Kakve se tajne skrivaju u ustima?

[edo]

Umjetni zubi kao vlastiti

(Postoji li vakcina protiv karijesa? Kakva je uloga fluora? Koje su nove tehnike u dijagnosticiranju ili je RTG nezamjenjiv?)

->Prema nedavnom izvještaju Američkog centra za kontrolu i prevenciju bolesti, Amerikanci danas žive 30 godina duže nego što su živjeli njihovi preci početkom prošlog stoljeća. Tzv. "treći zubi", koji olakšavaju život krezubih i bezubih osoba, se napokon poput pravih ugrađuju u samu kost, i na taj način isključuju upotrebu klasičnih akrilatnih proteza.

Stomatološke ordinacije su već opremljene laserom i telekameraama, a novi materijali (punila za zube) zubni izbjeljivači i pečati označavaju početak nove ere u stomatologiji. Zahvaljujući nježnim i estetskim (neprimjetnim) ortodontskim aparatima za ispravljanje nepravilnog rasta zub i čeljusti, svako će imati besprijekoran niz zdravih i bijelih zubi.
Čak i savremene turbo bušilice nisu više jedino sredstvo u borbi protiv karijesa. Zubi i usna šupljina danas se mogu pregledati kamerom i računalom. Sve do nedavno bili su nezamislivi otapalo koje "čisti" karijes zuba ili pak vakcina protiv karijesa, a uskoro bi se mogli početi primjenjivati u stomatološkim ordinacijama širom svijeta.
Nedavno su Šveđani izbacili na tržište kemijsku tvar koja djeluje kao otapalo što u nekoliko minuta, i to bezbolno, čisti bilo koji dio zuba zahvaćen karijesom i tako ga priprema za izradu ispuna (plomba). Veliku pažnju je pobudilo i "cjepivo" koje su Englezi nedavno opisali u mjesečniku "Nature Medicine". Cjepivo je genetsko, a izaziva stvaranje specifičnih antitjela povezanih sa Streptococus mutans, bakterijom uključenom u razvoj karijesa. Dovoljno je na zube nanijeti nekoliko kapi "cjepiva" koja će zaštititi zubno tkivo od napada bakterija i drugih klica.
Očekuje se da će ista biti u masovnoj upotrebi za 4 do 5 godina. U borbi protiv karijesa najvažnija je prevencija, a danas je čak moguće otkriti je li netko i koliko sklon razvoju karijesa.
Specijalni test, tzv. cariescreen otkriva sklonost prema karijesu na temelju određenih parametara kao što su kiselost sline, te vrste i količine bakterija prisutnih u ustima kao glavnih uzročnika na razvoj karijesa. Ako test ukaže na sklonost zubi prema karijesu, odmah se primjenjuje preventivni program: paziti na ishranu, četkati zube sa fluoriziranim pastama te redovno kontrolirati zube.

