povlacenje u sebe!!! ne mogu vise!!!

Pravo mesto za sva Vaša pitanja koja ne možete klasifikovati u neki od
podforuma. Pitajte sve što Vas zanima a odgovor će ponuditi stručni
saradnici ili korisnici foruma sa sličnim iskustvima.

Moderatori: vlada99, mr ph. Silvio, ModeratA, moderato, admin

majja
Stalni član
Stalni član
Postovi: 3256
Pridružio se: Čet Jan 26, 2006 10:57 pm
Koliki je zbir brojeva cetiri i pet: 5
Lokacija: Beograd

Post od majja »

Usporena si od Xanaxa, a od njega i imaš taj osećaj "boli me uvo za sve" (ovo ja iz iskustva!!)

Da bi Zoloft počeo da deluje, treba da prodje neko vreme, do mesec dana, to sam čula od ljudi koji ga uzimaju.

Srećno i ne predaj se. Idi redovno kod lekara i nadam se da ćeš biti bolje. :wink:
bojanna
Novi član
Novi član
Postovi: 17
Pridružio se: Uto Sep 18, 2007 9:43 pm

Post od bojanna »

Draga Kigaku,

Zelela bih da ti kazem nisto sto mozda i nije isto sa ovim o cemu pricas, ali cisto da razmislis.
Zene kad se udaju i rode decu cesto potpuno se posvete deci i muzu.Onda 'dete' u njima(koje predstavlja u stvari nase emocije) jako trpi idolazi do nezadovoljstva,placa, depresije, histerije....
Zene bi trebalo da svakog dana, nedelje odvoje neko vreme samo za SEBE i rade stvari koje vole(odu u sopping, na masazu, kafu sa drugaricom, naprave sebi kupku...).Narocito kupka sa nekim aromaticnim uljem i da same sebe izmasiraju.Dodir je vazan....
Ako ne znas sta bih te ovog trenutka opustilo/usrecilo seti se sta si volela da radis dok si bila devojka...

Puno pozdrava i pisi

Mislim da bi svakako trebalo i do lekara opste prakse na jednu kompletnu krvnu sliku,pa i hormone...
kigaku
Novi član
Novi član
Postovi: 13
Pridružio se: Pet Jan 04, 2008 7:43 pm
Koliki je zbir brojeva cetiri i pet: 5

Post od kigaku »

evo me opet!
na lekovima sam skoro nedelju dana i za sada se promenilo samo to sto ne placem vise. i dalje cutim i trudim se da sto vise vremena provodim sama, a na moju veliku srecu imam podrsku supruga koji me razume pa me ne opterecuje pricom.
obzirom da sam malo citala o depresiji, cisto da se uputim u to sto me je snaslo, to se navodi kao bolest, a najvise me izludjuju ljudi sa strane koji mi uporno ispiraju mozak pricama tipa; to si umislila, najlakse je da cutis i pravis se bleseva...joooooj, a to me ubija! pa ko voli da bude neraspolozen i sam? a nikako ne znam kako da im objasnim, tj nemam snage da se raspravljam i ubedjujem, da to nije moja zelja da budem ovakva. :-?
jedino kome sam se skroz "otvorila" je psihijatar, a po malo mi je krivo sto ne mogu (uopste i ne znam iz kog razloga ) i svom suprugu ili majci, imam osecaj da bi mi bilo jos lakse, ali jednostavno nikako ne mogu da izustim i pocnem da pricam o tome...
sta mogu jos da ucinim da bih se osecala bolje? jer ovi lekovi koliko mi pomazu, toliko i odmazu...samo mi se spava i spavala bih 24 sata bez prestanka...a imam jaku zelju da to promenim, samo nemam snage :(
majja
Stalni član
Stalni član
Postovi: 3256
Pridružio se: Čet Jan 26, 2006 10:57 pm
Koliki je zbir brojeva cetiri i pet: 5
Lokacija: Beograd

Post od majja »

Polako kigaku, spavanje ti možda nije samo od lekova, to hoće i od depresije. :wink:

Drago mi je što si krenula da rešavaš problem, ne obaziri se na tudje komentare i zamoli ljude iz okoline koji te tako kritikuju da to ne čine, jer ti tako samo otežavaju i crpe energiju koju inače nemaš. Ako ne mogu da ti pomognu, neka ti ne odmažu.

Podrška i razumevanje je veoma bitan faktor kod ovih stanja i dobro je što te muž razume!!
Pred tobom je dug put, ali nadam se da ćeš ga savladati. Budi istrajna. Depresija ne nestaje preko noći.

Pozdrav i javljaj nam kako si. :wink:
Odgovori