlo jednolicne hrane, pa ce duzi period zeleti da jede sarno povrce, na primer. Ponekad ce da odbija meso u nekom vaznom obroku, sto ne treba da vas brine - ako to nadoknadi drugom namirnicom iz iste kategorije, u sledecem obroku. U redu je i da preskoci po koji obrok, i da prekine da jede. Dete ce samo traziti da jede kad bude gladno. Sve dotle dok nastavlja da raste normalno (pokazatelj su visina i tezina na lekarskom pregledu), roditelji mogu biti sigurni da jede dovoljno. Ponekad malisani bukvalno trpaju hranu u usta zbog manuelne nezrelosti (teze kontrolisu manuelne pokrete), ali im nemojte otezavati vasom nervozom. Ohrabrite njihovu nezavisnost, postujuci napor da samostalno jedu.

Jednogodisnjak moze da jede ribu koju jedu odrasli, samo manje kolicine i manje komade. Treba mu ponuditi voce, povrce, mahunarke, proteinsku hranu. Razlicite kombinacije ce stvoriti dobre nutritivne navike i pomoci detetu da zavoli razlicite ukuse. Najvaznije je da se zadovolje njegove energetske potrebe, a serviranje raznovrsne hrane razlicitog sastava i boja zadovoljice njegov smanjeni apetit. Uzimanje hrane zavisice i od porodicnih navika i ukusa. Rano iskustvo u ishrani imace znacajnog uticaja na ono sto ce voleti da jede, ili odbijati kasnije u zivotu.

Ako ste se odlucili za kravlje mleko posle dvanaest meseci, treba davati "celo" mleko (punomasno), jer je detetu potrebna mlecna mast. Ako se opredelite za pozeljniju i adekvatniju varijantu - adaptiranu formulu sa oznakom 3, mozete je malisanu davati takom citave druge godine. Ako je dete na prirodnoj ishrani, savrseno je prihvatljivo da se dojenje nastavi tokom druge godine, a trajanje dojenja je individualno. Ako i majka i dete uzivaju u tome, vecernji podoj je dobar nacin da se zavrsi dan.
Dete u drugoj godini treba da nauci da pije iz solje, tim pre sto deca vise vole da piju mleko i druge napitke iz solje nego iz bocice. U ovom uzrastu neki malisani piju suvise mleka, pa je ponekad neophodno ograniciti njegov unos, da bi se sacuvao apetit za drugu hranu i smanjio rizik od deficita gvozda. U tim situacijama treba ograniCiti koliCinu mleka izmedu obroka, a ponuditi vodu aka je dete zedno.

Izbegavati prekomerno davanje vocnih sokova. Kao i odojcad, i deca u drugoj godini nemaju realnu potrebu za sokovima, pa njihov unos treba ograniciti kako bi se sacuvao apetit za drugu hranu. Prekomerna upotreba maze dovesti do dijareje, jer secer iz soka ne moze biti kompletno apsorboyan iz gastrointestinalnog trakta u krv.
Ako treba birati izmedu soka i mleka, mleko ima prednost, jer ako ga dete ne unosi, skoro da nema sanse da unese kalcijum i vitamin D. Potrebe za ovim elementima ostaju visoke tokom citavog perioda rasta, a uspostavljanje dobrih navika u uzimanju mleka omogucice dobar razvoj i cvrstinu kostiju.



Pozdrav,


Natasa


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sre Nov 22, 2006 4:06 pm 
OffLine Stalni član Stalni  član
Pridružio se: Uto Okt 17, 2006 12:30 pm
Postovi: 79
Lokacija: Beograd
Hvala, draga Natasa! Skoro da nemam vremena za potragu po netu, vec koristim iskljucivo ovaj sajt da nesto saznam. Hvala i "Selt", svakako cu potraziti tu knjigu, mada vec imam neki decji kuvar, cija jela ne nailaze na dobar odziv kod moje Sanje :lol: Tekst je zaista onakav kakvim ja dozivljavam hranjenje deteta, i zaista je tako, ona nema vremena da jede, stalno trazi da joj citam dok jede, "da ne gubi vreme". Jedino sto ne pokazuje zelju za samostalnim hranjenjem, cak ni flasicu nece da drzi sama (ako smo napolju, pa joj ponesem vodu), da vec ne govorim o kasici i viljusci. No dobro, i to ce se vremenom srediti. Dakle, hvala Vam mnogo, i dobro zdravlje Vasoj decici i porodici!


Vrh
 Profil  
 
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Započni novu temu Odgovori na temu  [ 11 Posta ] 

Sva vremena su u UTC + 2 sata


Ko je OnLine

Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 62 gostiju


Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu

Pronađi:
Idi na:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
 
Besplatno preuzmite doktor.rs aplikaciju za Vaš Android uređaj!
Ili skenirajte QR kôd sa vašim Android uređajem za najbrže preuzimanje: