Neshto mi je chudno...
Moderatori: moderato, admin, vlada99, dr Presetnik
Neshto mi je chudno...
napipala sam na materici nekakav chvoric, nisam ga ranije primetila. otishla sam kod ginekologa i ona mi je rekla da je to grlic materice. medjutim, toliko sam skeptichna, jer je to tvrdo, i malo na desnoj strani. mislila sam da cu se smiriti posle pregleda, ali sam i dalje u agoniji. da li neko moze da mi pomogne?
- rikikiki
- Aktivan član
- Postovi: 169
- Pridružio se: Pet Mar 21, 2008 2:56 pm
- Koliki je zbir brojeva cetiri i pet: 5
- Lokacija: zagreb
Grlić maternice se pod prstima osjeti kao kvržica. U različitim danima ciklusa on je od tvrd i suh do mekan i sluzav i nije uvijek na istom mjestu. Meni se u određenom periodu ciklusa malo spusti niže. Nisam baš sigurna da bi prstima mogla pregledati maternicu .. ipak je to unutarnji organ
Mislim da si to ipak osjetila cerviks! Ne brini!

Mislim da si to ipak osjetila cerviks! Ne brini!
- ja '75. visoki FSH-27,8
- mm '68. AT-OAT
- 2 stimulirana - 0 j.s.
- 2 klomifenska - 2 ET - beta=0
- 8 prirodnih - 1 ET = beta 20
- 2 femarska - 1.=ET 2 blast.; 2. nema ET
- mm '68. AT-OAT
- 2 stimulirana - 0 j.s.
- 2 klomifenska - 2 ET - beta=0
- 8 prirodnih - 1 ET = beta 20
- 2 femarska - 1.=ET 2 blast.; 2. nema ET
- tamaraft
- Stalni član
- Postovi: 6556
- Pridružio se: Uto Mar 25, 2008 1:32 pm
- Koliki je zbir brojeva cetiri i pet: 5
- Lokacija: Planeta Zemlja
Ako imate sumnje i ne spavate kako treba zbog toga shto ste mozda napipali trazite od dr da u vam uradi kolposkopiju i tad cete biti 100% sigurni da nije u pitanju nikakva patoloshka promena vec samo grlic materice koji je inache mnogo tvrdji na dodir.
Evo malo da se edukujete:
Vrat maternice se nalazi poduprt mišićnom ovojnicom oblika ležaljke, nazvanom karlichno dno, koje zatvara najniži deo karlice i podupire unutrashnje organe, posebno vaginu, creva i matericu.
Maternica je okružena svezama (ligamentima) koji joj, poput meke rastezljive užadi koja omogućuje blago pomicanje, omogućuje stabilnost.
Osobito su važne uterosakralne sveze koje usidruju maternicu sa stražnje strane (polaze s vrata maternice, okružuju završno debelo crevo i hvataju se na sakrum (najdonji dio kichme); kardinalne ili Mackenrodtove sveze koje pridržavaju maternicu sa strana (protežu se izmedu postraničnih delova vrata maternice) i pubo-vezikalne sveze koju fiksiraju maternicu spreda prema mokraćnom mehuru i stidnoj kosti (delu karlice koji se nalazi spreda).
Sastav usmeravanja: Usmerenost tela maternice osigurana je osobito rastezljivim svezama koje se mogu prilično izdužiti. Radi se o dve okrugle sveze (ligamenta rotunda), koje polaze jedna s desne strane, a jedna s leve strane maternice te drže gornji deo usmeren prema stidnoj kosti i mokraćnom mehuru, i o širokim svezama, desnoj i levoj (ligamenta lata) koje prekirvaju prednju i stražnju maternice i protežu se sve do zida karlice.
Vrat maternice, lat. naziva cerviks, čini donji deo, dubine je oko 3,5 cm. Prema šupljini maternice je unutrašnje ušće, a prema dolje vanjskim ušćem završava u vagini.
Vrat maternice je manjim delom graden od mišića, a većim delom od vezivnog tkiva.
U svojoj sredini ima kanal koji je obložen sluznicom, koja je tanja od sluznice tela maternice, sadrži brojne žlezde, koje izlučuju sluz.
Cervikalna sluz se menja tokom ciklusa, uoči i za vreme ovulacije je vrlo obilna, rastezljiva, omogućuje prihvatanje i prolaz spermatozoida, koji za vreme snošaja budu izbačeni u svod vagine.
Nakon ovulacije, u drugoj fazi ciklusa, sluz postaje oskudnija i gusta, nije više prikladna za transport spermatozoida.
Funkcija vrata maternice je obrnuta od funkcije trupa maternice.
Biološki gledano, izvan trudnoće sprečava ulazak u šupijinu maternice bakterija, u vreme ovulacije omogućuje transport spermatozoida, a tokom trudnoće čini zaporni mehanizam, koji sprečava ispadanje jajašca i ploda u razvoju.
Evo malo da se edukujete:
Vrat maternice se nalazi poduprt mišićnom ovojnicom oblika ležaljke, nazvanom karlichno dno, koje zatvara najniži deo karlice i podupire unutrashnje organe, posebno vaginu, creva i matericu.
Maternica je okružena svezama (ligamentima) koji joj, poput meke rastezljive užadi koja omogućuje blago pomicanje, omogućuje stabilnost.
Osobito su važne uterosakralne sveze koje usidruju maternicu sa stražnje strane (polaze s vrata maternice, okružuju završno debelo crevo i hvataju se na sakrum (najdonji dio kichme); kardinalne ili Mackenrodtove sveze koje pridržavaju maternicu sa strana (protežu se izmedu postraničnih delova vrata maternice) i pubo-vezikalne sveze koju fiksiraju maternicu spreda prema mokraćnom mehuru i stidnoj kosti (delu karlice koji se nalazi spreda).
Sastav usmeravanja: Usmerenost tela maternice osigurana je osobito rastezljivim svezama koje se mogu prilično izdužiti. Radi se o dve okrugle sveze (ligamenta rotunda), koje polaze jedna s desne strane, a jedna s leve strane maternice te drže gornji deo usmeren prema stidnoj kosti i mokraćnom mehuru, i o širokim svezama, desnoj i levoj (ligamenta lata) koje prekirvaju prednju i stražnju maternice i protežu se sve do zida karlice.
Vrat maternice, lat. naziva cerviks, čini donji deo, dubine je oko 3,5 cm. Prema šupljini maternice je unutrašnje ušće, a prema dolje vanjskim ušćem završava u vagini.
Vrat maternice je manjim delom graden od mišića, a većim delom od vezivnog tkiva.
U svojoj sredini ima kanal koji je obložen sluznicom, koja je tanja od sluznice tela maternice, sadrži brojne žlezde, koje izlučuju sluz.
Cervikalna sluz se menja tokom ciklusa, uoči i za vreme ovulacije je vrlo obilna, rastezljiva, omogućuje prihvatanje i prolaz spermatozoida, koji za vreme snošaja budu izbačeni u svod vagine.
Nakon ovulacije, u drugoj fazi ciklusa, sluz postaje oskudnija i gusta, nije više prikladna za transport spermatozoida.
Funkcija vrata maternice je obrnuta od funkcije trupa maternice.
Biološki gledano, izvan trudnoće sprečava ulazak u šupijinu maternice bakterija, u vreme ovulacije omogućuje transport spermatozoida, a tokom trudnoće čini zaporni mehanizam, koji sprečava ispadanje jajašca i ploda u razvoju.
Zdravlje je stanje potpunog telesnog (fizičkog), duševnog (psihičkog) i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti.