postovani ivane
koliko sam ja shvatila spermogram vam je ok. jedino je broj spermatozoida na donjoj granici jer je po WHO donja granica 40x10na 9/L
A ovo vam je generalno sta bi trebalo znati vezano za spermogramm možda je malo obimno, ali je dobro znati:
Kako se pripremiti za analizu semena
Preporučljivo je dva do pet dana pre analize semena suzdržati se od seksualnih aktivnosti koje rezultiraju ejakulacijom, što će osigurati najveći broj spermatozoida u ejakulatu i povećati pouzdanost rezultata testa. Poželjno je, ukoliko je moguće, seksualnu aktivnost ne izbegavati duže od jedne do dve nedelje pre sprovođenja testa, zbog toga što dugo razdoblje seksualne neaktivnosti može dovesti do slabije pokretljivosti spermatozoida. Takođe, trebalo bi izbegavati konzumiranje alkohola najmanje jedan dan pre izvođenja testa.
Kako se uzima uzorak semena
Najčešći i najpouzdaniji način uzimanja uzorka je masturbacija, te usmeravanje ejakulata u čistu posudicu za uzimanje uzorka. Uzorak semena moguće je uzeti i za vreme polnog odnosa, prekidanjem odnosa pre ejakulacije (prekinuti odnos ili coitus interruptus), te ejakuliranjem u čistu posudicu za uzimanje uzorka. Još jedan način uzimanja uzorka semena za vreme polnog odnosa je uz pomoć kondoma. U slučaju upotrebe uobičajenih kondoma, potrebno ih je pre upotrebe temeljno oprati i ukloniti sve tragove praha ili lubrikanta koji bi mogli uništiti spermatozoide. Od doktora je moguće dobiti poseban kondom koji ne sadrži sredstva za uništavanje spermatozoida (spermicidna sredstva). Nakon ejakulacije potrebno je pažljivo skinuti kondom, njegov otvoreni kraj zavezati u čvor, te ga staviti u posudicu koja se može zatvoriti, za slučaj da kondom curi ili pukne. S obzirom na to da su moguća odstupanja u kvaliteti uzorka semena možda bi trebalo analizirati dva ili tri uzorka u razdoblju od tri meseca.
Šta utiče na rezultate analize semena
Smanjenje broja spermatozoida mogu prouzrokovati neki lekovi (kao što su cimetidin i neki od lekova koji se koriste u lečenju karcinoma), te muški i ženski hormoni (testosteron, estrogen). Takođe na smanjenje broja spermatozoida mogu uticati i konzumiranje alkohola, cigareta ili marihuane. Postoje i neke biljke koje mogu uticati na rezultate analize semena. O njihovom konzumiranju potrebno je posavetovati se sa svojim doktorom. Uzorak se može doneti u laboratoriju od kuće, ali je nužno da to bude u okviru jednog sata od ejakulacije. Takođe, potrebno je paziti na održavanje telesne temperature uzorka, što je najlakše učiniti tako što se transportuje u unutrašnjem džepu kaputa ili u džepu košulje. Ukoliko se uzorak semena ohladi, rezultati testa pokretljivosti spermatozoida pokazivaće nerealno lošu pokretljivost. Izloženost radijaciji i neke hemikalije (poput određenih pesticida ili spermicida) takođe mogu uticati na smanjenje broja spermatozoida, njihovu slabu pokretljivost ili povećanje broja abnormalnih spermatozoida. Ukoliko uzorak semena nije uzet u celosti (što se može desiti kada se uzorak uzima nekom drugom metodom, a ne masturbacijom) rezultati merenja količine ejakulata biće netačni. Količina semena obično je veća ukoliko nekoliko dana ili duže pre testiranja nije bilo ejakulacije.
Normalne vrednosti spermograma
volumen > 2 ml
pH 7.2 - 8,0
koncentracija spermatozoida > 20 mil./ml
pokretljivost > 50 % progresivnih ili 25% brzo progresivnih
vitalnost > 50 %
morfologija > 40 % normalnog oblika
leukociti < 1 mil./ml
likvefakcija unutar 20 minuta
Izgled
Normalni uzorak semene tečnosti varira od bele do sivkasto-bele boje. Promene u boji obično ukazuju na neki zdravstveni problem. Kad je koncentracija spermatozoida izrazito niska, semena tečnost može biti prozirna, a ako je smećkaste, svetlo crvene ili ružičaste boje, to je znak da su u ejakulatu prisutni eritrociti (hematospermija).
Likvefakcija
Likvefakcija je pojava kod koje se plazma iz semena, koja se odmah zgrušava zbog prisutnosti faktora zgrušavanja, ponovo pretvara u tečnost zbog uticaja enzima u ejakulatu koji potiču iz prostate. Likvefakcija obično nastupa nakon 10-30 minuta izloženosti sobnoj temperaturi. Ako do likvefakcije ne dolazi ni nakon jednog sata, ili je ona produžena ili nepotpuna, smanjena je plodnost jer spermatozoidi ostaju u ugrušku i to može biti znak disfunkcije prostate.
