Heljda
Fagopyrum esculentum, F. cymosum, F. tataricum se svrstava u žitarice jer ima rižino zrno i način korištenja, a po morfološkim i fiziološkim svojstvima se bitno razlikuje od drugih žitarica.
Druga imena heljde su: ajda, eljda, hajda, hajdina, jelda, golokud. Engleski naziv joj je buckwheat, njemački: Echter Buchweizen, Buchwiezen, Echte Buchweizen, francuski: Blé noir, Sarrasin commun, talijanski: grano saraceno comune, slovenski: ajda.
Heljda poreklo vuče iz Azije gdje se koristila još 6.000 prije nove ere, odakle se proširila u Tibet, Kinu, Japan i Europu. Upravo na našim prostorima zabeležen je najstariji uzgoj heljde u Europi, još oko 4.000 p.n.e.
Danas je ova namirnica pomalo zaboravljena, vrlo retko se koristi u svakodnevnoj ishrani , a zadržala se tek u nekim restoranima kao specijalitet. Međutim, kako u posljednje vrijeme jača svest o zdravoj ishrani , heljda ponovno dobija na velikoj važnosti budući je vrlo zdrava i korisna namirnica. Nutricionisti ju predlažu kao integralnu žitaricu, ali i kao čaj.
Modernim značajnim istraživanjima u Evropi i Americi, dokazano je kako heljda ima lekovito dejstvo na širok spektar zdravstvenih tegoba: kod kardiovaskularnih bolesti, a posebno kod povišenog krvnog pritiska te probavnih problema. Kako sadrži rutin koji je prirodan antioksidans, istraživanja su dokazala da zastupljenost heljde u svakodnevnoj prehrani uveliko pomaže u prevenciji dijabetesa i bolesti krvnog sistema. Takođe, čaj od heljde pomaže kod oparavka od zračenja i hemoterapije.
Jedna šoljica kuvane heljde (oko 150 gr) sadrži 34% mangana, 25% triptofana, 22% magnezija, 20% biljnih vlakana i to uz svega 150 kalorija.
Preradom heljde dobija se brašno koje se može korisititi za spremanje svih vrsta jela od testa. Jedno od japanskih specijaliteta soba (slično špagetima) pravi se upravo od ove vrste brašna.
Heljda je idealna namirnica za spremanje prirodno zdravih i dijetalnih jela, kod poremećaja u probavnom sistemu.
Lekovito djelovanje
U novije vrijeme, o velikom povratku heljde svedoče najpre poklonici zdrave i prirodne hrane Poznati su lekovita dejstva heljdinog čaja u lečenju:
- bolesti krvnih sudova (proširenje vena, pucanje kapilara, i razna krvarenja kapilara),
- slabe memorije (poglavito kod starijih osoba, hrana za mozak),
-reumatizma, glaukoma, dijabetesa,
-značajna su otkrića nemačkih biologa koji su utvrdili da jela od heljde snižavaju pritisak , slično kao i riža te preporučuju heljdu u lečenju hipertenzije , i arteroskleroze ,
- osobama starije dobi i osobama obolelih od spomenutih bolesti, jela od nepročišćene heljde (heljdina kaša) pomlađuju krvne sudove.
Čaj za smirenje
Heljda je idealna namirnica za spremanje prirodno zdravih i dijetalnih jela (hajdina kaša) kod poremećaja u probavnom sistemu (želuca, creva),
- kod posljedica zračenja i kemoterapije (razne vrste karcinoma),
-kod preteranog umnog rada (jača memoriju i koncentraciju, kao hrana za studente),
- kod nervne rastrojenosti (depresivna i razdražujuća stanja),
- gojaznosti (dijeta),
- kod slabe krvne slike (slabokrvnost),
- dijabetesa (danas možemo reći da su žitarice kao heljda, proso, zob, ječam i riža, hrana koja deluje na dijabetes, te se preporučuje dijabetičarima da svakodnevno unose celo zrno kuvane žitarice u organizam),
Poznato je lekovito djelovanje čaja od cveta heljde na organe za disanje (kašalj, sluz, katar), a mješavina lista i cvetova heljde leči arteriosklerozu krvnih žila. U krajevima gdje se heljda najviše uzgaja pije se čaj od semena za smirenje i kod nesanice. Grubo brašno od heljde koristimo za pripremu raznih obloga u lečenju raznih kožnih nečistoća (lišajeva, ekcema, čireva), a u kozmetici za negu lica i to za pripremu maski (piling).
Homeopatija
Homeopatski lijek Fagopyrun koristi i se za lečenje kožnih bolesti kao što su upala, infekcija, svrab, osip i raznih kožnih nečistoća kože, hemoroida, varikoznih vena, arterioskleroze, krvarenja itd.
Lekovit sadržaj
Plod heljde sadrži: energetska vrijednost na 100 g iznosi 1407 kJ ili 335 kcal. Ugljenohidrata ima 72 %, belančevina 12 %, biljnog ulja 2,4 %, biljnih vlakna 25 %, kalijuma 448 mg, fosfora 282 mg, kalcijuma 114 mg, gvožđa, natrijuma, globulina, glutenina, magnezijuma, vitamina B kompleksa. List: 1-5 % glikozida rutina (vitamin P).
Iskustva i kontraindikacije
Zapad medicina koristi heljdu kao adstrigent, arteriosklerotik, dermetik, sedativ, za liječenje bolesti kože i krvnih sudova , bolesti živaca. Med se koristi tegobe sa želucem itd.
Kineska medicina (heljda - chiao mai)koristi med od heljde, za lečenje dečjeg mokrenja u krevetu.
Kontraindikacije nisu poznate, osim kod upotreb većih količina.
Čaj
(za lečenje arterioskleroze i jačanja otpornosti kapilara)
2 kafene kašičice osušene biljke, 2 dl vode
načun pripreme: kipućom vodom prelijemo bilje, poklopimo, pustimo da odstoji 15 minuta i procedimo, pijemo 2-3 šoljice čaja dnevno. Za dobar rezultat, terapija čajem traje 4-8 nedelja.
Čaj II.
(za liječenje arterioskleroze)
1 supena kašika neoljuštenog semena heljde, 2 dl vode
Način pripreme: seme heljde kuvamo u vodi 10 minuta i procedimo.
Pijemo mlako 2-3 šoljice dnevno, a ako zasladimo sa heljdinim medom napitak deluje umirujuće. Terapija traje 3-4 tjedna.
Heljdina supa
(za liječenje visokog pritiska i arterioskleroze)
1 šoljica semena heljde, 5 g korijena peršina s lišćem, 1 l vode, kim
Način pripreme: seme heljde operemo i preko noći ostaviti da nabubri. Sutradan ocedimo i stavimo da se kuva.
Kuvati na tihoj vatri uz povremeno mešanje da ne zagori. Dok se kuva, operemo koren peršuna i sitno ga izrendati, a listove sitno iseckamo. Kad utvrdimo da je heljda malo omekšala, dodajmo izrendani koren peršuna i pustimo da se kuva 2-3 minuta.
Kad serviramo heljdinu supu , neposredno pre samog jela posipamo seckanim peršunom i mlevenim semenkama kima.