Uloga fluora

->Kada je riječ o prevenciji karijesa, fluor ima značajnu ulogu, ali ne samo njegova količina u vodi, nego i u pasti za zube, u vodicama za ispiranjei što je novina, u disku što se učvršćuje na zub odakle neprekidno ispušta jone flora I tako vrši stalnu i sigurnu fluorizaciju usne šupljine, a stomatolog ga stavlja na stražnju stranu kutnjaka (mliječnog ili stalnog) i to bezbolno. Disk svakog dana ispušta 0,5 mg fluora u toku šest mjeseci. Ispitivanja provedena u SAD pokazuju da je došlo za 50 do 60 % do smanjenja rizika razvoja karijesa.
Prvo treba razotkriti sve prednosti i mane fluoriranja.
Prva zadaća fluora je da ojača caklinu, pa tako i smanji mogućnost razvoja karijesa. Najvažniji izvor fluora je voda. Dnevna potreba odrasle osobe je cca 1,5 mg, a novorođenče i dijete do godine dana između 0,1 i 1 mg fluora dnevno. Osim što je preporučljivo tabletice fluora davati djeci, one su potrebne i trudnicama. Osim što jača caklinu, fluor usporava stvaranje zubnih naslaga (plaka).
Ali, previše fluora može i naškoditi zubima. Tzv. fluoroza je bolest koja se manifestira gubitkom sjaja cakline i grubošću površine zuba. Štete od fluoroze mogu biti tolike da zubi gube oblik, pogotovo kutnjaci mogu izgubiti "vrhove", pa nikad ne treba samoinicijativno uzimati preparate fluora.
Razvoj karijesa može se spriječiti i stavljanjem tzv. pečata na grizni dio zuba (pečačenje dubokih brazdi na griznoj plohi koje su predisponirane za inicijalni karijes). Takve udubine prelivamo sintetskim smolama, koje su prozirne i nanose se u tankom sloju. Taj postupak je najbolje provesti između 6 i 14 godine života. Smola je vrlo otporna ali se s vremenom istroši pa se ponavlja svake dvije godine.
Odnedavno su tehnike dijagnosticiranja postale preciznije, smanjeno je izlaganje štetnim zračenjima i u nekim slučajevima, moguće je posebnim telekamerama istražiti unutrašnjost usne šupljine. I u tom slučaju računalo je našlo veliku primjenu, olakšavajući postavljanje dijagnoze.
Rentgen ili digitalna radiografija
U nekim je slučajevima neizbježno rentgensko snimanje zubi, iako to znači izlaganje štetnom zračenju. Kod današnjih RTG aparata koriste se male doze zračenja. Moderna digitalna radiografija smanjuje zračenje na minimum:
-izlaganje RTG zrakama pri snimanju zuba traje 0,1- 0,3 sekunde, a od snimanja zuba do očitanja nalaza prođe 30 sekundi. To je moguće zahvaljujući specijalnim osjetlljivim digitalnim senzorima. Pločica se nakon snimanja ubacuje u računalo i uz pomoć skenera ono će na monitoru prikazati sve potrebne informacije.
Prednosti su brojne:
- smanjeno izlaganje RTG zračenju, što omogućuje češće snimanje zuba bez straha od ozračenja. Tako se promjene na zubima mogu otkriti još u početnoj fazi,
- digitalna radiografija može dati precizne podatke ne samo o zubima, nego i o kostima, informacije neophodne prije upuštanja u zahvat implantacije umjetnih zuba.
Digitalna radiografija nije jedina novost u dijagnostici bolesti zuba. Postoji i intraoralna telekamera kojom se mogu dobiti jasne i tačne snimke unutrašnjosti usta, a bez ikakve neugodnosti za pacijenta. Malena kamera registrira slike i prikazuje ih na monitoru, povećavajući ih do pedeset puta. Zatim se mogu pohraniti u računalo ili na video kasetu i uporediti kod svakog novog pregleda. Zahvaljujući digitalnoj tehnologiji danas možemo provjeriti i zagriz (da li su zubni lukovi kod zatvaranja usta u potpunom kontaktu).
Računalo je povezano sa senzorom postavljenim između zubi u trenutku zagriza, što savršeno očitava mjesto dodira i njihovu dubinu. Primljene podatke, aparat bilježi i pretvara ih u sliku na kojoj se pokazuje gdje je problem i gdje treba intervenirati. Provjera zagriza preporučuje se nakon svakog zahvata na zubima koji ga može promijeniti (stavljanje krunica i mostova, ugradnja implantata, izrade ispuna, pečačenje zubi, stavlljanje pomičnih i fiksnih proteza, kirurških zahvata na čeljusti i licu te kod vađenja jednog ili više zubi). Loš zagriz ne izaziva samo probleme sa zubima.
Prijevremeni kontakt na pojedinim zubima može oslabiti zube i prouzročiti bol. Nadalje, sve se to može odraziti i na druge dijelove tijela. Npr. ako se dva zuba dodiruju prije svih ostalih, to rezultira grčenjem žvačnih mišića. Nastaje lančana reakcija u koju su uključeni i mišići vrata i leđa, pa se zbog lošeg zagriza mogu javiti glavobolje, ali i loš rad želuca i crijeva. Sve donedavno zagriz se provjeravao komadom papira (indigo) što se postavljao između gornjih i donjih zuba, a zatim bi se oni spojili , pokazujući mjesto dodira.

LASEROM DO ŽIVCA

->Jak karijes što zahvaća i najdublje dijelove zuba, devitalizacija zuba što nije izvedena kako valja, udarac, te loš zagriz rezultiraju odumiranjem živca. Ako se blagovremeno ne pristupi odstranjivanju tj. vađenju patološki promjenjenog živca nastaju hronične promjene i oko vrha korjena zuba (granulom).