Viskozitet
Viskozitet se odnosi na gustoću, odnosno lepljivost i procenjuje se na potpuno likvificiranom uzorku. Prema WHO (World Health Organization) standardima, kod normalnog uzorka opaža se viseća nit dužine oko 1,5 cm najduže 20 sekundi. Povećana gustoća i hiperviskozitet smanjuju plodnost smanjivanjem pokretljivosti spermatozoida. Može biti povezana s disfunkcijom prostate zbog neke prikrivene hronične upale.
Volumen
Laboratorije se razlikuju međusobno prema kriterijumima za normalan volumen ejakulata. Prema WHO standardima ta vrednost može iznositi od 1,5 do 10 ml, dok je najčešće između 2-6 ml i vrlo je promenjiva karakteristika. Ejakulat se sastoji od spermatozoida, sekreta polnih žljezda i sekreta epididimisa. Kod vrlo malog volumena smanjena je plodnost jer nema dovoljno tečnosti koja bi donela spermatozoide do cerviksa. Vrlo mali volumen može ukazivati na neke poremećaje u stvaranju tečnosti u polnim žljezdama ili njenoj sekreciji. Takođe može biti znak neke fizičke prepreke u reproduktivnom sastavu. Pojavljuje se i u slučajevima parcijalne ili retrogradne ejakulacije. Veliki volumen se u nekim slučajevima može povezivati s varikokelom ili jednostavno predugom seksualnom apstinencijom.
pH faktor
Ejakulat je blago alkalna tečnost, s granicama pH od 7,2 do 8,0. Semena tečnost tako štiti spermatozoide od kisele okoline materice. Nije se pokazalo da ima neke značajne učinke na plodnost muškarca.
Pokretljivost
Pokretljivost se odnosi na procenat aktivno pokretnih spermatozoida u ejakulatu. Prema proceni pokretljivosti, spermatozoidi se svrstavaju u sledeće kategorije, odnosno njihova se kinetika stepenuje prema sledećoj šemi (laboratorije se međusobno razlikuju prema preciznosti stepenovanja):
-nepokretni
-slabih pokreta ili pokretni u mestu
-sporo pokretni
-brzo pokretni (progresivni)
Barem 100 spermatozoida klasificira se po ovom sistemu, i uglavnom se procedura ponavlja s još jednom kapljicom semena, iz istog uzorka.
Ostale ćelije (osim spermatozoida)
Ejakulat obično sadrži i druge ćelije osim spermatozoida. To su ćelije iz uretre, ćelije iz kojih nastaju spermatozoidi, te bela krvna zrnca (leukociti) i razni mikroorganizmi. Neki od mikroorganizama su povezani s neplodnošću, dok drugi imaju vrlo mali ili nikakav uticaj na plodnost. Ako je prisutan veći broj leukocita, potrebno je raditi dalje mikrobiološke analize jer je to obično znak neke infekcije u polnim žljezdama u kojima se semena tečnost proizvodi. O infekciji se ne zaključuje samo na osnovu povišenog broja leukocita u ejakulatu. Jedan od opasnijih mikroorganizama koji mogu biti prisutni u ejakulatu je bakterija klamidija (Chlamydia trachomatis) koja može uzrokovati začepljenje semenovoda, poremećaj sazrevanja spermatozoida i povećanje broja antitela na spermatozoide. Obzirom da se klamidija ne može otkriti spermogramom, nužno je uraditi mikrobiološke analize semena i kulturu bakterija.
Aglutinacija
Aglutinacija označava pojavu kod koje se spermatozoidi slepljuju jedan uz drugog, odnosno usmeravaju se jedan prema drugom dotičući se repovima ili glavama, ili mešano, umesto da se kreću pravolinijski, što im onemogućava dolazak do jajne ćelije. Prijanjanje spermatozoida za ostale ćelije koje nisu spermatozoidi ne smatra se aglutinacijom. Prisutnost ove pojave može ukazivati na postojanje antitela na spermatozoide (imunološki faktor), ali ona nije dovoljan pokazatelj na osnovu kojeg se može zaključiti o tome, već treba uraditi test na spermalna antitela (ASA test). Takođe može ukazivati na bakterijsku infekciju, npr. Escherichiom coli, zbog čega je potrebno uraditi bakteriološku analizu semena (test SPERMOKULTURE).
Koncentracija
Pod pretpostavkom da spermatozoidi imaju dobru pokretljivost i sposobnost penetracije jajašca, čak i tako niska koncentracija spermatozoida od 5 do 10 miliona u ml semene tečnosti može dovesti do trudnoće. Ukupni broj spermatozoida u ejakulatu odraz je spermatogeneze i povezan je u velikoj meri s dužinom polne apstinencije. Kod 20-30 % muškaraca s jako malim brojem spermatozoida (ispod 10 mil./ml) ili bez spermatozoida u ejakulatu postoje genetski uzroci problema. Rešenje problema danas je u invitro oplodnji, i to pomoću ICSI metode.
