KSALOL pripada grupi triazolo-benzodiazepina. Kao i ostali benzodiazepini, KSALOL ispoljava anksiolitičko, sedativno-hipnotičko, muskulorelaksantno i antikonvulzivno dejstvo. Ovo je omogućeno njegovim vezivanjem za specifične benzodiazepinske receptore u CNS-u, čime se olakšavaju i potenciraju prirodni procesi inhibicije.
Zahvaljujući njegovoj specifičnoj hemijskoj strukturi, KSALOL ispoljava i antidepresivnu aktivnost tipa klasičnih tricikličnih antidepresiva. Smatra se da je antidepresivno delovanje posledica efekta na ushodnu beta-adrenergičnu transmisiju.
KSALOL se brzo resorbuje iz digestivnog trakta. Maksimalne koncentracije u krvi se postižu za 1-2 časa. U visokom procentu (80%) vezuje se za proteine plazme; poluživot u plazmi iznosi oko 11 sati (u starijih osoba oko 16). Metaboliše se u alfa-hidroksialprazolam i najvećim delom izlučuje urinom.
TERAPIJSKE INDIKACIJE
– Anksiozni poremećaji (generalizovana anksioznost, kao i pojedini simptomi anksioznosti),
– anksiozna stanja udružena sa depresivnim poremećajima,
– panični poremećaj sa ili bez agorafobije.
DOZIRANJE I NAČIN PRIMENE
Za lečenje anksioznosti početne doze iznose 0,25-0,5 mg tri puta na dan. Doze se mogu povećavati u intervalima od 3-4 dana do maksimalno 4 mg dnevno (podeljeno u više doza). U starijih i iscrpljenih pacijenata doze iznose 0,25-0,5 mg dva do tri puta dnevno i mogu se povećati ukoliko je potrebno.
Za lečenje depresivnih poremećaja u sklopu anksioznog stanja početne doze iznose 0,25-0,5 mg tri puta dnevno; maksimalni raspon doza iznosi 0,5-4 mg (podeljeno u više doza).
Za lečenje od paničnih poremećaja potrebne su doze veće od 4 mg dnevno. Efikasno lečenje se postiže dozama od 1-10 mg dnevno, pri čemu srednje doze iznose 5-6 mg. Doziranje se obično počinje dozom od 0,5 mg tri puta dnevno, a povećanje treba vršiti na 3-4 dana dozom od 1 mg, do postizanja efekta.
S obzirom na moguću pojavu razvoja zavisnosti, potrebno je da se lečenje počne nižim dozama, koje se postepeno povećavaju u intervalima najmanje pet puta dužim od poluživota leka u plazmi.
NEŽELJENI EFEKTI
Najčešći neželjeni efekti su sedacija, laka glavobolja, mamurluk, smušenost i nesanica. Javljaju se u početnoj fazi lečenja i iščezavaju tokom dalje primene ili smanjenja doze. Ređi neželjeni efekti su suvoća usta, opstipacija ili dijareja. Veoma retko (u manje od 1% pacijenata) mogu se javiti halucinacije, konvulzije, depersonalizacija, diplopija ili mišićna slabost.
KONTRAINDIKACIJE
– Preosetljivost na benzodiazepine,
– mijastenija gravis i
– glaukom uskog ugla.
UPOZORENJE
S obzirom da je KSALOL benzodiazepin sa intermedijarnim poluvremenom života u plazmi, prilikom naglog prekida terapije postoji opasnost od razvoja apstinencijalnih simptoma (disforija, nesanica, mišićni grčevi, povraćanje, znojenje, tremor, konvulzije). Stoga se preporučuje da se na završetku terapije, doza redukuje postepeno - za najviše do 0,5 mg svakog dana.
U starijih osoba, u pacijenata sa oštećenjem jetre, bubrega ili plućne funkcije, potreban je poseban oprez, pa je u ovim slučajevima potrebno davati niže doze.
U slučajevima kad se jave znaci preosetljivosti na lek, pri predoziranju ili pojavi paradoksalnih reakcija, terapiju treba prekinuti. U slučaju akutnog trovanja primeniti simptomatsku suportivnu terapiju i specifični antidot flumazenil (Anexat) u stacionarnoj ustanovi.
Primenu KSALOLA treba izbegavati u trudnoći, posebno u prvom trimestru trudnoće, kao i u periodu dojenja.
Potrebne su mere opreza tokom uzimanja leka ukoliko osoba upravlja složenim mašinama ili vozilom.
MOGUC UTICAJ LEKA NA PSIHOFIZIČKE SPOSOBNOSTI.
INTERAKCIJE
KSALOL, kao i ostali benzodiazepini, potencira delovanje svih depresora CNS-a, uključujući i alkohol.
Svi lekovi koji se metabolišu putem oksidativne reakcije u jetri (fluoksetin, cimetidin), stupaju u interakciju sa alprazolamom. Oralni kontraceptivi koji sadrže estrogen povećavaju koncentraciju alprazolama u krvi i produžavaju njegov poluživot u plazmi.
Propranolol može da uspori apsorpciju alprazolama iz digestivnog trakta.
Lek nije uzrok podrigivanju vec verovatno neshto od hrane shto jedesh poslednjih dana! Pokushaj da se setish shta si to jeo i koliko i kako, podrigivace hoce i od kolichine vazduha koja se unese tokom jela!
_________________ Zdravlje je stanje potpunog telesnog (fizičkog), duševnog (psihičkog) i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti.
|