Miokraditis i virus koksaki.
Miokarditis je oboljenje koje se karakteriše postojanjem zapaljenja u srčanom mišiću. Zapaljenje izaziva infektivni agens, a to mogu biti virusi, koji su najčešći uzročnik, zatim bakterije, rikecije, gljivice i paraziti.
U zemljama Evrope i Amerike najčešći uzročnik je virus koksaki iz grupe B, koji pripada grupi enterovirusa. Zapaljenje zahvata sve strukture u srčanom mišiću, dakle mišićne ćelije, intersticijum, krvne sudove, ostale vezivne elemente i perikard.
Upala srčanog mišića se može desiti u sklopu raznih infektivnih stanja u organizmu, ali o miokarditisu suštinski govorimo kada se zapaljenje dešava primarno u srčanom mišiću, i to nazivamo primarnim miokarditisom. Oštećenje srčanog mišića može biti posledica direktnog delovanja agensa na tkivo, ali je suštinski oštećenje miokarda najčešće posledica poremećenog imuniteta i imunoloških događanja u samom srčanom mišiću.
Kod osoba perzistentnim zapaljenjem srčanog mišića progresivni tok bolesti je posledica autoimunog procesa.
Akutna faza bolesti traje kratko, može biti klinički nedovoljno ispoljena i nedefinisana, a u kasnoj fazi bolesti nastaje definitivno stanje, koje kod određenog broja osoba dovodi do znakova i simptoma srčane slabosti.
Kliničke manifestacije miokarditisa određuje stepen zahvaćenosti samog mišića zapaljenjem, a dijapazon bolesti se kreće od asimtopmatskog stanja, koja je posledica blage fokalne lezije mišića, pa do faze taške fulminantne srčane slabosti, srčanih aritmija i iznenadne smrti.
Bolest je praćena tipičnom kliničkom slikom, elektrokardiografskim promenama, ehokardiografijom i promenama koje se mogu dijagnostifikovati magnetnom rezonancom. Definitivna dijagnoza se postavlja na osnovu navedenih dijagnoznih procedura, a biopsija srčanog mišića omogućava definitivnu morfološku dijagnozu bolesti.
Lečenje je definisano težinom kliničke slike, i zasniva se na simptomatskoj terapiji pre svega ako postoje znaci i simptomi srčane slabosti kao i kontrola ozbiljnih aritmija.
Kod virusne forme bolesti koristi se imunosupresivna terapija, imunoglobulini, interferon kao jedini poznati antivirusni lek.
Ono što je za čitaoce bitno napomenuti jeste da prisustvo antitela na koksaki viruse u telu ne znači istovremeno postojanje bolesti to jest miokarditisa.
Docent dr sc. med. Dragan Tavčiovski, kardiolog
Prljave ruke i neoprano voće prenose viruse
Najveći dio populacije tokom života biva u kontaktu sa bar jednim od 29 serotipova koksakija, ali infekcija obično ne znači i bolest. Preko 95 odsto slučajeva infekcije je asimptomatsko - ne desi se ništa, ljudi prosto i ne znaju da imaju virus. U preostalih pet odsto spadaju oni kod kojih se pojavi blagi klinički opšti infekcijski sindrom, a u najmanjem broju slučajeva dođe do komplikacija. Ova vrsta virusa obično napada zimi i u sasvim rano proljeće. Odgovore na pitanja: šta su to koksaki virusi, kako se prenose i koje bolesti izazivaju, potražili smo od dr Marine Bujko, specijaliste mikrobiologa virusologa i direktora Instituta za zdravlje.
Koksaki virusi dobili su naziv po jednom selu pored Njujorka, gdje je zabilježena prva epidemija. Spadaju u grupe entero virusa, a nepoznavanje načina na koji se prenose dovelo je ove viruse na listu opasnih, jer, pod određenim uslovima, mogu biti smrtonosni. Podijeljeni su u A i B grupe, u zavisnosti od toga koje bolesti izazivaju, a najčešće se povezuju sa oboljenjima srca. Veoma su otporni, borave u spoljnoj sredini, u zagađenoj vodi i hrani, a prenosi se putem prljavih ruku ili nedovoljno opranog voća i povrća. Veliki broj infekcija prolazi bez ikakvih simptoma ili sa simptomima blage prehlade, koja prođe za dva-tri dana. Razmnožava se u površinskim epitelnim ćelijama organa za varenje i lokalnim limfnim čvorovima. Mogu dugo da se održe u organizmu, a njihova veza za određene organe zavisi od prijemnih molekula. Ako prođe sve barijere i stigne do srca, može da izazove zapaljenje srčanog mišića i zahvati unutrašnji sloj (kesu) srca (miokarditis, perokarditis i endokarditis). U prvoj fazi bolesti javlja se temperatura, poremećaji u radu srca, nepravilno lupanje srca, bol u grudima, zamor, a na osnovu ovih simptoma kardiolog Instituta za zdravlje upućuje zahtjev za testiranje na koksaki virus. Broj zahtjeva za testiranje u posljednje tri godine znatno je povećan, ističe dr Bujko.
Pored lakših bolesti, kao što je paraliza facijalnog živca, koja je kratkotrajna i prolazi bez posljedica, ovi virusi mogu izazvati bolesti težeg oblika: miokraditis (koji izaziva koksaki virus iz grupe B), meningitis i encefalitis. Za njihova liječenja koristi se simptomatska terapija, zatim kortikoidi, antibiotici i druge. Do smrti mogu dovesti ako se zanemare simptomi i tijelo se izlaže velikom fizičkom naporu. Potencijalno je opasno izlagati se fizičkim naporima, ukoliko je virus aktivan tj. ukoliko je, recimo, doveo do zapaljenja srčanog mišića. Zanimljivo je da je danas kod nas ovo relativno česta infekcija, ali je često ljudi nijesu ni svjesni.
17 May 2004
|