Ukusan i niskokaloričan plod idealan je za dijetalnu prehranu, kao lijek za bubrežne bolesti i tonik za čišćenje lica
Mislite li da je krastavac bezvrijedno povrće i da u tim plodovima prirode nema zdravih i ljekovitih sastojaka, te da su jedino puni vode, varate se! U mnogim zemljama širom svijeta, a osobito u SAD-u i Europi (naročito u Francuskoj i Njemačkoj), to se povrće sve više koristi ne samo u narodu, nego i u svjetski poznatim restoranima (raznovrsne salate, variva i druga jela), ali i u kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji za proizvodnju desetaka kozmetičkih pripravaka, te lijekova i niza drugih preparata.
Krastavac (Cucumis sativus) jednogodišnja je biljka iz porodice bundeva, ima puzavu stabljiku koja puže tlom, a plod je duguljasta boba. Od nekoliko stotina sorti u nas se najviše uzgajaju delikates, senzacija, carigradski dugi krastavci, a od sorti s kratkom bobom u nas se mnogo uzgaja francuski kornišon, koji se i industrijski priprema u staklenim bocama (poznati kiseli krastavci).
Biljka je podrijetlom iz Azije, ali je zbog svoje višestruke namjene rasprostranjena gotovo u cijelom svijetu. U Hrvatskoj se krastavac često konzumira u svježem i prerađenom stanju, a uzgaja se na poljima, te u posljednje vrijeme sve više u plastenicima.
Plod, čija je površina pokrivena »bradavicama« s bijelim ili crnim bodljastim izraštajima, može biti različite veličine i oblika, a prema težini varira od nekoliko dekagrama do kilograma. U nepovoljnim uvjetima gajenja neke sorte reagiraju stvaranjem gorkaste materije (kukurbitacina), pa odatle potiče pogrešna predrasuda da su svi krastavci gorki. U prehrani se upotrebljavaju pretežno fiziološki nedozreli plodovi u svježem ili prerađenom stanju. Zbog dosta niske kalorične vrijednosti (120 do 150 cal/kg) krastavac je pogodan za dijetalnu prehranu. U plodovima je najviše zastupljena voda, jer ima svega oko četiri posto suhe materije. U stotinu grama ploda krastavaca sa 27,5 posto otpadaka ima 0,4 grama bjelančevina, 0,1 grama masti, 0,7 grama ugljikohidrata, 0,07 miligrama vitamina B1 i B2, zatim 0,2 grama hormona PP (pankreasni polipeptid, građen od 35 aminokiselina, koji potiče lučenje inzulina), osam miligrama vitamina C, osam miligrama kalcija i 0,3 miligrama željeza. U novije vrijeme poznato je da krastavac ima u sebi kalija i joda. Posebnu prehrambenu vrijednost krastavaca čini bogata lepeza fermenata koji pomažu probavi, a plodu daju svjež i ugodan okus. Prije uporabe krastavac treba samo dobro oprati, a jede se zajedno sa zelenom korom u kojoj je najveći dio korisnih tvari. Plod treba čuvati na prohladnom mjestu i upotrijebiti ga drugi dan poslije branja, jer već trećeg dana gubi velik dio hranjivih vrijednosti. U nekim krajevima Hrvatske (kao i drugdje u Europi), krastavci se jedu kao osvježavajući plodovi bez ikakva dodatka. U salatu od krastavaca ne treba dodavati sol i ocat, jer ti začini negativno djeluju na mineralni sastav ploda. Osvježavajuće djeluje salata začinjena vrhnjem, te crvenim ili bijelim lukom. U industriji kozmetike od krastavaca se najviše proizvode losioni za njegu lica, a poznat je i domaći losion za njegu lica koji se pripravlja od soka krastavaca i alkohola. Od davnina se u narodu koristi najjednostavniji način za njegu - oblaganje lica ploškama krastavaca iz kojih kalij i neki drugi minerali te razni fermenti prodiru duboko u kožu i odstranjuju štetne izlučevine. U narodnoj medicini krastavci se kao hrana koriste »za liječenje šećerne bolesti«, a znanost je potvrdila da imaju i kemijske tvari čija je struktura nalik na inzulin. Od sjemenaka iz krastavaca pravi se čaj koji pomaže u liječenju bubrega, a također pospješuje odstranjenje mokraće i mokraćne kiseline iz organizma. Čaj se priprema tako da se sjemenke izvade iz zrelih krastavaca, operu i dobro osuše, a potom se mala žlica sjemenki kuha šest do osam minuta u dva decilitra vode.