Općenito, porijeklo granuloma je u nekrozi, smrti zubne pulpe, dijela što se nalazi u njegovoj unutrašnjosti. Do nekroze dolazi zbog djelovanja otrova (toksina) koji su se proširili zubnim kanalom i uzrokovali upalu na vrhu korijena.
Taj problem se najčešće razvije podmuklo, bez boli, a može nastajati nekoliko godina, bez ikakve neugodnosti. Ipak, tad upala dolazi u akutno stanje i javlja se bol koju neke osobe ne mogu podnijeti, a druge podnose vrlo lako. Desni su upaljene i nerijetko se javlja gnojni čepić, što ga čine bakterije, otrovi i bijela krvna zrnca.

Liječenje granuloma sastoji se većinom, u potpunom čišćennju korijenskog kanala, tj. uklanjanja ostatka živca koji je nekrotizirao, nakon čega splašnjava upaljeno tkivo i potpuno se povlači. U drugim, ali vrlo rijetkim slučajevima, granulom valja odstraniti kirurški.
Devitalizacija zuba općenito je dugačak, ali za pacijenta bezbolan postupak koji izaziva samo neugodnost i zamor. Pacijent mora držati otvorena usta oko tridesetak minuta i biti potpuno miran. Postupak je jednostavniji kad se vadi živac na sjekutiću ili očnjaku jer ti zubi imaju po jedan živac. Ako se taj postupak mora obaviti na višekorjenim zubima (pretkutnjaci i kutnjaci) onda postaje složeniji, jer ti zubi imaju po više živaca. Zahvaljujući razvoju tehnike, ovaj dugački postupak je danas zamijenjen mnogo bržim i ugodnijim: devitalizacija laserom traje samo tridesetak sekundi.

UPOTREBA LASERA

-> Laser što se koristi ovom prilikom naziva se laserom Nd-Yag (neodimij, itrij, aluminij i granat). Riječ je o jednostavnoj tvari koja ispušta hladnu zraku velikom brzinom i izaziva isparavanje tkiva s kojim dolazi u dodir. Zbog svoje molekularne strikture, ova laserska zraka može djelovati vrlo precizno na minimalnom području.
Pod lokalnom anestezijom, pacijentu se bušilicom otvara zub. U kanal se uvlači tanko optičko vlakno koje emitira lasersku zraku. Dovoljne su samo dvije sekunde da živac ispari, a okolnom tkivu ne nanosi se nikakva šteta.
Korištenjem lasera izbjegava se dugo i neugodno čišćenja kanala, a nakon punjenja pulpalne komore zub se zatvara plombom.
Mete laserskih zraka mogu biti slijedeće patološke promjene sluznice usne šupljine:
- mali angiomi (promjene nastale zbog nenormalnog razvoja razvoja krvnih žila),
- afte, bolne rane na sluznici,
- lichen planus, malene svrbljive crvenkasto ljubičaste izbočine,
- prekarcinomske lezije, kao što su leukoplakije,
- eritroplazije, crvenkaste, bolne mrlje koje se mogu pretvoriti u karcinom,
- benigna otečenost desni,
- hipertrofija desni (rast zbog upale, hormonske neravnoteže ili kao reakcija na lijekove
- rak u ustima.

(KOREKCIJA ZUBALA
(I ODRASLI MOGU ISPRAVITI ZUBE)

->Nikad nije prekasno za ispravljanje izbočenih ili uvučenih zubi. Čak odrasle osobe danas mogu nositi aparat za ispravljanje zubi, jer su današnji elementi takvih naprava bijeli, od porcelana (keramike), ili su žice i pločice postavljene s unutarnje strane zubi tzv. nepčane plohe, pa su nevidljivi.
Ipak, idealno doba za nošenje korektivnog aparata je oko 12.do13. godine.
Od pete godine dijete mora ići na redovite preglede kako bi se uočile eventualne nepravilnosti u usnoj šupljini (kostiju, nepravilni položaj zubi, umnožavanje ili nedostatak nekih zuba, sisanje palca što djeluje na zub itd.).
U predškolskoj dobi ne smije se zanemariti ni karijes na mliječnim zubima.
Čim se primjete takve promjene, treba s djetetom posjetiti stomatologa.
Razvoj čeljusti i zuba kod djece treba redovito provjeravati kako bi se nepravilnosti na vrijeme primjetile, a zatim uklonile. Uvijek otvorena usta mogu biti znak otežanog disanja ili lošeg ponašanja, ali i ukazati na malformacije nepca. Ukoliko se taj poremećaj zapazi već kod dvogodišnjaka, treba se obratiti liječniku.
Na malformaciju nepca može ukazati i nepravilno gutanje, pri čemu dijete gura jezik između zubi. Nepravilnost se može primjetiti oko pete godine.
Između treće i pete godine liječnik bi trebao pregledati izbijaju li mliječni zubi pravilno. Ako su preveliki ili zbijeni, kada počnu nicati trajni zubi, desni će biti bolne a žvakanje otežano. Dijete bi trebalo nositi ortodontski aparatić, a kada izbiju trajni zubi možda će biti potreban i ortodontski zahvat.
U četvrtoj godini treba provjeriti jesu li čeljusti pravilno razvijene. Izbočena donja čeljust (progenija) je nasljedna nepravilnost koja može biti opasna ako se ne liječi. Jesu li čeljusne kosti simetrično razvijene, može se provjeriti mjerenjem razmaka između baze nosa i vrha brade te baze nosa i sredine donje usne. Udaljenost od baze nosa do ruba donje usne trebala bi iznositi 1/3 udaljenosti između nosa i brade.

POMIČNI I FIKSNI APARATI U ORTODONCIJI

->Oko osme godine može se staviti pomični aparat koji može u potpunosti riješiti problem ili ga ublažiti dok dijete ne dođe u adolescenciju, kada mu se na zube može učvrstiti fiksni aparat.
Između pomičnih i fiksnih aparata postoji suštinska razlika: prvi djeluju na kost, mijenjajući njezinu strukturu, dok drugi djeluju ne zube kad je koštana struktura već definirana. Mobilni se mogu ugraditi tek u 12. ili 13. godini.
Fiksni se aparat stavlja zbog lošeg zagriza, do kojeg može doći iz više razloga, a posljedice su loše žvakanje, promjene na kostima, pa zatim i na licu. Odrasle osobe mogu zbog lošeg zagriza imati mnoge tegobe, od vrtoglavice, glavobolja i bolova u leđima, koje ne povezuju sa zubima, a koje nestaju nakon što aparatom isprave zagriz. Aparat mora pritiskati umjerenom silom, pa se prosječno nosi dvije godine. Ako je potrebno ispraviti samo nekoliko zuba, aparat je dovoljno nositi šest do osam mjeseci.
Postoje dvije situacije kad je nošenje aparata za ispravljanje zubi kontraindicirano:
- slaba motivacija i
- nezadovoljavajuća oralna higijena.
Nošenje aparata na početku može izizvati neugodnosti, laganu bol i nadraženost sluznice, ali uz dobru higijenu ti simptomi brzo nestaju. Dobra higijena prilikom nošenja aparata sastoji se redovitom otklanjanju ostataka hrane kako se ne bi stvarale zubne naslage i razvile mogućnosti za nastanak karijesa, ali i gingivitisa (upale zubnog mesa). Održavanje čistoće usne šupljine i zuba malo je teže nego kad aparata nema, stoga treba postupiti ovako: koristiti ortodontsku četkicu za zube i električni tuš za pranje zubi, kako bi se mogli oprati dijelovi između žica i pločica aparata.

FLASTER UMIJESTO INJEKCIJE

-> Biste li radije umrli nego otišli stomatologu ?
Mnogi Amerikanci - bi !
Nedavno istraživanje, koje je sponzorirala jedna velika farmaceutska kompanija, pokazalo je da jedan od 10 ljudi uspoređuje odlazak stomatologu sa strahom od smrti. No, onih koji strahuju od toga mnogo je više - oko polovine odraslih izrazilo je neki od oblika straha i tjeskobe kada su se suočili s činjenicom da moraju sjesti u stomatološku stolicu.
Gotovo 80% svih odraslih, od 1.078 anketiranih, izjavilo je da bi se mnogo lakše odlučilo otvoriti usta pred stomatološkim instrumentima kada bi postojala potpuno bezbolna opcija. Barem u SAD i Kanadi oni koji strahuju od pomisli na popravak zuba, mogu se opustiti: na raspolaganju im je DentiPatch, koji nudi sigurnu lokalnu anesteziju i može zamijeniti injekcije u nekim stomatološkim zahvatima.
To je traka, nalik na flaster, a stavlja se izravno na zubno meso. Može se koristiti za mnoge uobičajene zahvate, pa tako i brušenje i čišćenje korijena