Morfološke osobine
Procena morfoloških osobina spermatozoida vrlo je značajna u proceni plodnosti muškarca. Spermatozoidi normalnog izgleda imaju ovalnu glavu i rep koji je 7-15 puta duži od glave, jednostruk i ravnog, a ne spiralnog oblika. Nemaju nikakve anomalije repa, glave ili sredine, niti citoplazmatske kapljice na repu veće od 1/3 normalne veličine glave. Spermatozoidi se, s obzirom na oblik, mogu svrstati prema sledećoj klasifikaciji:
-normalni
-spermatozoidi s anomalijama glave (oblik ili veličina, uključujući i prisutnost dvostruke glave)
-spermatozoidi s anomalijama vrata i sredine (nepostojanje vrata, iskrivljenost, pretanak srednji deo itd.)
-spermatozoidi s anomalijama repa (dužina, oblik, dvostruki, spiralni, slomljeni rep)
-nezreli spermatozoidi
Nije poznat razlog zašto svaki muškarac proizvodi određeni broj defektnih spermatozoida (do 40 %), ali je poznato da veliki uticaj na povećanje procenta spermatozoida abnormalnog oblika imaju neke toksične materije kao npr. olovo, zatim pušenje, preterano zagrevanje skrotuma. Fizičke aberacije spermatozoida mogu se dogoditi za vreme proizvodnje spermatozoida ili tokom skladištenja u epididimisu. Praktična korisnost procene morfoloških osobina spermatozoida kao preduslova plodnosti muškarca, zavisi u velikoj meri od klasifikacijskog sastava koji laboratorija koristi, te od tehnike obrade ejakulata.
Vitalnost
Ako je procenat pokretljivih spermatozoida izuzetno nizak, potrebno je uraditi procenu vitalnosti spermatozoida. Metoda bojenja eozinom omogućuje razlikovanje živih od mrtvih spermatozoida, bez obzira na njihovu pokretljivost. Eozin ulazi u mrtve ćelije, dok žive ostaju neobojene. Na takav način procenjuje se najmanje 100 spermatozoida. Na taj se način mogu razdvojiti nepokretni, ali ipak živi spermatozoidi, od mrtvih. Smanjena pokretljivost s visokim procentom vitalnih spermatozoida može ukazivati na metaboličke abnormalnosti spermatozoida koje proizlaze iz poremećaja funkcije testisa ili nekih činilaca koji deluju na smanjenje pokretljivosti, a nalaze se u plazmi semena.
Odstupanja od normalnih vrednosti
Najčešće korišćeni parametar kod analize semena je broj spermatozoida, odnosno koncentracija spermatozoida u semenu. Muškarci s koncentracijom spermatozoida <5 mil/ml smatraju se neplodnima, dok koncentracija od 5 do 20 mil. spermatozoida u ml semena obično ukazuje na umanjenu plodnost, odnosno verovatno je potrebno duže vreme kako bi se ostvarila trudnoća. Međutim, Svetska zdravstvena organizacija (WHO) postavila je nove referentne vrednosti spermograma. Najznačajnija promena odnosi se na povećanje donje granice koncentracije spermatozoida potrebnih za prirodno začeće sa 20 miliona/ml na 40 miliona/ml.
Asthenozoospermia - udeo pokretnih spermatozoida < 50%
Oligoospermia - koncentracija spermatozoida u ejakulatu < 20 mil/ml
Azoospermia - nepostojanje spermatozoida u ejakulatu
Teratozoospermia - < 15 % spermatozoida normalnog oblika
Necrozoospermia - nepostojanje živih spermatozoida u ejakulatu
Polyzoospermia - visoka koncentracija spermatozoida u ejakulatu
Hypospermia (parvisemia) - volumen ejakulata < 2 ml
Hyperspermia - volumen ejakulata > 6 ml
Aspermia (asemia) - nepostojanje ejakulata
Hematospermia - prisutnost eritrocita u ejakulatu
Pyospermia - prisutnost leukocita u ejakulatu (više od normalnih vrednosti)
U nekim laboratorijima primenjuje se i kompjuterska analiza ejakulata koja omogućuje digitalnu sliku svakog spermatozoida posebno. Međutim, svaka pa i najmanja, promena u kompjuterskom programu može značajno promeniti rezultat, stoga se računari moraju neprestano proveravati.
U svakom slučaju, nalaz spermograma koji odstupa od normalnih vrednosti zahteva daljnje analize. Na prvom mestu među njima je pregled urologa koji utvrđuje eventualno postojanje varikokele, te upućuje na daljnje analize koje smatra potrebnim (hormonski profil, bakteriogram ejakulata (spermokultura), test na spermalna antitela (ASA) i mnoge druge).
Tekst sastavljen sa svih strana (iz članaka sa neta, iz novina, knjiga, sa drugih diskusija...)
|