USTA KVARE SRCE

->Izlaganjem trombocita (krvne pločice odgovorne za grušanje krvi) uzetih izravno iz usta pacijenata, naučnici na Univerzitetu stomatologije i medicine, Temple dodatno su potvrdili moguću vezu između bakterija iz usne šupljine i srčanih bolesti.
Još od početka prošlog desetljeća u nekim su istraživanjima korišteni laboratorijski uzgojeni sojevi bakterija iz usta da bi se dokazala ta moguća veza. No, u ovom su istraživanju prvi put uzete velike količine zubnih naslaga izravno iz usta pacijenata s ozbiljnim bolestima usne šupljine (zubnog mesa) I ispitivan je njihov učinak na krvne stanice.
- Gotovo odmah nakon što smo trombocite izložili bakterijama iz zubnih naslaga, oni su se počeli grušati - kaže dr. Eugene Whitaker, vanredni profesor stomatologije i šef istraživačkog tima.
Od svih testiranih bakterija, Pirohyromans gingivalis bila je jedina koja je izazivala grušanje. Grušanje je ključni korak u stvaranju tromba koji mogu začepiti krvne žile.

Kalcij i vitamin C za zdrave desni

-> Ljubitelji mlijeka i narančinog soka čine uslugu svojim desnima. Dvije studije na Stomatloškom Univerzitetu Buffala, u SAD, pokazuju da je kod ljudi koji u mladosti sa hranom uzimaju malo C vitamina i imaju premalo kalcija, rizik od razvoja bolesti zubnog mesa u kasnijim godinama dva puta je veći nego kod onih koji uzimaju dovoljno ovih tvari.
- Više nije dovoljno samo govoriti da se redovito peru zubi i posjećuje stomatolog-kažu naučnici dotičnog Univerziteta. - Prehrana igra veću ulogu nego što smo do sada pretpostavljali.
Rezultati su dobiveni proučavanjem podataka iz dviju višegodišnjih studija, prva je obuhvatila 2 392, a druga 12 412 ispitanika.
Uporedba unosa kalcija s bolestima usne šupljine, mjerenjem odvajanja desni od kosti, pokazuje da su žene i muškarci koji su imali nizak nivo kalcija u prehrani znatno skloniji bolestima usne šupljine od onih koji su uzimali dovoljno mlijeka. Posebno su analizirani ispitanici od 20 do 39 godina- mali unos kalcija udvostručuje rizik gubitka zuba i bolesti usne šupljine.
- Do sada nismo znali da su i tako mladi ljudi u rizičnoj grupi za bolesti zubnog mesa i gubitak kosti oko zuba- kažu naučnici. To dokazuje koliko je važna prehrana kod djece i mladih u godinama kada se formiraju kosti i doseže vrhunac koštane mase. Kalcij gradi jače kosti i zube. Ako je kost slaba, neće se moći boriti s neprijateljima kao što su bakterije i tvari u dimu cigarete, koje negativno djeluju na kosti, zube i zubno meso.
Sličan je rizik utvrđen i kod onih koji uzimaju premalo vitamina C. Što manje tog vitamina - to je veći rizik, a posebno kod pušača. Taj vitamin pomaže u popravku vezivnog tkiva, a poznata su njegova antioksidantska svojstva.
Vitamin C u prehrani povećava sposobnost tkiva za samoobnavljanje i borbu protiv bakterija i otrova. Našli smo vrlo jaku vezu u svim starosnim grupama, a najočitiji rezultati su rezultati kod pušača, koji trpe više napadača na tkivo desni, pa trebaju više C vitamina da bi se borili protiv otrova iz cigarete.


HVALA NA RAZUMLJEVANJU

[/u][/b]

[edo]

SVE STO PITATE I ITERESUJE VAS PROCITAJTE U OVOJ TEMI.

IMA INTERESANTNIH STVARI I ZA DOKTORE I ASISTENTE DOKTORA KAO I DRUGE ( STUDENTE)

HVALA!